Dezinfekcija doma na pametan način
Kako najbolje pristupiti čišćenju u kućanstvu, kao i prepoznati i dezinficirati neka mjesta s uobičajenim žarištem klica. ...
Koronavirus smanjio zagađenje zraka u Europi i svijetu
Objavljene karte prikazuju promjene u količini dušičnog dioksida (NO2) - zagađivača koji uglavnom nastaje od upotrebe fosilnih goriva. ...
Stjuardese se najviše bolje požara u avionu
Čak 44,5 % kabinskog osoblja vidjelo putnike kako pokušavaju obaviti spolni odnos u zahodu zrakoplova, a od njih je dva i pol posto dobilo ponudu da se pridruže ...
Anketa


NALAZITE SE U > Izdvojeno
Čokolada s rižom izmišljena je 1964. godine u Hrvatskoj!
Objavljeno: 01.02.2020. 09:06  
Muzej čokolade u Zagrebu
Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu
  • Muzej čokolade u Zagrebu

Svakako treba pažljivo pogledati za što se sve čokoladu koristi (i za mito i korupciju); omoti prvih krutih čokolada; naša čuvena čokolada s rižom; Hersheysovo carstvo; čokolada Ruby; Seka – čokolada djetinjstva srednjeg i starijeg naraštaja; prikaz potrošnje, uvoza i izvoza u svijetu po pojedinim državama; kušanje tekućih čokolada; suvenirnica s izborom čokolada malih proizvođača; nepismenost.

 

Iako nisam ljubitelj privatnih muzeja u Hrvatskoj ipak sam, zahvaljujući Noći muzeja otišao u Muzej čokolade u zagrebačkoj Varšavskoj ulici 5 u vlasništvu obitelji Cerovac. 

Ljubazan doček i dobra organizacija ostavlja dobar dojam, a posebno ulaznica koju čini kutijica s jednim zrnom kakaovca i uzorcima više vrsta čokolade u obliku sićušnih pralina, a koje ćete jesti u određenim prikladnim trenucima prilikom razgledavanja.

 

Napisao i snimio: Željko Marušić

 

Na 400 čvm izložbenog prostora prikazani je povijest čokolade, koju su Indijanci kao tekućinu počeli koristiti još prije 5500 godina. Saznat ćete kako je jedno jaje u to vrijeme vrijedilo koliko i jedno zrnce kakaovca (kod nas je jedno jaje pred šezdesetak godina vrijedilo kuglicu sladoleda), a purica (koja je u Europi dopremljena iz Amerike) stajala je 300 zrna kakovca! Naravno, čokolada je bila privilegija vladajućih kao i kada je, tisućljećima kasnije, pristigla u Europu. Osim u Engleskoj u kojoj su je prvo prihvatili siromašni. A zašto, saznat ćete prilikom posjete muzeju.

Nakon što upoznate povijest čokolade i posuđe korišteno kroz tih nekoliko tisućljeća, slijedi odličan prikaz vrsta čokolade, kušanje na slijepo, osjetilno pogađanje koji su koji dodaci te upoznavanje nastanka suvremene čokolade.

Postoji i odlično stručno vodstvo te mala suvenirnica s izborom čokolada. Neću o tome kako nema Kraša, koji ih očito nije podržao, ali me razveselilo što imaju Zvečevo čokoladu s rižom. Tako se to radi! Ipak je riječ o svjetskom uspjehu budući da je upravo čokolada s rižom izmišljena kod nas! 

Prva kruta čokolada

U povijesti je čokolada bila tekuća. Tek 1847. godine bristolski Fry’s počinje proizvoditi prvu pločicu čokolade i naziva je "Chocolat Delicieux a Manger” jer im je na francuskom jeziku zvučalo otmjenije. Kao i našima engleska riječ stage (stejdž) umjesto hrvatske: pozornica. Kasnije kemičar Henri Nestle otkriva postupak proizvodnje mlijeka u prahu koji Švicarac Daniel Peter koristi kako bi 1879. godine proizveo prvu mliječnu čokoladu. Iste godine Rudolpf Lindt otkriva postupak končiranja. A što je to, saznat ćete u Muzeju čokolade. 

I za kraj: prvu bijelu čokoladu, koja je zaista čokolada, tridesetih godina prošlog stoljeća predstavlja Nestle pod nazivom Milkybar. Bijela čokolada s udjelom kakaa od najmanje 33,1% nema svojstvenu tamnu boju budući da ne sadrži suhu tvar kakaa. Pogrešno su je nazivali lažnom čokoladom. Upravo ona ima visoki udjel skupog kakao maslaca bez kojeg nema kvalitetne čokolade.

 

Prva čokolada s rižom

Svjetskoj proizvodnji čokolade veliki doprinos je 1964. godine dalo Zvečevo iz Požege izumom prve čokolade s rižom – Mikado. Proizvode je od kvalitetnog kakaa (bean-to-bar načelom) i korištenjem mlijeka iz vlastitih mljekara te je miješaju s rižom dugog zrna uzgojenom u Italiji. Rižu pomno pregledavaju kako ne bi bilo oštećenih zrna, zatim ih se napuhne i na kraju posebnim postupkom iz njih izvlači voda. Iako čokoladu s rižom danas nude drugi – jedina prava je iz Požege!

 

Tvornice čokolade u Hrvatskoj

Fiumanka - prva tvornica čokolade u Hrvatskoj osnovana je 1896. godine u Rijeci, a 1911. godine u Zagrebu počinje raditi tvornica Union koja već 1913. godine postaje kraljevski dvorski dobavljač Beča i Budima. U pedesetim godinama prošlog stoljeća pripaja niz manjih domaćih proizvođača i postaje najveća konditorska industrija - Kraš.

