Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
"Mrtav kao dodo"
Objavljeno: 06.02.2013. 10:43  
Mauricijus je puno više od samih plaža i hotela
Mauricijus je puno više od samih plaža i hotela
  • Mauricijus je puno više od samih plaža i hotela
  • Mauricijus je puno više od samih plaža i hotela

Svi će odmah reći da je otok pravi tropski raj, ali Mauricijus je puno više od samih plaža i hotela. Luksuzni hoteli na bijelim pješčanim plažama nude gostima gotovo sve, pa im vjerojatno onda i ne pada na pamet da se upuste u pustolovinu i odu istraživati unutrašnjost otoka i gradove. A to je prava šteta, jer sva raznolikost otoka koja se najviše očituje u različitim kulturama koje žive u skladu, otkriva svoju pravu sliku tek na tim mjestima.

 

Mark Twain je 1896. napisao o Mauricijusu: “Čini mi se da je prvonastao Mauricijus pa onda Raj,koji je po njemu kopiran”. Otok je sigurno morao biti zamamniji i privlačniji prije više od stotinu godina kada ga je posjetio Twain. Danas je masovni turzam, a i općenito razvoj društva, ostavio trag koji više ne dopušta maštu o izoliranom tropskom otoku. 

Smješten je 800 km istočno od gigantskog Madagaskara. Površinom od 1865 četvornih km, Mauricijus je otprilike velik kao naš Krk uvećan četiri do pet puta. Oblikom podsjeća na krumpir i nema posebno razvedenu obalu, uz nekoliko otočića na sjevernoj strani. Treba znati da je u sklopu Republike Mauricijus i otok Rodrigez koji je udaljen od Mauricijusa preko 500 km sjeveroistočno. Rodrigez je još uvijek neotkriven za turiste i tek se očekuje njihova navala. Nastanak Mauricijusa se pripisuje vulkanskoj aktivnosti. Isto vrijedi i za obližnji otok Reunion koji za razliku od Mauricijusa još uvijek ima aktivne vulkane. Ostaci burne vulkanske aktivnosti se nalaze na više mjesta na otoku: vulkanska jezera, krateri, bazaltne stijene. 

Klima na Mauricijusu je jako nepredvidiva. Unatoč tome što otok nije posebno velik, različite regije često imaju drukčije uvjete. Kiša može padati u unutrašnjosti, a da je na obali vedro. Isto tako, klima je različita na istočnoj i zapadnoj obali, što ovisi o vjetrovima i godišnjem dobu. Najtopliji mjeseci su od siječnja do travnja kad temperature dosežu 35 stupnjeva C. Zima je kad je kod nas ljeto, i tad su temperature prosječnih 25 stupnjeva C, s tim da malo zahladi noću. Zimi je ugodnije zato jer nije toliko vlažno, a opet je dovoljno toplo i može se kupati. Što se tiče kiše, ona može doslovno padati svaki dan u godini, ali je manje ima zimi. 


Turizam 

Sve do početka devedesetih, Sejšeli su bili vodeće turističko odredište u zapadnom dijelu Indijskog oceana. Tu titulu preuzima Mauricijus prije desetak godina kada ga je posjetilo preko pola milijuna turista u godini dana. Stalni porast upućuje da će se uskoro broj turista izjednačiti s brojem stanovnika otoka. Navala se objašnjava prvenstveno cijenama smještaja, hrane i općenito troškova za odmor na Mauricijusu koji je višestruko jeftiniji od Sejšela. Na Mauricijusu se ulaže samo u luksuzni turizam, tako da će backpackeri teško naći jeftiniji smještaj. Ali, s druge strane, hrana i javni prijevoz su izrazito jeftini. Isto tako, sve je veća ponuda privatnog smještaja, uglavnom u sklopu veće obiteljske kuće. Sada i nikad više! Da mu nije bliskog susjeda, otoka Reuniona, Mauricijus bi bio jako usamljen u prostranstvima Indijskog oceana. Reunionom još uvijek upravlja Francuska i ne pada im na pamet, barem zasad, da traže samostalnost, jer je novčana pomoć iz bogate Europe dovoljan čimbenik da svi budu koliko-toliko zadovoljni. Iz Pariza idu tri leta tjedno za Reunion i malo su jeftiniji nego da se ide izravno za Mauricijus. Zbog toga smo odlučili prvo doći na Reunion pa od tamo srediti put do Mauricijusa. 

