Pandemija prijeti glađu u zemljama koje se oslanjaju na uvoz
Pandemija koronavirusa prijeti da će dovesti do nestašice hrane stotinama milijuna ljudi, posebno u Africi, upozorili su jučer Ujedinjeni narodi. ...
Samo do 1560. godine ubijeno je oko 15 milijuna ljudi
Papa Aleksandar VI. izdao je nekoliko papinskih bula u kojima se otvoreno zagovara i opravdava porobljavanje domorodačkih naroda Kariba i Amerike, sve to u kori ...
Dezinfekcija doma na pametan način
Kako najbolje pristupiti čišćenju u kućanstvu, kao i prepoznati i dezinficirati neka mjesta s uobičajenim žarištem klica. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Je li sport loš za naš mozak?
Objavljeno: 16.10.2019. 14:01  
Previše sporta umara mozak i smanjuje sposobnost donošenja odluka
Previše sporta umara mozak i smanjuje sposobnost donošenja odluka

Snimio: Željko Marušić


Nedavno istraživanje Francuskog instituta za sport, stručnost i rad (INSEP) otkrilo je da tjelesna aktivnost neumorno utječe na mozak. Rezultati studije objavljeni su u engleskom časopisu "Current Biology".

Kroz pojačanu rutinu treninga, triatlonci nisu bili samo fizički iscrpljeni, već su i njihove mentalne sposobnosti bile ograničene, navode istraživači. Sposobnost donošenja odluka bila je lošija jer su pogođeni ljudi bili manje sposobni racionalno razmišljati. Pretrage mozga su također pokazale da su nakon treninga sudionici imali manjak aktivnosti u dijelu prefrontalnog korteksa koji je uključen u kontrolu. Čini se da je to u biti zato što je mozak iscrpljen mentalnim naporima potrebnim za postizanje atletskih ciljeva treninga. Bočna prefrontalna regija, na koju je utjecalo preopterećenje sportskim treninzima, bila je upravo ona regija koja se u ranijim istraživanja smatrana sklonom pretjeranom kognitivnom radu.

 

Utječe li vježbanje vježbanja na mozak poput intelektualnog rada?

Istraživački tim je pokušao procijeniti utječe li na mozak pretreniranost na isti način kao i pretjerani umni rad. U tu svrhu pregledano je 37 muških sportaša izdržljivosti prosječne dobi od 35 godina. Sudionici su dobili upute ili da nastave svoj uobičajeni trening ili da ga povećaju za 40 posto u razdoblju od tri tjedna. Sve su osobe bile medicinski nadgledane kako bi se spriječilo moguće štetno djelovale. Umor sudionika je mjeren svaka dva dana pomoću upitnika. U ostalim danima svog programa treninga, polaznici su se dodatno vodili između vježbi kroz niz kognitivnih testova. Istovremeno, istraživači su obavili MRI pretrage kako bi utvrdili što se događa u mozgu.

 

Učinci previše treninga

Istraživanje je pokazala da su sportaši koji su pretjerano trenirali bili impulsivniji, prenosi tim. Skeniranjem mozga pokazano je da su sudionici smanjili lateralnu aktivnost prefrontalnog korteksa tijekom donošenja tih odluka. 

Rezultati sugeriraju povezanost umnog i tejelesnog napora budući da je za oba potrebna kognitivna kontrola. Inače, kognitivna kontrola potrebna je kad god je potrebno pratiti, narušavati i mijenjati poznate procese kako bi se ponašanje bolje uskladilo s dugoročnim ciljevima. Stoga bi održavanje tjelesnog napora u kondiciji trebalo zahtijevati kognitivnu kontrolu. Sport izdržljivosti (na primjer trčanje ili vožnja biciklom) općenito je dobar za zdravlje, ali prekomjerni trening može imati negativan utjecaj na mozak. 

Nalazi skreću pažnju na činjenicu da su stanja neurona važna budući da ne donose iste odluke kada je mozak u umornom stanju, objašnjavaju istraživači. 


Važna napomena: Ovaj članak sadrži samo opće podatke i ne smije ga se koristiti za samodijagnozu ili liječenje i ne može zamijeniti posjet liječniku.

  isprintaj članak