Helsinški bijenale 2021., „Isto more“ od 12. lipnja do 26. rujna 2021. godine
Helsinški bijenale 2021., „Isto more“, održat će se na helsinškom otoku Vallisaari, od 12. lipnja do 26. rujna 2021. ...
Veseli balkoni
Dolaskom toplijih dana, kada prođu svi strahovi od ranojutarnjih mrazeva, počinjemo razmišljati o cvjetnim ukrasima na našim balkonima ili prozorskim daskama. ...
Tajanstveno došao i – otišao
Zbog sumnjivih okolnosti zadržali su ga u hotelskoj sobi sa čuvarom. Iz nje je tajanstveno nestao zajedno s dokumentima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Park prirode Kopački rit
Objavljeno: 01.12.2020. 08:45  
Ovo nije kraj iz bajke, ovo je Kopački rit
Ovo nije kraj iz bajke, ovo je Kopački rit

Zatvorite oči, poslušajte ptice i udaranje valova o stari drveni čamac, glasanje srna i jelena lopatara, sunčeve zrake što probijaju guste krošnje hrastove šume, bijele vrbe i crne topole... Ovo nije kraj iz bajke, ovo je Kopački rit.

Kopački rit se nalazi na krajnjem istoku Hrvatske, u Baranji, i jedna je od najočuvanijih europskih močvara. Ovdje preko godine boravi oko 270 vrsta ptica i to je pravi ornitološki raj, u koji se brzo i lako može doći dobrim prometnicama i neposrednim promatranjem uvjeriti izbliza u ljepote i bogatstvo očuvane prirode privlačnom plovidbom po Kopačevskom jezeru.

Kopački rit je prirodni močvarni rezervat što je nastao na sutoku rijeke Drave u Dunav s poplavnim područjem od oko 17.000 ha. Godine 1967. proglašen je zaštićenim područjem, a 1976. rezervatom. Razlog tomu je činjenica da u njimu živi oko 40 vrsta slatkovodnih riba (šaran, štuka, som, smuđ, deverika, linjak, kesega, babuška…) i što je to jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta u srednjoj Europi. Ovdje živi oko 267 vrsta ptica močvarica među kojima su posebno vrijedne: orao štekavac, crna roda, bijela čaplja, čigra, gak-kukavac, razne vrste divljih pataka, divlje guske, bijeli labud. 

Nepregledni trščaci, močvare i bare idealno su stanište nadaleko poznatog baranjskog jelena, srne, divlje svinje, divlje mačke. Od sitne divljači treba spomenuti: zeca, lisicu, jazavca, fazane i kune zlatice. Kopački rit ima i međunarodno značenje. Zabilježen je kao Ornitološko značajno područje i kao Ramsarsko područje, što znači da je upisan u listu međunarodno značajnih močvara.

Na rubovima rita nalaze se vikendice koje su pravi raj za Baranjce i Osječane koji ovdje dolaze odmoriti tijelo i dušu. To je obavezno popraćeno pravim fišom. Baranjski riblji paprikaš (fiš paprikaš) i baranjska vina dio su tradicionalne gastronomske ponude. A nakon što se lijepo okrijepite možete poći u istraživanje ove plavne nizine. Kopački rit je pravi mozaik, u kojemu su dijelovi ritsko kopno i ritske vode, a sve se stalno mijenja ovisno o količini nadošle vode. Ističu se velike udubine trajno ispunjene vodom – njih narod naziva jezerima, iako to zapravo nisu, kao i povremeno plavljenje površine, bare, te udubine kojima struji voda – kanali i fokovi. Najveće je Kopačko jezero, a najdublje Sakadaško.

 

Odakle ime?

Kopački rit je najniže područje Baranje (nadmorska visina je manja od 82 m). Odakle dolazi ime ovog parka prirode, koji će u budućnosti možda postati i nacionalnim parkom? Jedno od tumačenja postanka imena Kopački rit vezuje se uz mađarsku riječ "kapocs”, što na hrvatskom znači kopča. Mještani su u prošlosti u svrhu druženja izgradili mnoštvo mostića koji su poput kopči povezivali razne dijelove ovog područja. Sam naziv „rit" označuje upravo ono što to jest – plavna močvarna dolina. Obilazeći park i njegove prirodne osobitosti, ne možete propustiti posjet biserima Baranje, dvorcu princa Eugena Savojskog u Bilju i dvorca Tikveš koji se nalazi u sjevernom dijelu Parka prirode Kopački rit. Ovo je i središte Europskog centra za okoliš, koji radi na zaštiti, istraživanju i nadzoru prirode i okoliša te bioekološkoj poduci. Vrlo privlačna ponuda posjetiteljima parka je i promatranje ptica. Ovisno o sezoni, ovdje se može vidjeti 50 do 90 vrsta ptica, najviše tijekom jesenske i proljetne seobe. U Kopačkom se ritu njima u čast održava i Međunarodni festival ptica.

  isprintaj članak