U kojoj zemlji pršti od orgazma?
Sve vrvi trgovinama seksi igračkama, raznim spolno poticajnim materijalima, pornografskim filmovima i slično. ...
Krovovi bečkog metroa postaju postrojenja za proizvodnju solarne energije
Dobivenu će se energiju trošiti odmah na mjestu proizvodnje za pogon dizala, pokretnih stuba i rasvjetu. ...
Pravila ponašanja u restoranu i baru
Ukoliko ste u žurbi ili ne volite čekati, dajte napojnicu konobaru unaprijed i naglasite mu kako znate cijeniti dobru uslugu. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Najava zbivanja
Srijeda, 20. lipnja 2018., u Hrvatskom muzeju arhitekture
Objavljeno: 19.06.2018. 10:08  
Predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj
Predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj

U Hrvatskom muzeju arhitekture u ulici I.G. Kovačića 17, bit će u srijedu, 20. lipnja 2018. godine s početkom 18 sati, predstavljanje knjige Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj dr.sc. Jasenka Kranjčević

Sela su se mijenjala kroz povijest, a ovisile su o političkim, gospodarskim, društvenim, kulturnim i prirodno-zemljopisnim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodno zemljopisnim preduvjetima, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i prostorno (pravilno) strukturiranje. Sve je to odlično opisano u knjizi Zanemarena baština – prostorne strukture sela U Hrvatskoj autorice knjige dr.sc. Jasenke Kranjčević.

 

O knjizi

Sadržaj knjige odnosi se je prikaz i analizu planiranih seoskih naselja u Hrvatskoj od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Prikazom sakupljenih primjera dobiva se uvid u pristup planiranju /reguliranju seoskih naselja u Hrvatskoj, ali i u prostorne strukture sela. Knjigom se otkrivaju mogućnosti, ali i mogućnosti korištenja sela za potrebe razvoja turizma.

Kulturna baština sela dugo je vremena bila zanemarivana budući da je bila smatrana „nižim“ rangom, a pri tome se misli i na prostorne strukture sela. Stoga je ova knjiga pokušaj ukazivanja na prepoznatljive prostorne strukture sela kao vrijedne baštine koja pridonosi prostornoj raznolikosti, ali i prostornom identitetu Hrvatske.

Glavni dio knjige podijeljen je na poglavlja: Uvod; Probleme planiranja i tradicija reguliranja sela u Hrvatskoj, reguliranje sela u Hrvatskoj od 18. do sredine 19. stoljeća; Reguliranje sela od sredine 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata; Regulacija sela između dva svjetska rata; Planiranje sela u vrijeme Drugoga svjetskog rata; Planiranje sela nakon Drugoga svjetskog rata; Pogovor; Biografije, Literatura i Popis naselja.

Za svako vremensko razdoblje sažeti je prikaz glavnih karakteristika te nekoliko odabranih reprezentativnih primjera seoskih naselja.

Sela su se mijenjala kroz povijest, a ovisile su o političkim, gospodarskim, društvenim, kulturnim i prirodno-zemljopisnim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodno zemljopisnim preduvjetima, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i prostorno (pravilno) strukturiranje.

Iako je vrijeme u kojem su nastale nove prostorne strukture sela, bilo bez interneta i društvenih mreža, a veliki dio prostora bio bez električne rasvjete, planeri su svoje projekte temeljili na praktičnim znanjima i iskustvima. Imena nekih „stvaratelja“ znamo, dok su drugi ostali nepoznati, ali svi su oni svojim projektima pridonijeli osmišljavanju prepoznatljivih prostornih struktura sela u Hrvatskoj.

Knjiga je posvećena svima onima koji su pridonijeli kreiranju i očuvanju prostornih struktura sela, što znači planerima, graditeljima i stanovnicima sela. Namijenjena je znanstvenicima i stručnjacima koji se bave istraživanjem povijesnog, sadašnjeg ili osmišljavanjem novog prostornog identiteta sela. Stoga knjigu mogu koristiti oni koji se bave osmišljavanjem i vođenjem razvojne politike, poput prostornih planera ili rukovodstava sela, a bit će korisna i znanstvenicima, među kojima posebice povjesničarima umjetnosti, etnolozima i arhitektima. Napokon, vjerujemo da će biti zanimljiva svim ljubiteljima baštine i stanovnicima sela.

  isprintaj članak