Stvari koje nikako ne pripadaju u perilicu rublja
Ako želite uštedjeti novac i ako želite da vaša perilica rublja dobro i dugo radi, onda budite oprezni da sljedeći predmeti ne uđu u nju. ...
Djeca, škola i zaštitne maske za lice
I učenici i studenti u Nizozemskoj ne moraju nositi maske za lice, čak ni učitelji i starija djeca iako su se neki učitelji opirali takvoj "slobodi”. ...
Kako najbolje iskoristiti vrijeme za učenje kod kuće
Slijedite ove jednostavne savjete i stvorite uvjete za učenje kod kuće. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Sastojci koji ne bi trebali nedostajati u salati
Objavljeno: 13.09.2020. 07:32  
Posebno zdrave salate
Posebno zdrave salate

Na što treba paziti kako bi salata bila ne samo ukusna već i stvarno zdrava? Koji je najlakši način pripremiti četiri preporučena obroka povrća dnevno? Najbolje je s lijepim velikim tanjurićem salat, ali nisu sve salate iste. 

Salata s dimljenim lososom s kozjim ili feta sirom, slanutak, domaće masline, cikla, rajčica, mrkva i krastavci, dobar je izbor. Špinat je odličan izbor za tamnozelene salate.

Za poboljšanje zdravlja prilikom pripreme salata treba uzeti u obzir sljedeće stvari.

 

Zelena salata i salata kao osnova

Svaka salata treba sadržavati neku vrstu salate. Mnogi ljudi u trgovini posežu za iceberg salatom iako postoje puno zdravije inačice. U pravilu, što je tamnija ili crvenija, to bolje. Tamnije salate poput rimske salate (Romaine) sadrže više vitamina C, folne kiseline i kalija. Salate od lišća poput mladog špinata ili rukole su bolje jer sadrže više beta-karotena i antioksidansa. S druge strane, lagane salate imaju visok sadržaj vode i manje hranjivih sastojaka.

 

Grickanje bez krutona

Tostirani bijeli kruh popularan je način da salata postane hrskava što nije zdravo budući da krutoni i slični proizvodi sadrže puno masti i soli, a također su siromašni hranjivim tvarima. Krutone mogu zamijeniti zdraviji sastojci poput:

celera (vitamin A),

krastavaca (vitamin C),

crvenog kupusa (vitamini A i C, željezo),

mahuna (vitamini A i C, željezo),

brokula (vitamin C),

klica lucerne (antioksidanti),

sjemenki suncokreta ili chia sjemenke (vlakna, proteini),

oraha ili badema (vlakna, proteini, niacin),

mlade soje (vitamin C, željezo).

 

Osigurajte puno boje

Mnogo različitih boja u salati znači mnogo različitih biljnih pigmenata (polifenola), čiji je unos u tijelo povezan s mnogim zdravstvenim blagodatima. 

Više razlilčtih boja u nesite u salatu dodajući:

crvenu, narančastu, žutu i zelenu papriku (vitamini C, B1, B2, B6, folna kiselina),

crveni luk (vlakna, fitokemikalije),

sjemenke nara (vitamini A, C, E, vlakna, kalij, kalcij, antioksidanti),

rajčicu (vlakna, vitamini A, C, K, kalij, mangan),

avokado (preko 20 vitamina i minerala, masti zdrave za srce),

crvenu, ljubičastu ili žutu repu (folna kiselina),

kukuruz i grašak (ne više od dvije žlice po osobi zbog visokog sadržaja škroba).

 

Povećajte količinu proteina

U salati se ne smije zanemariti sadržaj proteina. Sljedeći sastojci svakoj salati daju puno proteina:

crni grah, slanutak ili leća (vlakna),

piletina,

nemasna govedina,

losos ili tuna (omega-3 masne kiseline),

tvrdo kuhana jaja,

feta sir s smanjenom masnoćom, plavi sir, kozji sir, parmezan ili mozzarella (kalcij, vitamin D),

tofu (zdrave masti, kalij).

 

Voće za voćnu notu

Salata bi također trebala biti začinjena voćem. Jabuke ili kruške narezane na kockice dobro odgovaraju. Jagode, maline, borovnice ili kupine također se dobro slažu u mnogim salatama. Umjesto svježeg voća možete koristiti i sušene brusnice, trešnje, datulje ili grožđice, ali, zbog visokog udjela šećera, suho voće treba koristiti štedljivo.

 

Iskoristite ostatke od prethodnog dana

Povrće od prethodnog dana, koje kojeg vam se više ne jede, najbolje je staviti u salatu. Prokulice, šparoge i batat posebno su izvrsni sastojci za salate.

 

Ne bojte se konzervirane hrane

Neke konzervirane namirnice također mogu dodati vrijednost salatama. Međutim, ne smije ih se koristiti u velikim količinama, jer je sadržaj soli u konzerviranoj hrani obično vrlo visok. Dobre mogućnosti su:

crne ili zelene masline (vitamin E, zdrava masnoća),

srca artičoke (vlakna, vitamin C, folna kiselina),

ljuta paprika (vitamin C),

palmino srce (kalij),

gljive (vitamini skupine B, vitamin D).

 

Zdravi preljevi

Gotovi preljevi sadrže puno šećera, kalorija i drugih nezdravih sastojaka. Pripremite preljev sa zdravim sastojci koji uključuju:

sok od limuna (vitamin C, folna kiselina),

sok od limete (vitamin C, kalij),

crveno vino (antioksidanti),

balsamico ocat,

ekstra djevičansko maslinovo ulje (masnoća zdrava za srce)

bučino ulje (posebno značajno za muškarce i njhovu prostatu).

 

Koliko često treba jesti salatu?

Ukoliko niste navikli jesti salatu, jedite je jednom ili dva puta tjedno. Ali, kako salata nudi puno raznolikosti s vremenom ćete češće posegnuti za njome. Salate od čistog voća također vam mogu pomoći da se zdravije hranite. 

Najbolje bi bilo salatu jesti svakodnevno. Uskoro ćete imati više energije i osjećati se bolje nego ikad prije.

___________________

Važna napomena: Ovaj se članak nemojte koristiti za samodijagnozu ili samoliječenje, niti može zamijeniti posjet liječniku.

  isprintaj članak