Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Razbuđuju me njihova pjesma „Druže Tito mi Ti se kunemo...“
Objavljeno: 28.10.2019. 17:49  
Pozdrav s Brijuna!
Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!
  • Pozdrav s Brijuna!

U 7 i 30 sati ujutro na obali Fažane čekamo brodić koji će nas prevesti na najveći od 14 otoka Brijunskog arhipelaga. Veli Brijun je naše odredište, ali i grupe Bosanaca, iz udruge simpatizera Tita. Razbuđuju me njihova pjesma „Druže Tito mi Ti se kunemo...". Jedni mašu drugi skaču a svi u majcama s njegovim likom. Dan je započeo zanimljivo. 

 

Napisao i snimio: Marin Stipanić

 

Na 561 hektara velikom otoku zadržali smo se tri sata, što je dovoljno dugo da se po tko zna koji put uvjerimo u ovu ljepotu Hrvatske, a koju je očito puno više cijenio drug Tito od sadašnjih vladajućih. Ne treba to kriti. Odmah je vidljivo kako je riječ ulaganje ovdje nepoznata riječ. I opet ce naš ministar turizma govoriti o velikim uspjesima i ulaganjima u turizmu i ponuditi hrpu statističkih podataka. Jedino ulažu stranci. Čini se kako nekome kod nas odgovara da takva bogatstva poput Brijuna propadaju. Hoteli vape za obnovom. Dosta i njima dosadnih jesenskih kiša i ljetnih prženja. Ispred Titovog muzeja stajao sam svo vrijeme ispod jednog oronulog dijela djela zgrade kako se oronulao pročelje ne bi obrušilo na nekog od mojih turista. 

Velika usidrena jahta u luci ipak potvrđuje da otočje privlači goste, ali se treba zapitati može li se živjeti samo od ljepote i sanjariti o elitnom turizmu. Sudeći po rečenim dojmovima ljudi iz moje grupe, sumnjam da će se htjeti brzo vratiti. Lijepo je vidjeti (prorijeđen) safari park, sjesti na kavu, prisjetiti se prošloga doba, ali da bar u vlastitoj domovini možemo čuti pravilan hrvatski jezik bilo bi dobro. Tamošnji hotelijeri i ugostitelji znaju o čemu se radi. A, tek koliko bi ljepši dojam i ugođaj pri uplovljavanju bili da urede pročelja hotela Neptun, Istra i Karmen. 

 

Poklon Indire Ghandi

Obilazak Velog Brijuna počinje s upoznavanjem cijelog arhipelaga i bližom oklicom, a potom se kreće u obilazak vlakićem ili elektromobilom. Moja grupa je brojala 45 ljudi tako da elektromobil nisu mogli mkoristiti elektromobil. Prilikom obilaska moguće je vidjeti vile zatvorene za nas - obične smrtnike. Safari park će za nekoga tko je već prije bio na Brijunima bit će neugodno iznenađenje. Malo je ptica, nešto nojeva, jelena, istarskih boškarina, a najveća zanimljivost su slonovi Soni i Lanka koje je Titu poklonila indijska predsjednica Indira Gandhi. 

Vozeći se u vlakiću slušamo zanimljive priče o Titu i uživamo u čarobnom pogledu na okolne otočiće Vrsar, Gaz, Vangu, Mali Brijun... No, ako mislite da su Brijuni postalo elitno odmaralište zahvaljujući Titu, varate se. Brijune je "otkrio” austrijski industrijalac Paul Kupelweiser 1893. godine. Po svojoj zamisli, stvorio je lječilište najviše kategorije i mondeni perivoj s plažama, mjesto koje se moglo usporedivat sa čuvenim europskim turističkim odredištima od Baden-Badena do Francuske rivijere. Kupelweiser je zaposlio Roberta Koha, "oca mikrobiologije” i budućeg nobelovca, koji je sa suradnicima početkom prošloga stoljeća iskorijenio malariju, koja je otočje činila gotovo ukletim. S kopna su, podmorskim putem, stigli vodovod, uvedena je struja, uspostavljena telefonska veza...  

 

Tu je boravio i crnogorski kralj Nikola I.

A zoološki vrt, za koji se mislilo da je Titovih ruku djelo, osnovan je 1911. i služio je za prilagodbu (karantenu) životinja pristiglih iz tropskih krajeva na putu za Europu. Samo dvije godine kasnije, Brijuni su zabiljležili posjetu od pet tisuća turista! Danas zakon priječi držanje životinja u kavezima na području nacionalnih parkova. Mudra poslovna odluka. 

Među dugogodišnjim posjetiteljia bila su i književnici Thomasa Man, James Joyca, car i kralj Franjo Josip I., prijestolonasljednik Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom, crnogorski kralj Nikola i mnogi drugi.

 

A kada su ga pitali zašto je kupio Brijune, Paul Kupelweiser je odgovorio: "Želio sam svojoj djeci jednog dana ostaviti novac, ali ne i dostupan lakom trošenju, već vezan za koristan rad, a time i sigurnije vrijednosti... Za kupovinu Brijuna ova želja bila je odlučujuća, jer mi se učinila širokim radnim prostorom za moju djecu i unuke...” Pokopan je u Beču, ali njegova supruga Marie i sin Karlo počivaju ispod dva čempresa, uz šumsku terasu, u jednom skrivenom kutku Velikog Brijuna, nazvanom Kupelweiserov mir.

Želite li se osjećati poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona, Nasera, dođite uživati u u prirodnim ljepotama u društvu lijepih životinja. Obavezno posjetite bizantski kastrum koji je posebna priča. Temelji su postavljeni još u drugom stoljeću, a živjelo se u njemu sve do 14. stoljeća. Posebno poštovanje zaslužuje maslina zasađena u četvrtom stoljeću. Stara je, dakle, oko 1.600 godina, ali i danas daje sočne plodove! Nadam se da neće proći nekih 1600 godina da se nađe neki novi Kupelweiser da ponovo pokrene ovaj istarski dragulj.

___________________________

Marin Stipanić je turistički vodič za engleski, ruski i slovenski jezik u Hrvatskojn i Europi. 

Mob. 095 817 5701

  isprintaj članak