U Požegi je 1921. godine osnovano Zvečevo koje će postati najpoznatije po prvoj proizvedenoj čokoladi s rižom u svijetu, ali i omiljenim čokoladama Seka i Braco koje su obilježile djetinjstvo mnogih s ovih prostora.

U Osijeku je 1920. godine osnovan Kandit kao Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark.

 

Kinder jaje je, potpuno razumno, zabranjeno u SAD-u

Proizvođači čokolade dobro znaju kako su danas djeca najveći potrošači. Tako je talijanski proizvođač Ferreo 1974. godine izmislio Kinder jaje. Ideja je temeljena na talijanskim uskršnjim običajima.  Do sada je diljem svijeta prodano preko 30 milijardi Kinder jaja s preko 12.000 različitih igrački u sebi, od kojih su neke postale zanimljive sakupljačima. 

Zanimljivo je da Kinder jaje ne možete kupiti u SAD-u zbog zakona iz 1938. godine godine po kojem su slatkiši s nejestivim punjenjem ilegalni! 

Igračku unutar jajeta smatra se opasnom budući da je dijete prilikom igranja može progutati.

 

Grad koji je izgradila čokolada

Hershey’s je jedan od najvećih proizvođača čokolade. Sjetite se samo KitKata. Krenuli su s proizvodnjom 1894. godine u prvom megatvornici čokolade. Uz proizvodni prostor, Milston S. Hershey, izgradio je utopijski grad za radnike s vlastitom bankom, javnim prijevozom, robnom kućom, bolnicom, crkvama, zoološkim vrtom, zabavnim parkom, hotelom, golf terenom, školama, dobrovoljnim vatrogasnim društvom, parkovima i kinima i sirotištem. 

Mlijeko proizvode na vlastitim farmama u Pennsylvaniji, a šećer na Kubi na kojoj je podigao drugi "Hershey-grad” i izgradio vlastitu željeznicu koja i danas vozi. Iako nije riječ o najboljim čokoladama ipak zaslužuje posebno mjesto u povijesti.

 

Čokolada kao lijek

U povijesti je čokoladi je pripisavano ljekovito svojstvo. Konkvistadori su vjerovali da ima pročišćavajući učinak, a Marquis de Sade je vjerovao u njena afrodizijačka svojstva. Liječnici su je u 17. i 18. stoljeću koristili za regulaciju tjelesnih tekućina po Galenovom naputku. Iako to danas medicinska struka smatra praznovjerjem, čokolada ipak ima svoje značajno mjesto u zdravlju ljudi.  

Od 19. stoljeća koriste je za oblaganje gorkih tableta, a francuski liječnik Herve Robert potvrđuje dobre učinke čokolade budući da u 500 kemijskih spojeva u njoj čine i kofein, teobrom, serotonin i feniletilam kao prirodni antidepresiv pa je zato učinkovita protiv napetosti (stresa). 

Pojedemo li tamnu čokoladu u manjim količinama smanjit ćemo tlak, a flavonidi u njoj sprečavaju srčani i moždani udar. Ipak, najdraža popratna pojava nakon što je pojedemo, porast je endorfina – hormona sreće!

No, pojedemo li je previše vratit će nas u ruke liječnika zbog prevelike debljine i popratnih zdravstvenih tegoba!

 

Čokolada u kozmetici postaje sve omiljenija

I kozmetička industrija je prepoznala dobrobiti pojedinih sastojaka čokolade. Tako pojedini sastojci iz čokolade usporavaju nastanak bora, osvježavaju suhu kožu, ubrzavaju zarastanje rana, teobronim dobro djeluje na krvožilni sustav, potiče srce i opušta glatke mišiće. Kalij i kalcij iz nje bitni su za razvoj zuba, kosti i živaca, vitamin A potiče rast, zdravu kožu i sluznicu te potpomaže izmjenu tvari u tijelu (metabolizam).

 

Čokolada danas

Ako ste mislili da vas proizvođači čokolade ne mogu prevariti, varate se. Francuzi su u tome prilično daleko otišli u 19 stoljeću stavljajući u nju sušeni grašak, rižino brašno i krumpirov škrob, maslinovo i bademovo ulje, čak i ovčji loj kako bi zamijenili skupe sastojke, a Englezi su stavljali čak prah opeke! 

I danas je sve manje kakaa u čokoladama, a sve više šećera i biljnih masti. Najbolji primjer su tzv. šećerne table. Proizvođači kakao zamjenjuju jeftinijim šećerom, a skupi kakao maslac jeftinijim palminim uljem i sojinim lecitinom. 

Stoga, prije kupovine dobro provjerite sastojke.

 

Ružičasta čokolada

Švicarsko-belgijski čokoladni div Barry Callebaut, najveći proizvođač čokolade na svijetu, na tržište je 2017. godine stavio čokoladu Ruby koja je prirodno ružičasta, dakle bez dodane boje. Kiselkasta je i voćnog okusa, pomalo osvježavajuća. Postupak proizvodnje je tajan. Mišljenja o okusu su različita.

 

Muzej koji treba posjetiti

Ulaznica u muzej je 60 kuna, osim ako pričekate sljedeću Noć muzeja i imate sreće da dobijete besplatnu ulaznicu. No, nećete zažaliti za potrošenim novcem. 

Prosječno vrijeme za razgledavanje postave je oko sat vremena.

Nažalost, ražalostila me nepismenost. Nisam očekivao da će pisati svijetski, a za prijevod (talijanske) riječi parapet (ograda, pregrada) trebao sam posegnuti u Klaićev Veliki rječnik stranh riječi. Iskreno se nadam da će se potruditi pronaći pismenog lektora.

  isprintaj članak