Svjetski dan krastavaca

Ovogodišnji Svjetski dan krastavaca prigodno je obilježen i proslavljen otvaranjem tajnih vrata zagrebačke Vile Werner Među gostima bile sui DJ Bizzo Bodega, mo ...
Trovanje računom iz dućana
Bisfenol A može utjecati na hormonski povezane metaboličke procese u tijelu i izazvati dijabetes i debljinu, te smanjuje plodnost i nepovoljno utječe na razvoj ...
Anketa


NALAZITE SE U
Korisnici interneta (i Facebooka) u Hrvatskoj znaju hrvatski, stvarno su nepismeni i oni koji su opasno nepismeni!
Objavljeno: 10.05.2017. 10:18  
Najopasnija je nepismenost pod krinkom pismenosti
Najopasnija je nepismenost pod krinkom pismenosti

Korisnici interneta u Hrvatskoj pripadaju trima skupinama: (1) oni koji znaju hrvatski i rijetko ili gotovo nikad ne griješe, (2) oni koji su stvarno nepismeni i (3) oni koji su opasno (ne)pismeni.


Napisale: Ana Vlah i Danijela Pauković


Pismeni nas sada ne zanimaju

Stvarno nepismeni korisnici oni su kojima se svi smijemo i koje lako prepoznajemo. Takvi će napisati čovijek, neču, htjeo, dali i ostala čudesa. “Neznam” kao jedna riječ njima je već pravilo. Bit ćemo užasnuti, a oni će tvrditi da su školovali, i što ćemo ih više napadati, to će oni biti jaći. Opasno (ne)pismeni oni su kojih se trebamo bojati. To su mahom uspjesni (budući) akademski građani. Jer, pametni su u svojoj struci, pretpostavljaju da su dobri i u pravopisno-gramatičkim pitanjima. Međutim, onda uz to sve izriču i nekoliko pogodbi, ne stave niti jedan zarez; a neseljačko biti će (jer pisati infinitiv bez i je seljački) zaštitni im je znak. Mnogi govornici hrvatskog jezika takve prijatelje/znance/rođake smatraju uzorima pa ih onda kopiraju i u izražavanju. Tako postupno dobivamo sve više (ne)pismenijih. Budući da je jezik sustav koji se neprestano mijenja, moramo se zapitati koje promjene želimo prihvatiti, a od kojih se zasad želimo zaštiti. Ako korisnik namjerno ne piše zarez ispred surečenice koja počinje veznikom a ili provodi sibilarizaciju u točci i lizi, to je sasvim u redu – onda kada zna objasniti zašto to radi. Pitajte nekoga, kada vam napiše slijedeći ponedjeljak umjesto sljedeći, tko tu koga slijedi. Ako uspješno objasni, oprostite mu!

 

Što ono kažu Dubioza kolektiv o tome?

Savjet iz nekog recepta glasi: Kada tijesto izvadite iz pećnice, “izbockajte ga vilicom na nekoliko mijesta”. Savjet shvaćamo, ali ako smo imalo jezično osjetljivi, “ubost” će nas slovo i u riječi mijesto. Čitamo dalje da su “masažne tehnike mnogobrojne, a njihovi ciljevi specifični, ali unekoliko i slični...” Jesmo li sigurni što bi ova rečenica trebala značiti? Nije li mogla biti drukčije oblikovana pa tako i razumljivija? Za kraj ću još samo navesti jedan “tipfeler” ili lapsus calami. U nizanju županija u kojima se provodio jedan projekt navedena je i Brdsko-posavska. Kao da smo usred dijaloga na nekoj društvenoj mreži! Onaj tko traži informaciju na internetu, može je dobiti okrnjenu za jezični izraz, a onaj tko čita kako bi upozorio na pogreške, bit će okarakteriziran kao osoba s lošim namjerama. Ali ako nitko ne bude uporno upozoravao na propuste u jezično pravilnom oblikovanju informacija, nestat će i pismenosti i jezika i nas samih.

Preneseno iz Globala.

  isprintaj članak