Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
Židovski praznici su vrlo glasni i veseli s puno ljudi i plesom
Objavljeno: 20.05.2014. 20:56  
Prehrambene navike i praznici Židova
Prehrambene navike i praznici Židova
  • Prehrambene navike i praznici Židova
  • Prehrambene navike i praznici Židova
  • Prehrambene navike i praznici Židova
  • Prehrambene navike i praznici Židova

Mladi, Mrtvo more, Jeruzalem - zapadni zid, Tel Aviv noću



Židovi praktično žive u cijelom svijetu i prilagođuju se životnoj okolini, a zajednički su im vjera u njihove običaje i zakone. Zato ovdje nećemo govoriti o posebnostima Židova kao naroda, već će biti prikaz ponude i značaja hrane i pića, običaja i vjerovanja.



Napisala: Petra Zlatoper



Židovi su izraeliti i potiču iz malog naroda koji je pred 3.000 godina došao sa Sinaja u Kanaan. Naziv su dobili po njihovom vođi - Judi. Židovstvo je otada oblikovalo sve kulture od europskih i azijskih do američke.


U većini židovskih skupina drže se tradicionalne definicije židovstva. Židov je onaj kojeg je rodila majka - Židovka. U suprotnosti s drugim religijama Židovi su već s rođenjem postali pripadnici svoje vjere.



Šabat

Jedno od temlejnih živovskih pravila, odnosno zakona, koji se sačuvao kod svih Židova je Šabat. Svaki sedmi dan prekidaju s radom u čast Stvoritelja. To je pravilo u potrebi svugdje i vrlo je važno u hotelima sa Židovima kao gostima i u turizmu općenito.

Šabat nikako nije u skladu s današnjim načinom razmišljanja, načinom poslovanja i produktivnošću zapadnog i američkog poslovnog svijeta.

Židovi koji slave Šabat od sunčevog zalaza u petak do dolaska noći u subotu žive u svom zatvorenom svijetu. Taj dan je izvor snage, odmora i životne radosti.


Židovi različito praznuju Šabat:

- Veliki vjernici izvode posebne šabat ceremonije kao praznične obroke s pjevanjem i posjetom sinagogi.

- Za pasivno praznovanje Šabata Židovi izbjegavaju proizvodni rad.

Da bi se zadovoljilo svim zahtjevima potrebno je poštovati niz pravila.


Židovi - vjernici na Šabat ne kuhaju, ne upotrebljavaju ništa što je pozvezano s električnom energijom ili motornim pogonom, ne plaćaju, ne puše, ne pišu, ne uključuju radio ili televizijske uređaje, ne idu na kino predstave i u kazalište, ne kartaju se i ne voze po autocestama. Šabat nije uobičajen slobodan dan već vjerovanje i prihvaćena zabrana svih aktivnosti. I onih najlakših.


Za Židove - vjernike židovski hotel bi postao pravi raj i atrakcija za Židove cijelog svijeta. Sva organizacija bi tekla pod detaljnim pogledom rabina:

- na Šabat u hotelu ne bi kuhali već usluživali unaprijed pripremljena jela;

- gost bi plaćao račun uoči ili nakon Šabata;

- u hotelu bi bilo dizalo kojim bi na Šabat upravljalo osoblje ili koje bi se automatski zaustavljalo na svakom katu da ne treba pritiskati dugmad;

- u hotelskoj sobi bi se svjetla palila i gasila automatski;

- jela bi bila pripravljena prema židovskim pravilima.



Stroge prehrambene navike

Židovi žive prema strogim pregrambenim pravilima. Po Tori su svi ljudi u početku bili vegetarijanci koji su tek nakon općeg potopa na Noinoj barci počeli jesti meso.


Košer (obredno čisti) 

Po košeru dozvoljeno je jesti:

- svo voće i povrće;

- jaja od košer životinja;

- meso preživača i popitara s rascijepljenim kopitom;

- sve dozvoljene životinje koje su rezane košer i u njihovom mesu nema krvi;

- domaća perad i krotke ptice (patka, guska);

- iznutrice dozvoljenih životinja;

- masnoća domaće peradi;

- sve ribe koje imaju ljuske i peraje;

- meso i mesni proizvodi iz dozvoljenih životinja.


U temelju je zabranjeno jesti (taref):

- trupla mrtvih životinja;

- bolesne životinje;

 - životinje pronađene ustrijeljene ili rastrgane od strane drugih životinja;

- krv (osim riblje);

- nerazrezano meso (također i od dozvoljenih životinja);

- morske životinje (jegulja, rakovi, rakovice, kamenice);

- kukce i gmizavcei (osim kobilica s istoka);

- iznutrice zabranjenih životinja;

- čvarke i mast osim od peradi;

- ribe bez ljuski i peraja;

- meso i mesne proizvodei od zabranjenih životinja;

- svaku mješavina mliječnih i mesnih proizvoda;

- želatinu od životinja koje nisu košer;

- sirutku u siru.


