Filmaktiv poziva riječke srednjoškolce i srednjoškolke na audiciju za dokumentarni film „Koga briga”
Polazišna točka filma su stvarni problemi, ljudi i događaji u svijetu generacije Z, ispričani iz perspektive mladih sudionika. ...
Uloga bakterija u održavanju zdravlja morskih sedimenta
Istraživanja mikrobnih zajednica mogu dati ključne informacije o stupnju zagađenja okoliša te ih je potrebno uključiti u praćenje stanja okoliša u budućnosti! ...
Najbolji poslodavci u Singapuru 2021. godine
Hotelska kuća Marriot je zauzela visoko 11. mjesto, a Accor Hotels su na 18 mjestu, Starbucks Coffe Singapore na 22. mjestu. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Austrijska vina su na svjetskom vrhu
Objavljeno: 27.12.2020. 11:22  
O austrijskim vinima se priča s poštovanjem
O austrijskim vinima se priča s poštovanjem

Iako godišnja proizvodnje vina u Austriji iznosi manje od jedan posto od ukupno proizvedenih vina u svijetu (negdje oko dva milijuna hektolitara), danas se o njenim vinima diljem istog tog svijeta priča s velikim poštovanjem. 

 

Napisao: Ivo Ivaniš, vinar Vinske akademije

Zadnja tri desetljeća dogodila se prava vinska renesansa, u ovoj maloj zemlji poznatijoj po snijegu i skijanju. Malo je ljudi upoznato s činjenicom da Austrija proizvodi vino, a još manje da se kvalitetom nalazi na svjetskom vrhu.

 

Kultni status

Nekolicina austrijskih vinara ima kultni stataus, a gotovo da nema u svijetu ozbiljnog kušanja na kojoj vina iz ove zemlje ne zauzimaju visoka ili pobjednička mjesta. Kako je to bilo moguće postići u kratkom vremenu i što je temelj toga uspjeha, pitanje je koje se samo po sebi postavlja. Odgovor je prilično jednostavan. Sve se temelji na četiri čimbenika: tlu, klimi, sortama grožđa i - naravno, vinarima čime je Austrija pronašla pravu formulu za osvajanje vinskog Olimpa.

Raznolikost tla je u Austriji velika. Dva su osnovna tipa: lagana prozračna tla i teška gusta tla. Lagana su poznata po tome što lako propuštaju vodu i upijaju toplinu. Podloga su za visokokvalitetna vina pod uvjetom da tijekom godine dobiju dovoljno padalina kako bi omogućila lozi normalan tijek rasta. Vina s ovih tla su lagana i elegantna te posjeduju veliku lepršavost. Vina s debelih tla su jača i posjeduju više koncentrata i snage i na njima je potrebno posvetiti veliku pažnju kontroli prinosa budući da su sama po sebi jako plodna. Toliko prisutna raznolikost tla je jako prisutna u Austriji i varira od vrlo laganih kamenih tla od granita koji prevladavaju u vinskoj pokrajini Wachau i Langenlois preko bogatih tla u Burgenlandu koja opet variraju izmađu škriljevca, humusnoilovastih, glineno pjeskovitih do pjeskovitih tla te do vulkanskih u Štajerskoj. Ova tla u kombinaciji s toplim danima i hladnim noćima odličan su temelj za proizvodnju svježih i voćem bogatih vina. Također količine padalina, koje se kreću između 400 i 800 mm na godinu, te prosječna nadmorska visina vinograda između 200 i 400 do čak 560 metara iznad mora u Štajerskoj, idealni su čimbenici za dobivanje vrhunskih vina.

 

Izvorne sorte

Uzgajane sorte su i originalne i izvorne. Austrija je izrazito bijela vinska zemlja. Tri četvrtine vinograda su zasađeni bijelim sortama i to posebno izvornom sortom Grüner Veltliner. 36,04 posto sveukupnih vinograda su zasađeni njome, te se može sa sigurnošću tvrditi da je ova sorta osnova austrijskog vinarstva i vinogradarstva. Druga sorta po zastupljenosti je također bijela, nama dobro poznata, Welschriesling ili kako je mi zovemo graševina. Na trećem mjestu se nalazi, po površini na kojoj je zasađena, opet nama poznata crvena sorta, zweigelt koja pokriva 8,97 % ukupnih površina. Četvrto mjesto zauzima još jedna izvorna, opet crvene sorta, blaufränkisch ili kako je mi zovemo frankovka. Ovim četirima sortama treba još dodati rizling i chardonnay ili kako ga u Štajerskoj zovu morillon te sauvignon blanc, koji polako, ali sigurno postaje zaštitini znak Štajerske, te crvene sorte St. Laurent, pinot crni, cabernet sauvignon, merlot i syrah. Naravno, ovo nisu sve sorte, ali su sigurno u Austriji najznačajnije.

 

Vinske regije

Vinogradi Austrije su smješteni uz njenu istočnnu granicu i djele se na četiri glavne vinske regije koje se dalje dijele na šesnaest podregija.  Austrija, tako mala, a tako velika

Najsjevernija regija je Niederösterreich sa 36.688 ha i nju tvore podregije Wachau, Kremstal, Kamptal, Trainstal, Donauland, Weinviertal, Carentum i Termenregion. Ovo je domovina Grüner veltlinera i odavde dolaze uglavnom bijela vina. Ujedno je ovo i najveća regija po površini pod vinovom lozom, ali i po količini proizvedenih vina.

Tik ispod ove regije i na obalama i okolo Neusedlersee jezera se prostire kvalitativno jako važna regija Burgenland sa 16.030 ha, koja se dijeli na podregije Neusiedlersee, Neusiedlersee-Hügelland, Mittelburgenland i Südburgenland. Ovdje proizvode najbolja slatka vina Austrije i svijeta, i naravno najbolja crvena vina zemlje.

Još južnije se nalazi vinska regija Steiermark s 3.668 ha, koja se dijeli na podregije Südoststeirmerk, Südsteirmark i Weststieirmark. Ovo je domovina sauvignon blanca i chardonnajya ili kako ga ovdje zovu morillona.

Pored ove tri regije postoji i četvrta, koja je mali raritet. To je regija oko glavnog grad Beča po kojemu i nosi ime Wien, sa svega 620 hektara zasa

  isprintaj članak