Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U > Najava zbivanja
Srijeda, 20. lipnja 2018., u Hrvatskom muzeju arhitekture
Objavljeno: 19.06.2018. 10:08  
Predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj
Predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj

U Hrvatskom muzeju arhitekture u ulici I.G. Kovačića 17, bit će u srijedu, 20. lipnja 2018. godine s početkom 18 sati, predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj dr.sc. Jasenka Kranjčević

Sela su se mijenjala kroz povijest, a ovisile su o političkim, gospodarskim, društvenim, kulturnim i prirodno-zemljopisnim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodno zemljopisnim preduvjetima, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i prostorno (pravilno) strukturiranje. Sve je to odlično opisano u knjizi Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj autorice knjige dr.sc. Jasenke Kranjčević.

 

O knjizi

Sadržaj knjige odnosi se je prikaz i analizu planiranih seoskih naselja u Hrvatskoj od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Prikazom sakupljenih primjera dobiva se uvid u pristup planiranju /reguliranju seoskih naselja u Hrvatskoj, ali i u prostorne strukture sela. Knjigom se otkrivaju mogućnosti, ali i mogućnosti korištenja sela za potrebe razvoja turizma.

Kulturna baština sela dugo je vremena bila zanemarivana budući da je bila smatrana „nižim“ rangom, a pri tome se misli i na prostorne strukture sela. Stoga je ova knjiga pokušaj ukazivanja na prepoznatljive prostorne strukture sela kao vrijedne baštine koja pridonosi prostornoj raznolikosti, ali i prostornom identitetu Hrvatske.

Glavni dio knjige podijeljen je na poglavlja: Uvod; Probleme planiranja i tradicija reguliranja sela u Hrvatskoj, reguliranje sela u Hrvatskoj od 18. do sredine 19. stoljeća; Reguliranje sela od sredine 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata; Regulacija sela između dva svjetska rata; Planiranje sela u vrijeme Drugoga svjetskog rata; Planiranje sela nakon Drugoga svjetskog rata; Pogovor; Biografije, Literatura i Popis naselja.

Za svako vremensko razdoblje sažeti je prikaz glavnih karakteristika te nekoliko odabranih reprezentativnih primjera seoskih naselja.

Sela su se mijenjala kroz povijest, a ovisile su o političkim, gospodarskim, društvenim, kulturnim i prirodno-zemljopisnim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodno zemljopisnim preduvjetima, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i prostorno (pravilno) strukturiranje.

Iako je vrijeme u kojem su nastale nove prostorne strukture sela, bilo bez interneta i društvenih mreža, a veliki dio prostora bio bez električne rasvjete, planeri su svoje projekte temeljili na praktičnim znanjima i iskustvima. Imena nekih „stvaratelja“ znamo, dok su drugi ostali nepoznati, ali svi su oni svojim projektima pridonijeli osmišljavanju prepoznatljivih prostornih struktura sela u Hrvatskoj.

Knjiga je posvećena svima onima koji su pridonijeli kreiranju i očuvanju prostornih struktura sela, što znači planerima, graditeljima i stanovnicima sela. Namijenjena je znanstvenicima i stručnjacima koji se bave istraživanjem povijesnog, sadašnjeg ili osmišljavanjem novog prostornog identiteta sela. Stoga knjigu mogu koristiti oni koji se bave osmišljavanjem i vođenjem razvojne politike, poput prostornih planera ili rukovodstava sela, a bit će korisna i znanstvenicima, među kojima posebice povjesničarima umjetnosti, etnolozima i arhitektima. Napokon, vjerujemo da će biti zanimljiva svim ljubiteljima baštine i stanovnicima sela.

  isprintaj članak