Znanstvenici upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice zbog klimatskih promjena
Kako toplinski valovi postaju sve češći, teži i duži, očekujemo još bolesti povezanih s toplinom i smrti, posebno među djecom, starijim osobama, osobama s kroni ...
Braća hrvatskog zmaja
Još su stari Latini govorili kako narod koji ne poznaje svoju prošlost nema ni svoju budućnost. ...
Lonely Planet proglasio najbolju regiju za putovanja u Srednjoj Aziji 2020.
Lonely Planet, australski turistički vodič, izabrao je Srednju Aziju kao najbolju regiju za putovanje u 2020. godini. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Izložbe: Ta divna lebdeća stvorenja i Izložba Vitezovi kvarnerskog podmorja
Objavljeno: 26.07.2017. 04:45  
Prirodoslovni muzej Rijeka u kolovozu
Prirodoslovni muzej Rijeka u kolovozu

Izložba podvodnih fotografija Ta divna lebdeća stvorenja

Prostranstva mora nastanjuju organizmi koji su se prilagodili životu na ili u morskom dnu i u slobodnoj vodi. Ta divna morska stvorenja želatinozni su organizmi koje možemo vidjeti okom i nemaju veće sposobnosti za kretanje te u svojim putovanjima morem zavise o gibanjima mora. Neobičnih su zvonastih, trakastih ili češljastih oblika, više ili manje prozirno obojeni uz prelijevanje boja. Poznamo ih kao meduze, rebraše i plaštene tunikate. Iako su nešto teži od morske vode, ne tonu, već lebde u vodi uz pomoć mnogih prilagodbi. Kroz ambijentalnu fotografiju i korištenje prirodnog svjetla podvodni fotograf Marinko Babić upoznaje nas s jadranskim vrstama koje imaju veliku ulogu za život u moru i mogućim prognozama promjena u morskom okolišu.

 

Izložba podvodnih fotografija Vitezovi kvarnerskog podmorja, ribarnica

Deseteronožci su među rakovima najraznolikija i najkompleksnija skupina. Velike morfološke razlike, te sličnosti u anatomiji glavna su karakteristika ovih rakova o čemu zorno svjedoči broj od 53 porodice i 152 roda u koje sistematski ubrajamo jadranske vrste kozica, rakova samaca, jastoga, hlapa, škampa, zezavaca, rakovica... Sve ćemo ih prepoznati po više ili manje tvrdom hitinskom oklopu koji karakterizira ovu skupinu i zaslužan je za naslov izložbe. Veza s ostalim člankonošcima isto je tako vidljiva iz njihovih deset prsnih nogu po kojima je cijela skupina dobila ime Decapoda (deset nogu). Obojenost koja krasi neke vrste prava je umjetnost prirode na djelu. Većina ovih rakova su morske životinje, nekolicina ih živi u slatkim vodama, a nalazimo i gotovo kopnene organizme. Zbog svoje brojnosti, te načina ishrane zauzimaju važno mjesto u morskom ekosustavu. Žive po čitavom Jadranu od pojasa plime i oseke do najvećih dubina.

 

Stalni postavi u Rijeci:

Geološka prošlost Jadrana; Geologija riječke regije; Akvarij – multimedijalni centar; Kukci, vodozemci i gmazovi, ptice i sisavci riječkog područja; Plavetnilo – raznolikost života u podmorju Kvarnera; Primorski botanički vrt.

  isprintaj članak