Slikao: Miroslav Vrljanović

Kako je pojava novog koronavirusa SARS-CoV-2 i protumjere utjecala na opće i mentalno zdravlje stanovništva u Njemačkoj, ispitivalo je u posebnom istraživanju zdravstveno istraživanje NAKO. "Zabilježen je značajan porast simptoma depresije i anksioznosti, kao i stresa", izvještavaju istraživači o rezultatima. Studija je objavljena u časopisu "Deutsches Ärzteblatt".

Ispitano je gotovo 160.000 ljudi

S ukupno oko 205.000 sudionika, zdravstvena studija NAKO najveće je do danas dugoročno istraživanje među stanovnicima Njemačke. 159.562 ljudi sudjelovalo je u posebnom istraživanju tijekom zaključavanja u proljeće 2020. godine. Žarište trenutne analize bio je na 113.928 odgovora koji su primljeni u prva četiri tjedna istraživanja u svibnju, izvješćuju istraživači.

Sudionici iz Freiburga i 15 drugih njemačkih istraživanih regija s jedne su strane upitani je li na njima proveden covid-19 test i koji su se simptomi pojavili. S druge strane, trebali su pružiti informacije o svom osobno doživljenom zdravstvenom stanju, u kojem su se postavljala određena pitanja o simptomima utučenosti, simptomima straha i napetosti, izvještava Sveučilišna bolnica Freiburg u priopćenju o rezultatima istraživanja.

Povećani psihološki simptomi

"Simptomi depresije i anksioznog poremećaja povećali su se među sudionicima mlađim od 60 godina, posebno među mladim ženama" - zaključuje profesorica dr. Karin Michels, voditeljica ureda NAKO Freiburg i direktorica Instituta za prevenciju i epidemiologiju tumora Sveučilišnog medicinskog centra Freiburg.

Udio onih s umjerenim do ozbiljno izraženim simptomima depresije porastao je sa 6,4 na 8,8 posto. Prema prof. Michels, samopojmljivi stres također se povećao u svim dobnim skupinama i kod oba spola, "posebno u skupini od 30 do 49 godina, ali i kod starijih ljudi".

"Rezultati ukazuju na to da se u proljeće tijekom prvog vala pandemije i poduzetih protumjera (...) među stanovništvom povećala izraženost simptoma utučenosti, kao i simptoma straha i napetosti" – rekao je profesor dr. Klaus Berger, glasnogovornik NAKO-ove stručne skupine "Neurološke i psihijatrijske bolesti" i direktor Instituta za epidemiologiju i socijalnu medicinu Sveučilišta u Münsteru.

Općenito poboljšano zdravlje?

Međutim, posebno istraživanje pokazalo je i pozitivne trendove. Prema istraživačima, 32 posto sudionika ocijenilo je vlastito zdravlje boljim nego u vrijeme prvog istraživanja prije otprilike pet godina.

"Zdravstvena studija NAKO idealno je pogodna za istraživanje hoće li promijenjeni uvjeti života i rada tijekom pandemije imati ne samo kratkoročne učinke na zdravlje, već će dugoročno utjecati i na razvoj raširenih bolesti" - dodaje profesor dr. Annette Peters, predsjednica odbora NAKO-a i direktorica Instituta za epidemiologiju u Helmholtz Zentrum München.