Kako otjerati žohare iz doma
Kako se riješiti žohara prirodnim putem? Što ih drži daleko od kuće? ...
Zatvorenici u Rusiji vole čitati klasiku
"Da, čovjek je smrtan, ali to još ne bi bilo tako loše. Loše je to što je ponekad iznenada smrtonosan, to je odvratna stvar!" ...
Odmor i lopovi
Zaboravite na suosjećajnost na odmoru. Često će vam pristupati ljudi s pričama koje izazivaju suze, a da niste svjesni da je riječ o lopovima. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Gosti iz Slovenije i Njemačke tijekom lipnja zajedno su ostvarili 70% inozemnog turističkog prometa na Kvarneru
Objavljeno: 22.07.2020. 18:03  
Na Kvarneru čak 66% noćenja u odnosu na prošlu godinu
Na Kvarneru čak 66% noćenja u odnosu na prošlu godinu

Irena Peršić-Živadionov, direktorica TZ Kvarnera

Prema službenim podacima sustava eVisitor trenutno je na Kvarneru u srpnju ostvareno 66% noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, što je pri vrhu primorskih regija s najvećim turističkim prometom. Po popunjenost komercijalnih kapaciteta sa 40%, najbolji je na razini Hrvatske.

Trenutno, regija Kvarner, uz Istru, ostvaruje najveći turistički promet u Hrvatskoj. U mjesecu lipnju ostvareno je 43% noćenja u usporedbi s lipnjem 2019. godine. U prvih šest mjeseci, usporedimo li s prošlogodišnjih šest mjeseci, ostvareno je gotovo 40% noćenja.

U zadnjih deset godina kvarnerski turizam ostvarivao je stalan rast u noćenjima, i to za 50% š to znači da je od 2010. do 2019. godine broj noćenja porastao za 6,2 milijuna! Ako se pogleda razdoblja pred- i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90 posto! 

"Kvarner je i u turističku 2020. godinu krenuo s odličnim brojkama - tijekom siječnja i veljače ostvareno je 16% više noćenja i 16% više dolazaka. Po proglašenju pandemije i zatvaranjem granica, sve je privremeno stalo. Ipak, popuštanjem mjera i otvaranjem granica, Kvarner je počevši od svibnja iz tjedna u tjedan bilježio postupan rast broja gostiju. Kako područje Kvarnera nikada nije težilo postati odredište masovnog turizma, stvoreni su uvjeti da se gosti na Kvarneru osjećaju sigurnima te su nam se vratili čim je to situacija dopustila", podsjetila je direktorica Peršić Živadinov.

U lipnju su na Kvarneru bili otvoreni svi kampovi, dok je kod hotela bilo otvoreno 70% kapaciteta. Najveći broj noćenja ostvaren je u obiteljskom smještaju i u kampovima. Tijekom lipnja Kvarner je ostvario 36% popunjenosti kapaciteta u komercijalnom smještaju u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, što je najbolji rezultat u Hrvatskoj. 

Otok Krk je u lipnju ostvario oko 500.000 noćenja, otok Lošinj nešto više od 150.000, Crikveničko-vinodolska rivijera gotovo 150.000, te otok Rab više od 130.000 noćenja.

Gosti iz Slovenije i Njemačke tijekom lipnja zajedno su ostvarili 70% inozemnog turističkog prometa na Kvarneru. Po državama, najviše noćenja su ostvarili: 84% gosti iz Slovenije, slijede ih gosti iz Njemačke i Češke sa po 40% ostvarenja te gosti iz Austrije s oko 30% ostvarenih noćenja. Domaći gosti su tijekom lipnja ostvarili 60%, a u prvih šest mjeseci 65% noćenja u odnosu na prošlu godinu.

 

Kretanja turističkog prometa od svibnja pa sve do srpnja najvjernije prikazuju tjedne analize:

•          u svibnju na Kvarneru je ukupno ostvareno 15% noćenja u odnosu na svibanj 2019. godine

•          u lipnju ostvarenje je doseglo 43% noćenja u odnosu na lipanj 2019. godine: na Opatijskoj rivijeri ostvareno je 30% noćenja, na Riječkom području 38%, Crikveničko-vinodolskoj rivijeri 35%, otoku Krku 49%, otoku Cresu 47%, otoku Lošinju 46%, otoku Rabu 41% te u Gorskom kotaru 64%; pri tome gosti iz Slovenije dosegli su 85% prošlogodišnjih noćenja, domaći gosti 61% a gosti iz Njemačke 39%

•          u srpnju do sada ostvarenje u noćenjima doseglo je 66% u odnosu na isto razdoblje lani: na Opatijskoj rivijeri i Riječkom području ostvareno je po 55% noćenja, Crikveničko-vinodolskoj rivijeri 62%, otoku Krku 70%, otoku Cresu 71%, otoku Lošinju 64%, otoku Rabu 69% te u Gorskom kotaru 61%; pri tome gosti iz Njemačke dosegli su 87% prošlogodišnjih noćenja, gosti iz Slovenije 81%, domaći gosti 75% a gosti iz Češke 74%", ističe direktorica dr.sc. Irena Peršić Živadinov.