Između dva otoka postoji i brodska veza koja nije baš česta tako da je avion bio bolji izbor. Nakon nekoliko dana istraživanja vulkanskog Reuniona kratkim letom od pola sata konačno stižemo na Mauricijus. Nažalost, carinska procedura je trajala dulje od leta, posebice za nas. Razlog tome je sljedeći: Na upit carinika gdje su nam vize, odgovorili smo da hrvatskim državljanima ne trebaju vize za ulazak. Zapravo, rekli smo točno onu informaciju koju smo dobili u Zagrebu kad smo se raspitivali i dogovarali put s jednom agencijom koja je to saznala od Ministarstva vanjskih poslova. Vidno iznervirani carinik nam je pokazivao listu na kojoj piše da za Hrvate itekako treba viza. Proslijeđeni smo šefu aerodroma koji nam je najprije zaprijetio izgonom, ali je najviše bio ljut na ljude koji rade na reunionskom aerodromu, što su nas uopće pustili na let. Nakon kratkotrajnog ispitivanja shvatio je da smo bezopasne žrtve jedne dezinformacije i odobrio nam je dati vize. Jasno, uz opasku: "Sad i nikad više!". Konačno smo izašli iz aerodroma i udahnuli mauricijski zrak koji je bio jako topao, kakav i treba biti na jednom tropskom otoku. Aerodrom se nalazi na jugu, kod drugog najvećeg grada, Mahebourga. Glavni grad Port Louis je udaljen približno 40 km.

 

Fascinacija autobusima

Obilazak otoka je znatno olakšan izvrsnom mrežom autobusnih linija. Nije pretjerivanje ako se kaže da ih ima čak i previše! Pogotovo ako se uzme u obzir da autobusi stariji od 30 godina, marke Nissan ili indijskog proizvođača Ashok Leyland, nisu nimalo lijep prizor kada iza sebe ostavljaju crni gusti dim koji onemogućava ljudima da uopće vide ispred sebe. Port Louis ima dva autobusna kolodvora! Jedan od drugog su udaljeni jedva kilometar, a na svakom je parkirano toliko autobusa da se izgubiš međđu njima. S jednog kolodvora idu linije za sjever, a s drugog za jug. Na svakom autobusu je označeno koji mu je cilj, a kondukteri i vozači će uvijek biti spremni pomoći nekolicini turista koji se odvaže pronaći željeni autobus. Gdje god da se uputite, karta ne može biti skuplja od jednog dolara. 

Vožnja autobusom po Mauricijusu je sigurno najbolji način da se dođe u dodir sa stanovništvom. Kako je otok zadnja napustila Velika Britanija kao kolonijalna sila, vozi se lijevom stranom. Prije njih otok su držali Francuzi koji su ga zvali Ile de France (Francuski otok). Po razgovoru ljudi i natpisima na ulicama ubrzo smo shvatili da engleski ipak nije jezik broj jedan. na Mauricijusu, iako je naša knjiga vodič tako sugerirala. Francuskije ostao u svakodnevnom govoru najupotrebljavaniji, dok se engleskim služe u formalne svrhe. 


