Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Hrvatska je zemlja kao stvorena za pustolovni turizam
Objavljeno: 01.06.2012. 12:19  
Pustolovni turizam u Hrvatskoj
Pustolovni turizam u Hrvatskoj

Fotografija: Slunj
 
Hrvatska je zemlja kao stvorena za pustolovni turizam. Na malom prostoru koji spaja Sredozemlje s kontinentalnom Europom mogu se naći mjesta savršena za gotovo bilo koji ekstremni sport. Osim očuvane prirode i velikog broja nacionalnih i parkova prirode koji privlače stare i mlade turiste željne udobnog putovanja, Hrvati se mogu pohvaliti velikim brojem stranim turistima potpuno nepoznatih krajeva koji osim iznimne prirodne ljepote traže i dobru kondiciju te snagu. Pa što sve može raditi pustolovni turist u našoj zemlji?
 
Napisao: Vedran Obućina
 

Biciklizam
Za putovanja biciklom otvorena su sva područja. Ne traže prevelik napor a pružaju nevjerojatnu raznolikost krajolika: doline i brda sunčane Istre, staze kroz šumoviti Gorski kotar, zeleni brežuljci Hrvatskoga zagorja i karlovačkog kraja prošarani vinogradima i voćnjacima, ravnice Slavonije ili Podravine. Sela drvenih i kamenih kuća, vinogradarske klijeti na vinskim cestama, povijesni dvorci, crkvice i kapelice slikovite su točke odmora i kulturnog interesa. Entuzijasti na dva kotača prolaze sporije krajolicima, ali zato dolaze u neposredan doticaj s domaćinima i njihovom kulturom. Biciklom možete i na otoke, koji su ljeti manje zeleni ali okruženi morskim plavetnilom. Brodski promet između otoka je svakodnevan, trošak prijevoza bicikla minimalan. Kombinacija krstarenja i upoznavanja otoka biciklima sve je popularnija. U nacionalnim parkovima i parkovima prirode biciklističke staze su razgranate i posebno obilježene i toga se treba obavezno pridržavati.
 

Brdski biciklizam
Hrvatske planine kao da su stvorene za snažne bicikle. To posebno vrijedi za otoke, gdje se izdržljive djevojke i momci ne moraju previše mučiti. Za teže uspone i adrenalinske spustove treba iskušati Učku, planine Gorskoga kotara, Žumberak; kroz Vinodol na Veliku Kapelu, iz Like na Velebit. U brdskim predjelima između dalmatinskih rijeka, na kopnenoj strani Biokova. U svim većim gradovima postoje specijalizirane trgovine i servisi, a  možete se priključiti i kojoj od brdskih biciklističkih crossova koji su vrlo popularni među biciklističkim klubovima.
 

Jahanje
U nizinama rijeka Save, Drave i Dunava vještina jahanja i uzgoj konja za sport, lov i rad imaju dugu tradiciju. Putujući na konju kroz ravnice i šume, možete upoznati atraktivna staništa ptica, riba i divljači, tradicionalnu pučku arhitekturu sela i seljačkih gospodarstava. Na obroncima Papuka uživat ćete u okusu vrsnih kutjevačkih vina, izvorskoj vodi i opuštanju u toplicama. U Đakovu (Slavonija) je najpoznatiji uzgoj i selekcija lipicanaca, polukrvnjaka hrvatske linije Tulipan: skladni, čvrsti i izdržljivi konji srednje su visine i visokog hoda. U Istri je uzgojen rasni domaći toplokrvnjak istrijanac. Ova regija ima više konjičkih centara i prekrasnih predjela za pustolovine na konju. Takva je i tiha divljina Žumberka. Jahanje u sinjskih alkara iz doline dalmatinske rijeke Cetine postao je viteški posao još s početka 18. stoljeća. Jašući kroz dolinu, otkrivat ćete prirodne, kulturne, povijesne osobitosti i običaje u tom živopisnom prostoru. Neizostavno kušajte domaće specijalitete - lozovaču, sir, kruh ispod peke, pečenu janjetinu ili jaretinu. Pustolovni jahači po krševitim stazama Velebita bit će nagrađeni doživljajem prirodnih fenomena i veličanstvenim pogledima s planine na more i otoke. Konjički centri organiziraju jahačke škole i natjecanja, dresuru i rehabilitaciju konja. Oni su najbolji organizatori i voditelji jahačkih tura.
 

