Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U
Korisnici interneta (i Facebooka) u Hrvatskoj znaju hrvatski, stvarno su nepismeni i oni koji su opasno nepismeni!
Objavljeno: 10.05.2017. 10:18  
Najopasnija je nepismenost pod krinkom pismenosti
Najopasnija je nepismenost pod krinkom pismenosti

Korisnici interneta u Hrvatskoj pripadaju trima skupinama: (1) oni koji znaju hrvatski i rijetko ili gotovo nikad ne griješe, (2) oni koji su stvarno nepismeni i (3) oni koji su opasno (ne)pismeni.


Napisale: Ana Vlah i Danijela Pauković


Pismeni nas sada ne zanimaju

Stvarno nepismeni korisnici oni su kojima se svi smijemo i koje lako prepoznajemo. Takvi će napisati čovijek, neču, htjeo, dali i ostala čudesa. “Neznam” kao jedna riječ njima je već pravilo. Bit ćemo užasnuti, a oni će tvrditi da su školovali, i što ćemo ih više napadati, to će oni biti jaći. Opasno (ne)pismeni oni su kojih se trebamo bojati. To su mahom uspjesni (budući) akademski građani. Jer, pametni su u svojoj struci, pretpostavljaju da su dobri i u pravopisno-gramatičkim pitanjima. Međutim, onda uz to sve izriču i nekoliko pogodbi, ne stave niti jedan zarez; a neseljačko biti će (jer pisati infinitiv bez i je seljački) zaštitni im je znak. Mnogi govornici hrvatskog jezika takve prijatelje/znance/rođake smatraju uzorima pa ih onda kopiraju i u izražavanju. Tako postupno dobivamo sve više (ne)pismenijih. Budući da je jezik sustav koji se neprestano mijenja, moramo se zapitati koje promjene želimo prihvatiti, a od kojih se zasad želimo zaštiti. Ako korisnik namjerno ne piše zarez ispred surečenice koja počinje veznikom a ili provodi sibilarizaciju u točci i lizi, to je sasvim u redu – onda kada zna objasniti zašto to radi. Pitajte nekoga, kada vam napiše slijedeći ponedjeljak umjesto sljedeći, tko tu koga slijedi. Ako uspješno objasni, oprostite mu!

 

Što ono kažu Dubioza kolektiv o tome?

Savjet iz nekog recepta glasi: Kada tijesto izvadite iz pećnice, “izbockajte ga vilicom na nekoliko mijesta”. Savjet shvaćamo, ali ako smo imalo jezično osjetljivi, “ubost” će nas slovo i u riječi mijesto. Čitamo dalje da su “masažne tehnike mnogobrojne, a njihovi ciljevi specifični, ali unekoliko i slični...” Jesmo li sigurni što bi ova rečenica trebala značiti? Nije li mogla biti drukčije oblikovana pa tako i razumljivija? Za kraj ću još samo navesti jedan “tipfeler” ili lapsus calami. U nizanju županija u kojima se provodio jedan projekt navedena je i Brdsko-posavska. Kao da smo usred dijaloga na nekoj društvenoj mreži! Onaj tko traži informaciju na internetu, može je dobiti okrnjenu za jezični izraz, a onaj tko čita kako bi upozorio na pogreške, bit će okarakteriziran kao osoba s lošim namjerama. Ali ako nitko ne bude uporno upozoravao na propuste u jezično pravilnom oblikovanju informacija, nestat će i pismenosti i jezika i nas samih.

Preneseno iz Globala.

  isprintaj članak