Turističke atrakcije 

Osim dugih pješčanih pustih plaža, Mauricijus nudi raznoliku paletu atrakcija vezanih uz kulturu, običaje, povijest i prirodne ljepote. Crne bazaltne stijene na bijelim plažama su čest podsjetnik na vulkansku formaciju otoka. Grad Curepipe u unutrašnjosti je polazišna točka do kratera vulkana Trou aux cerf. Vulkan je odavno neaktivan i na njegovu plodnu tlu se sada nalazi gusto raslinje. Drveće se zeleni i unutar kratera u kojem je jezero. Do kratera se dolazi autom ili ugodnom šetnjom, a s vrha se pruža prekrasan pogled na grad i obalu. Bogata pomorska tradicija na Mauricijusu se otkriva u umanjenim modelima starih jedrenjaka koji su odličan suvenir i jedan od glavnih izvoznih proizvoda. Curepipe je najbolje mjesto za kupovinu jednog takvog. Iza prodavaonice se nalazi prava mala tvornica jedrenjaka. Svakome tko uđe u dućan, bit će ponuđen obilazak radionice. Pri obilasku se otkriva da na jednom modelu radi preko 30 ljudi. Svaki je specijaliziran za jednu fazu izgradnje, kao npr. za lijepljnje, stavljanje jedra, turpijanje trupa... Za prosječan model dužine 40 cm, potrebno je oko 400 sati posla. Narudžbe dolaze iz cijelog svijeta, a svi se brodovi rade po točnim nacrtima koji se posuđđuju iz muzeja, ovisno o modelu. Turistima je najzanimljiviji francuski jedrenjak Saint Geran koji se nasukao na greben kod Mauricijusa krajem 18. st. Ronioci su izvukli dosta dijelova i opreme s broda koji su danas pohranjeni u Pomorskom muzeju u Mahebourgu. Prosječna cijena jednog modela jedrenjaka je oko stotinu eura, ali i to ovisi o znalačkom cjenjkanju. 

Glavni grad Port Louis se nalazi na zapadnoj strani otoka. U administrativnom i trgovačkom središtu otoka danju je velika gužva koja nestaje u kasno podne kada ljudi odu kućama smještenim u predgrađima. Turistima je najzanimljiviji dio novoizgrađena riva s trgovačkim centrima, modernim kafićima i restoranima. Tu je ozračje puno drugačije i ušminkanije u odnosu na unutrašnjost grada gdje je prljavo i gdje turisti rijetko zalaze. Osim trgovina, na rivi se nalaze i dva zanimljiva muzeja. Prvi je mali muzej vjetrenjače, smješten u jednoj takvoj koju su podigli Francuzi prije 200 godina. Unutra se nalaze stare fotografije koje prikazuju preobrazbu grada i rive kroz povijest. Razvikan muzej imena The blue penny sadrži veliku kolekciju nacionalnog blaga, starih mapa i filatelističku zbirku. ‘The blue penny’ je poznata krivo otisnuta poštanska marka iz sredine 19.st. koja se nalazi u muzeju koji po njoj i nosi ime. Obilazak grada, a i samog Mauricijusa ne bi imalo smisla, a da se ne posjeti Prirodoslovni muzej i to samo zbog jednog izloška. Dodo. 

Dodo je velika ptica neletačica iz porodice goluba koja je istrebljenja u 17. stoljeću. No, osim što je ptica, ona je prije svega simbol uništavalačke prirode ljudi čiji dolazak na otok uzrokuje njen nestanak. Mornari koji su provodili mjesece na moru, jedući samo ribu, razveselili su se prilikom pristanka na Mauricijus kada su ugledali ovu veliku mesnatu pticu. Nenaviknuta na grabežljivce nije bježala, a nije imala krila da odleti. Otuda i izreka: "Glup kao dodo", ali je još poznatija: "Mrtav kao dodo". Dugo vremena se za pticu znalo samo preko crteža mornara, dok nisu iskopane kosti i ptica nije rekonstruirana. 


Big game fishing 

Turistička infrastruktura je najviše razvijena na sjevernoj i zapadnoj obali. Tamo se nalaze najskuplji hoteli koji nude niz aktivnosti na uvijek napučenim plažama. Za one koji žele samoću i više prirode, najbolji izbor je najnerazvijenija južna obala. Istočna obala je isto tako prekrasna i po mnogima najljepša plaža se nalazi na malom otočiću Ile aux Cerfs, nedaleko obale kod atraktivnog sela Trou aux biches. Baš zbog tog razloga smo se najviše i zadržali u tom selu. Našli smo privatni apartman, koji je zapravo gornji kat velike kuće jedne obitelji, s kojeg se pružao prekrasan pogled na Ile aux Cerfs. Uspjeli smo izboriti cijenu od 20 dolara po danu, što je bilo vrlo povoljno za ovakav smještaj. Na istočnoj obali su valovi malo veći zbog lanca koraljnih grebena koji se s te strane proteže, a plaže su gotovo puste. Tu i tamo se nađe neki stariji par, ali uvijek u blizini hotela. "Big game fishing" je veliki posao na Mauricijusu cijele godine. Najbolja sezona za lov na plavu i crnu sabljarku je od listopada do ožujka. Mauricijus drži rekord najteže ikad ulovljene sabljarke - težila je čak 650 kg. Na "varalicu" se jako često uhvati i tuna. Luksuzniji hoteli imaju svoje brodove i nude pecanje i turističke izlete. Za cjelodne ni ‘Big game fishing’, bez obzira na ulov, treba izdvojiti 300 dolara po glavi. 