Planinarenje
Najveći dio planina Republike Hrvatske pripada Dinaridima, manji broj spada u istočni krak Alpi, dok su preostale dio stare kopnene mase. Oba se sustava sastaju u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u tzv. prijelaznoj zoni. Iako ove planine nisu izrazito visoke -nema vrha koji prelazi 2000 m - vrlo su zanimljive. Dinarski lanac, većina kojeg se nalazi u Hrvatskoj, u svijetu je poznat kao regija tipičnog krša. Osnovna značajka krša, reljef podjednako bogat iznad i ispod zemljine površine, čini planinarenje i alpinizam u Hrvatskoj posebnim. Planinarenje u kršu ima mnogo zajedničkog sa boravkom u visokim planinama. Oštre krške formacije, dominacija golog krša, oskudica vode, siromaštvo vegetacije, tegobna klima i rijetka naseljenost zahtijevaju od planinara / alpinista iste napore kao i mnogo više planine. No Dinarske planine nude i mnoge raznolikosti.Tako su na sjeveru niže i pitomije (na primjer, Gorski kotar), dok su one južne više i pustije (na primjer dalmatinske planine).

Planine između Save i Drave su posve drugačije - starije mase, pitomijih oblika, relativno niske, bogate vodom i vegetacijom, i kao takve idealne su za šetnje po brdima i ležernije planinarenje.
 

Ronjenje
Ronilačke lokacije koje se u Jadranu najatraktivnije sigurno su podvodni zidovi i grebeni, podmorske špilje i olupine brodova i zrakoplova. Neposredni kopneni masiv Hrvatske jedan je od posebnih u svijetu: Dalmacija leži na tzv. krasu ili krškom terenu, prepunim procjepa, špilja, jama i kanala. Prema broju špilja koje su pronađene na kopnu, pretpostavlja se da je još najmanje 1500 špilja i podmorskih jama neotkriveno u Jadranu. Osim specifičnih biljnih i životinjskih vrsta koje žive samo u Jadranu koje su tražene za podvodni foto i video safari, među najtraženijim lokacijama spadaju oni lokaliteti koji kriju tragove prošlih vremena: arheološki lokaliteti i podmorske olupine. Najstariji lokaliteti koji sadrže ostatke potonulih brodova datiraju iz antičkih vremena na starim trgovačkim pomorskim putovima iz Grčke prema sjevernoj Italiji i njihovim usputnim kolonijama na jadranskoj obali.
 
Sadašnji propisi definiraju da se u Hrvatskoj može roniti uz posjedovanje važećih odobrenja (Ronilačka iskaznica koja košta 100 kuna za 365 dana, te individualno Odobrenje za samostalne podvodne aktivnosti od 2400 kuna za 365 dana) . Ukoliko se turističko ronjenje želi obavljati u registriranim ronilačkim centrima tada individualno odobrenje nije potrebno posjedovati. U posebnim zonama nije moguće roniti niti uz posjedovanje individualnog odobrenja. To su zone pod posebnom zaštitom Ministarstva kulture i ronjenje je moguće isključivo uz pratnju voditelja ronjenja iz ovlaštenog ronilačkog centra.
 
 
Rafting
Splavarenje kao način prijevoza vdenom površinom u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, no suvremni pustolovni rafting započeo je na divljim vodama tek potkraj osamdesetih godina i otkrio zapanjujuće ljepote hrvatskih rijeka, do tada znanih samo rijetkim pustolovima kajakašima i ribolovcima. Osnivači kluba Riverfree, pioniri komercijalnih putovanja rijekama i dobri poznavatelji voda u Hrvatskoj, ni sami nisu očekivali toliku popularnost raftinga na rijekama koje rijetko imaju snažne brzake i velike valove. Međutim, tisuće je ljudi iz bliza doživjelo nezaboravnu tajanstvenostu rijeke, zelene obale, strme kanjone i bistre dubine. Rijeke na kontinentu okružene su gustim šumama i planinama, one blizu mora imaju zelene obale i duboke stjenovite kanjone, a zajedničko im je da su zelene i prozirne do dna. Težina divlje vode je prosječno 3. stupnja, samo na Dobri i Uni možete računati na 4. stupanj divlje vode.
 
Možete se spustiti Kupom, Koranom, Mrežnicom, Dobrom, Unom, Zrmanjom, Krkom i Cetinom.
 
 
Kupa
Najdulja rijeka čiji su izvor i ušće na području hrvatske te rijeka s najvećim vodotokom. Na uzvodnom dijelu u Gorskom kotaru na njoj se organiziraju rafting i kanu safari, a djelomično i po rijeci Čabranki. Kupa je jedino plovna od Siska do Karlovca.
 
Dobra
Središte grada Ogulina može se podičiti fenomenom hidrogeološkog spomeika prirode. U tom dijelu ispod kamenih i strmih litica ponire rijeka Dobra. Neukroćeni dio rijeke do HE Gojak do lešća pogodan je za rafting. Gdje su dobri prilazni putovi može se ploviti običnim čamcima i kajacima.
 
