Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Vijesti
Digitalizacija u Hrvatskoj: građani žele plaćati mobitelom i koristiti biometriju te traže veću razinu sigurnosti pri kupnji online
Objavljeno: 13.06.2019. 14:37  
Mastercard predstavio studiju o korištenju kartica
Mastercard predstavio studiju o korištenju kartica

Hrvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija na području zdravstva, obrazovanja, javnom prijevozu i novčarskim uslugama, a kad je riječ o digitalnim uslugama bitni su im sigurnost i troškovi, pokazuje istraživanje o digitalizaciji koje je Mastercard danas predstavio u Zagrebu. Studija, koju je Ipsos proveo u 13 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, donosi uvid u stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima i digitalnoj sigurnosti.

 

Stavovi prema digitalnim uslugama

Tako rezultati pokazuju da čak 98% stanovnika Hrvatske koristi pametni telefon, 5% više njih nego 2016. Tablet posjeduje 48% ispitanika, dok je najpopularniji operacijski sustav Android (91%). Laptop koristi 86% posto ispitanika. Zanimljivo je i da raste uporaba pametnih televizora (za 5% na 47%) te pametnih satova (za 3% na 11%). 

Najkorištenije digitalne usluge su pretraživanje interneta, email, online chat i društvene mreže. Društvene mreže koristi 82% ispitanika (za 4% manje nego 2016.), dok raste korištenje usluga kao što su P2P prijenos novca koji koristi 39% ispitanika (34% više nego 2016.), pretraživanje smještaja (50%; porast za 15%), a raste i korištenje digitalnih usluga vezanih za putovanja i prijevoz (38%; porast za 13%). Čak 50% ispitanika u dobnoj skupini 20-29 godina koristi aplikacije za plaćanje. 

Hrvati su općenito zadovoljni količinom dostupnih digitalnih usluga, ali smatraju da je više inovacija potrebno na području zdravstva, obrazovanju, javnom prijevozu i novčarskim uslugama. Broj onih koji traže inovacije na novčarskom području rastao je osam posto u odnosu na 2016. godinu. Gotovo trećina ispitanika smatra da je na ovom području premalo dostupnih digitalnih usluga.

Istraživanje je pokazalo da su Hrvatima, kada je riječ o digitalnim uslugama, bitni sigurnost i troškovi. Voljeli bi niže cijene streaming sadržaja na zahtjev i aplikacija povezanih s putovanjima. Kad je riječ o aplikacijama za plaćanje, 42% nekorisnika su izjavili da bi ih iskušali da im je zajamčena sigurnost osobnih podataka, a niže troškove je spomenulo 50% nekorisnika. Važnost praktičnosti kao razloga za korištenje aplikacija za plaćanje rasla je za 50% od 2016. godine.

Prosječni stanovnik Hrvatske koristi 7,2 bankarska proizvoda (2,8 više nego 2016.). Najpopularnije su debitne kartice koje koristi 65% ispitanika, a nakon njih slijede e-bankarstvo (64%) i m-bankarstvo (57%) koji pokazuju rast od 7% i 20% u odnosu na 2016. godinu te kreditne kartice koje koristi 55% ispitanika (rast od 5% u odnosu na 2016.). 

Trenutno 69% ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost. Pri kupnji online 53% njih za plaćanje koristi karticu, 45% aplikacije za slanje novca, 34% gotovinsko plaćanje pouzećem i 28% karticom pri dostavi. Plaćanje karticama pri kupnji online bi potaknula veća razina sigurnosti pri checkoutu (56% ispitanika) i posebne pogodnosti za takvo plaćanje (50% ispitanika). Nekorisnike brinu troškovi online kupnje (53%) te sigurnost osobnih podataka (44%). 

Kad je riječ o uređaju preko kojeg kupuju online, 76% Hrvata koristi osobno računalo, a 24% pametni telefon ili tablet. 

Metode plaćanja i autentifikacije 

Stanovnici sve više koriste mobilno plaćanje i traže sofisticiranije i jednostavnije metode autentifikacije (određivanje identiteta, najčešće zaporkom). Kad ih se pitalo o najboljoj alternativi karticama, 69% ispitanika je izjavilo da je to mobilni telefon. Slijede osobna iskaznica/putovnica (30%) i nosivi uređaji poput pametnih satova (22%). Zanimljivo je da bi 10% ispitanika najradije plaćalo implantatom. 

Više od polovice (60%) Hrvata trenutno koristi mobilni telefon za plaćanje – u prosjeku tri puta mjesečno. 

Kad je riječ o autentifikaciji, 50% ispitanika kaže da bi izabrali metodu autentifikacije koja pruža najvišu razinu sigurnosti za bankovni račun.