Hrana 

Iako nismo išli u lov na sabljarke, jer nije bila sezona pa su mogućnosti ulova bile smanjene, a cijena najviša, kušali smo u jednom restoranu pravi mauricijski specijalitet: dimljenu sabljarku. Narezana na tanke kriške, malo je podsjećala na pršut s ribljom aromom. Poslužuje se s maslinama i salatom. Osim morskih plodova, na Mauricijusu prevladava indijska kuhinja što je i razumljivo s obzirom na sastav stanovništva. U svakom mjestu i na plažama su štandovi s rotijem. Roti je palačinka u koju se ubaci nekoliko vrsta vegetarijanskih umaka i po želji kupca se dozira ljutina. Ovaj indijski fast food je odličnog ukusa i odlične cijene - jednu kunu. Tipična hrana s Mauricijusa je mješavina indijske, kineske i europske kuhinje. Ističe se posebno kreolska kuhinja čiji je glavni sastojak carri (indijsko porijeko riječi je očito). To je začinjeni, papreni umak od luka u koji se dodaju domaće biljke uz ribu, piletinu, jastoga... 

U Port Louisu se raznovrsni restorani, prije svega namijenjeni turistima, nalaze na rivi. Ponuda raznovrsna. Osim neizostavnih indijskih, tu su restorani s francuskom kuhinjom, drugi europski restorani, pubovi. U svakom gradu postoji nekoliko restorana koji će nuditi različite kuhinje, ali ulice su uvijek natrpane štandovima s rotijem i drugim zalogajima.

 

O Mauricijusu

Broj stanovnika: 1,3 milijuna

Površina: 1865 četvornih km

Jezici: francuski, engleski, kreolski (potječe iz francuskog), bhojpuri (indijski jezik)

Viza: potrebna, informacije u Veleposlanstvu UK Velike Britanije u Zagrebu

Novac: mauricijska rupija

Religija: Hinduizam najrašireniji (150 hramova na otoku), slijede katolici i muslimani.

Katolicizam je izbor kreolaca, ali pomiješan s utjecajem afričkih religija.

Cijepljenje: nije potrebno

Najveći gradovi: Port Louis (150.000 stanovnika), Mahebourg, Curepipe, Flacq, Floreal, Rose Hill, Phoenix


Obavezno vidjeti

 Sir Seewoosagur Ramgoolam botanički vrt u mjestu Pample-mousses

 otok Ile aux Cerfs

 uvala Blue bay (kod Mahebourga)

 Black river nacionalni park (planinarenje, vodopadi, vulkanska jezera)

 Rembrant l’Herbe - top mjesto za ronjenje

 Port Louis muzeji, hramovi i tržnica


Cijene smještaja u Port Louisu

Luksuzni hoteli se nalaze na plažama, a ne u centru grada. Jedini ‘top end’ hotel se nalazi na rivi. Ime mu je Labourdonnais Waterftont Hotel, a dvokrevetna soba stoji 200 US$.

U gradu ima više pravih "rupčaga" koje zaono što nude, baš i nisu jeftine. Npr. Hotel Tandoori na autobusnom kolodvoru stoji, uz cjenkanje, 100 kuna, a baš nije čist. Za mirise u sobi se brinu autobusi podno prozora.


Ostali smještaj na otoku

U hotele na plaži se uglavnom dolazi u aranžmanima putničkih agencija iz Njemačke i Italije, a dosta je i Južnoafrikanaca. Privatni smještaj potražite u Trou aux Biches, Trou d’Eau douce, Pereybere, Mahebourg. Cijena ne bi trebala prelaziti 30 dolara na dan.


Ostale cijene

 obrok: od 20 do 50 kn

 voda: 3 kn

 autobus Mahebourg (aerodrom) - Port Louis

(40 km): 5 kn

 taksi po gradu (Port Louis): 10-20 kn

 

  isprintaj članak