 

Ukupna vrijednost kampanje oglašavanja Turističke zajednice Kvarnera iznosi 745.000 kuna te ovisno o epidemiološkom stanju u Hrvatskoj i zemljama iz okruženja, provodi se na najčitanijim portalima, društvenim mrežama, platformama za komunikaciju s turističkim novinarima, bloggerima i influencerima... Kroz kampanju udružili smo sredstva s Hrvatskom turističkom zajednicom i turističkim zajednicama s područja Kvarnera, a očekivani rezultati su preko 11 milijuna prikaza oglasa, 20 objavljenih reportaža o Kvarneru te dva posebno oslikana autobusa s motivima Kvarnera, od kojih jedan prometuje javnom gradskom linijom u Ljubljani, a jedan redovnom međugradskom linijom unutar Hrvatske. 

Prvu online destinacijsku kampanju Turistička zajednica Kvarnera odrađuje u suradnji s turističkim zajednicama s područja Crikveničko-vinodolske rivijere, Turističkom zajednicom otoka Krka i Hrvatskom turističkom zajednicu te ju zajednički plaćaju po ključu udruživanja sredstava: Turistička zajednica otoka Krka udružila je 10.000 kn, turističke zajednice s područja Crikveničko-vinodolske rivijere također 10.000 kuna, Turistička zajednica Kvarnera sudjeluje s 60.000 kuna te Hrvatska turistička zajednica s 80.000 kuna. Kampanja je usmjerena na točno ciljane skupine ovisno o njihovim interesima i geo zonama na portalima u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Kroz kampanju naglasak je na odredišta na području otoka Krka i Crikveničko-vinodolske rivijere koja su gostima iz tog dijela Europe dobro poznata i koja godinama rado posjećuju. 

Ukoliko epidemiološka situacija na Kvarneru i u Hrvatskoj i dalje ostane stabilna, kampanja će se prilagoditi, i s novim porukama nastaviti provoditi. 

Uz to, na mrežu predstavništava Hrvatske turističke zajednice u svijetu, zatim diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u svijetu, kao i na mailing listu novinara, partnera i touroperatora, poslan je newsletter koji vrlo dobro objašnjava epidemiološko stanje na Kvarneru, sigurnost i sve uvjete potrebne za ugodan odmor.

„Neke od europskih država, kako bi potaknule svoj turizam i domaću turističku potrošnju, osmislile su turističke vouchere ili bonove. Moramo biti svjesni da će zasigurno dio gostiju iskoristiti takvu mogućnost i godišnji odmor provesti u svojoj matičnoj zemlji. Istovremeno, treba uzeti u obzir i da je veliki broj radnog stanovništva bio primoran korisititi godišnji odmor za vrijeme trajanja pandemije tijekom ožujka i travnja. Iako turistički promet unutar Europe iz dana u dan postupno jača, privikavanje na nove okolnosti, način putovanja i provođenje odmora, uz sve prije navedeno, imat će jak utjecaj na ovu turističku godinu. Ipak, europska istraživanja provedena tijekom svibnja i lipnja govore da ljudi još uvijek ne žele odustati od putovanja tijekom ovog ljeta i svojih planova za godišnji odmor. 

Istraživanje njemačkog instituta FUR pokazuje kako Nijemci postupno vraćaju želju za putovanjima. Rezultati su pokazali da će cca 50% ispitanika u ovoj ljetnoj sezoni otputovati na odmor, dok 19% nema još konkretne planove po tom pitanju. Većina smatra da će si, usprkos koronakrizi, moći priuštiti odmor i da za to imaju dovoljan broj dana godišnjeg odmora. Oko 50% Talijana planira putovati, prema informacijama ENIT - Talijanske turističke zajednice. Trend ovog ljeta među talijanskim gostima bit će izleti i kratka putovanja. Što se tiče Austrijanaca, njih oko 60% planira ljetni odmor provesti u Austriji, dok je 28% ispitanika izjavilo da će ovogodišnji ljetni odmor provesti izvan matične zemlje, i to negdje na moru. Prema istraživanju austrijskog Instituta Gallup u Beču, Hrvatska je prvi izbor (32%) među Austrijancima koji svoj odmor žele provesti na moru, a slijede nas Italija (15%) i Grčka (8%)", izjavila je direktorica Irena Peršić Živadinov. 

  isprintaj članak