U vrijeme Pesacha (hebrejski datum između ožujka i travnja) strogo je zabranjeno jedenje jela od žitarica pripremljenih s kvascem (kruh, pecivo), jela iz brašna: močnata jela, slastice, jela s kvascem i jela povezana s vrenjem tekućine.


Da bi meso bilo košer treba zadovoljiti puno uvjeta: govedina, janjetina i ovčetina moraju biti potpuno zdravi i bez ikakvog tjelesnog oštećenja. Svinja spada u zabranjene životinje! Životinju kolju prema posebnim “schechita” pravilima. Ubod životinje smije uraditi samo za to osposobljen “schocket” mesar koji će je ubiti samo jednim rezom kojim prereže dušnik, grlo i žile s vrlo oštrim nožem. Time istovremeno prekida dovod krvi u mozak životinje čime je ona bez svijesti.


Razdvajanje “mliječnoga” i “masnoga”

Hrana mliječnog i mesnog izvora ne smiju biti niti zajedno pripremana niti upotrebljena. Nakon upotrebe “mesne” hrane, koja sadrži meso i životinjske masti, treba čekati četiri sata da bi se moglo raditi s “mliječnom” hranom koja u bilo kojem obliku sadrži mliječne proizvode.


Kako biste izbjegli dodir “mliječnoga” i “mesnoga” morate u restoranima i hotelima pridržavati se sljedećih pravila:

- upotreba dvije vrste pribora, tanjura, posuša i svega što se koristi za pripremu jela;

- stolnjak ne smije biti upotrebljen za više vrsta jela;

- sol i papar, koji se nalaze u otvorenoj posudi, ne smije biti upotrebljen za obje vrste hrane;

- morate upotrebljavati dva različita sudopera, a ako je na raspolaganju samo jedan sudoper treba izdvojiti posude i proizvode koji su umjetni - (plastika) od proizvoda od prirodnih materijala (drveni);

- kod rada s mliječnim ili mesnim proizvodima treba obavezno oprati ruke prije nego se počne raditi s drugom grupom jela;

- pećnicu treba dobro očistiti i pustiti uključenu najmanje 20 minuta na najvišem stupnju vrućine prije negoli se počne koristiti za drugu grupu jela.


Pri svemu brinite da nakon mesne hrane nikada ne ponudite šalicu kave s mlijekom. Uvijek umjesto mlijeka koristiti mliječni prah proizveden od biljaka.


Pića

Zabranjena su samo pića koja su upotrebljena za nežidovski kult - posebno vino, osim vina koje od prešanja o punjenja u boce urade samo Židovi čime je njgova poganska namjena poništena. Te boce smije pregledati i otvarati samo Maschiach - zastupnik, pomoćnik rabina. 

Nekošer su svi vinski destilati, Martini, Cognac, Campari, vinski ocat, Pernod, svi likeri s brandyjem, osim ako nisu posebno označeni da su košer.



Priprema židovskog praznika

Praznuje se uglavnom nakon šabata - u subotu navečer. Morate paziti na vrijeme pripreme budući da od početka šabata kuhanje nije dozvoljeno što znači da svu hranu morate dogotoviti već u petak navečer. Rabin ili Maschgiach će kuhinju pred početak šabata učiniti košer, odnosno očistiti. Nakon toga će radne površine prekriti papirom kako bi osigurao čistoću i mirovanje.

I jela moraju biti pripravljena prema uputama Maschgiacha. Meso mora obraditi potvrđeni mesar ili ovlašteni iskusni dobavljač.


Posebno pazite da na židovske praznike upotrijebite poseban porculan. Neki restorani u svijetu, posebno u SAD-u, za židovske praznike koriste poseban porcelan sa židovskom zvijezdom. Drugi hoteli kupuju novi porcelan, drugačiji od postojećeg, i koriste ga samo za židovske praznike. U slučaju potrebe možete zamoliti židovsku zajednicu u vašem kraju da vam posudi porculansko posuđe.


Židovski praznici su vrlo glasni i veseli s puno ljudi i plesom. Često rodbina i prijatelji obitelji odasvud dolaze na Bar Mizwu (slavljenje ulaska 13-godišnjeg sina u svijet odraslih), ili židovsko vjenčanje. Također iz Izraela ili Amerike i svi se nastanjuju u hotelu. Slavlje na kojem treba dočekati i uslužiti više stotina gostiju nisu nikakva rijetkost. 


Hotelijeri koji žele ugostiti Židove kao goste na košer židovskom slavlju moraju razumjeti i poštovati pravila koje postavlja organizator. Jednako vrijedi i za osoblje.


Izvor: Izraelsko udruženje u Muenchenu Dinah Zenker.

  isprintaj članak