U Hrvatskoj se najviše koristi PIN (53%) koji je ujedno i najdraža metoda autentifikacije za 49% ispitanika. Istovremeno, 53% ispitanika bi koristilo biometriju kad bi bila dostupna. Trenutno 22% Hrvata koristi neki oblik biometrijske autentifikacije (u 2016. 9%). Smatraju da su otisci prsta i jednokratne lozinke najsigurniji načini autentifikacije. Potpis se ne doživljava kao siguran način i alternative potpisu su dobrodošle za čak 80% ispitanika (15% nije sigurno, a tek 5% svoja plaćanja želi autorizirati potpisom). 

 

Snažna autentifikacija potrošača 

53% stanovnika Hrvatske smatra da je snažna autentifikacija potrošača nužna pri plaćanju u trgovinama, a njih 67% traži sigurnu autentifikaciju pri plaćanju online. Kažu da ih novi, složeniji postupak autentifikacije neće obeshrabriti u kupnji online; dapače, 45% njih tvrdi da bi takva veća razina sigurnosti pridonijela u većoj uporabi kartice za online plaćanja. 

Ove promjene donosi dio regulative PSD2 koji na snagu stupa od rujna 2019. te se odnosi na povećanje sigurnosti u provedi plaćanja unapređenjem pravila autentifikacije na prodajnom mjestu te pogotovo u online svijetu.

Naime, cilj ove nove regulative – koja će se primjenjivati u 31 državi članici Europskog gospodarskog prostora (28 država članica Europske unije, Norveška, Island i Lichtenstein) – je zaštita korisnika i uvođenje obavezne provjere identiteta putem najmanje dva od tri postojeća načina provjere autentičnosti identiteta za potvrde plaćanja. Metode provjere autentičnosti mogu se temeljiti na znanju (npr. lozinki), vlasništvu (npr. tokenima, mobilnim uređajima) ili identitetu (biometrijskoj provjeri poput otiska prsta). Na ovaj će način doći do smanjenja broja prijevara uvođenjem pouzdane autentifikacije korisnika za sva elektronička plaćanja, uključujući kartična plaćanja putem internetskog preglednika ili plaćanja putem aplikacija na svim vrstama uređajima. 

Osobna plaćanja u trgovinama neće se značajno promijeniti jer za svaku kupnju koja premašuje iznos od 100 kuna već moramo unijeti PIN. Novost je što sada na blagajni korisnika mogu zatražiti PIN i za kupnje manje od navedenog iznosa.

„Ovi novi standardi za plaćanje su prilagođeni suvremenom načinu kupnje i povećavaju razinu sigurnosti. Svi sudionici u lancu kartičnog plaćanja trebaju na vrijeme biti spremni i uvesti promjene bez da ih korisnici osjete te da te promjene na kraju završe poboljšanim iskustvom plaćanja uz još veću razinu sigurnosti", rekao je Damir Hozdić iz Mastercarda. „Na poslovanje banaka i trgovaca to će se odraziti kroz još više uspješnih transakcija i manje odustajanja od kupnje u online svijetu."

Konkretnu metodu provjere određuje izdavatelj kartice, a Mastercardova preporuka je da od rujna 2019. izdavatelji kartica korisnicima omoguće rješenja za provjeru autentičnosti biometrijom putem pametnih telefona koje karakterizira najmanji broj odustajanja od plaćanja i prijevara te najviša stopa prodaje.

Zato je Mastercard uveo ID Check, standard provjere autentičnosti koji ispunjava uvjete Direktive PSD2. ID Check način je provjere identiteta koji se temelji na jednokratnom kodu, prepoznavanju lica, otiska prsta ili drugim biometrijskim podacima. Tako ova usluga osigurava bolju zaštitu od neovlaštene upotrebe kartice prilikom online plaćanja. 

Digitalizacija povećava gospodarski rast

„Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, povećanje opće razine digitalizacije za 10 posto povećava gospodarski rast za 0,63 posto. Češće korištenje kartica je pri tome bitna odrednica digitalnog poslovanja koja podržava povećanje ukupne razine digitalizacije gospodarstva, a ujedno može imati i važnu ulogu u smanjenju sive ekonomije i korupcije. Rad na unapređenju sigurnosti plaćanja karticama u online okruženju stoga predstavlja bitan preduvjet ubrzanja procesa digitalne transformacije", istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta. 

 ***

Informacije o istraživanju

Mastercard je naručio studiju koju je IPSOS proveo na 13 europskih tržišta, uključujući i Hrvatsku, na reprezentativnom uzorku korisnika interneta dobne skupine 20-50 koji posjeduju bankovni račun. Ondje gdje je moguće, podaci su uspoređeni s rezultatima Mastercardove studije Impact of Innovation koju je IPSOS proveo 2016. godine.

  isprintaj članak