Korana
Brzacima Korane od kasnog proljeća do rane jeseni spuštaju se brojni zaljubljenici raftinga i kajaka s time da se organizira i kanu safari u ljetnim mjesecima. Inače se Korana može koristiti cijele godine kada nema leda.
 
Mrežnica
Jedan od najljepših i najčistijih rijeka u Hrvatskoj – Mrežnica duga je 63 km. Korito je strmo i usko, a spuštajući se u nizinu prolazi brojne slapove i brzace na kojima ima i puno lijepih starih vodenica. Prosječna dubina rijeka varira ovisno o sušnom i vlažnom razdoblju, a dubina je ponegdje i do metar ili dva.
 
Cetina
Mnogobrojni slapovi i jezera, podzemni tuneli i vodopad Gubavica upotpunjuju doživljaj netaknute prirode. Na Cetini možete uživati u raftingu, vožnji kanuima i kajacima, canyoningu, kanu safariju, mountain bikingu, trekingu. Na kajak stazi ponegdje postoje prepreke – stijene i slapovi
 
Zrmanja
Vrelo Zrmanje smješteno je na istočnom rubu Velebita, a tok do ušća u Novigradsko more dug je 70 km. Na njoj se nalazi više lijepih slapova i brzica, među kojima se ljepotom ističu kaskade tridesetak metara visokog Velikog buka. Od Obrovca, Zrmanja se od razmjerno brze rijeke pretvara u miran tok.
 
 
Kajak na divljim vodama
 
Visoki proljetni vodostaji omogućuju vrhunski divljevodaški užitak, a ljetne ture idealne su za početnike. Iz svih većih turističkih središta na obali svakodnevno se organiziraju izleti kajacima niz Kupu, Gacku, Zrmanju, Trebižat. Do obala najuzbudljivijih kanjona sežu samo sunce i često neprohodne staze. Zato ćete veslajući u kajaku otkriti i ono što mnogi starosjedioci nikada nisu vidjeli. Iako kajakaštvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i rijeke su prekrasne, nije masovan sport. Na rijekama ćete vi i vaša skupina najčešće biti sami s prirodom i njenim stanovnicima: ribama, pticama, vodozemcima i malim sisavcima.
 
Proljeće i rano ljeto izabrano je vrijeme za kajakaške pustolovine na Dobri, Mrežnici, Uni, Kupi, Korani, Cetini, Krupi i Zrmanji. Rijeke obiluju vodom, slapovi su brojni, težina vode od III do IV. U nacionalnom parku rijeke Krke postoje ograničenja, za obilazak kajakom potrebno je kontaktirati upravu. Isto vrijedi i za rijeku Krupu u parku prirode Velebit, dok se za plovidbu Zrmanjom plaća naknada parku. Na većini ostalih rijeka djeluju mjesni operateri kajak-kanu i rafting izleta koji će vam rado dati informacije i pomoći pri organizaciji ekspedicije.
 
 
Kajak na moru
 
Bistro i toplo more, bezbroj malih zaljeva i plaža čini kajakaštvo na Jadranu ponajboljim u Europi. Na plovidbi vas prate jata malih riba, nisu rijetki susreti s velikim tunama i dupinima.
 
Od Brijuna na sjeveru do Elafitskih otoka i Mljeta na jugu, otočne su skupine idealne za island hopping pustolovinu: od lučice do lučice, od zaljeva do zaljeva, nekoliko milja veslanja i puno pristajanja. Udaljenosti između otoka nisu velike, a kajakom možete uploviti i u riječna ušća (Mirne, Zrmanje, Krke, Cetine ili deltu Neretve).
 
Kanu
Najljepše hrvatske rijeke teku krškim područjima, što znači da obiluju sedrenim slapištima obraslim bujnom vegetacijom kojoj pogoduje bogatstvo vode i sunca. Slapovi zadržavaju između sedrenih naslaga dovoljno vode i u sušnim mjesecima za plovidbu kanuom, kupanje i ronjenje. Rijeke ne gube bistrinu i zelenu boju osim za jakih proljetnih ili jesenskih kiša. Za putovanja kanuom jedva da možete naći lakših a tako zanimljivih rijeka, s čarobnim mjestima za kampiranje i sportski ribolov.
 
Vodopadi često prekidaju putovanje kanuom, no zaobilaženja nisu previše zahtjevna, a doista je rijetka privilegija uživati u toliko bogatim riječnih slapova. Ljeti se možete čamcem ili plivajući zavući pod njih i otkriti dojmljive špilje. Rijeke s čudesnim kanjonima nisu daleko od turistički usmjerene obale, mada se njihove reljefne i biološke karakteristike uvelike razlikuju od morskih. Zato se na rijeke često organiziraju jednodnevni izleti s polaskom iz priobalnih turističkih središta. Budući da su vodiči iskusni veslači, nije vam potrebna snaga ili znanje veslanja, pa je takav riječni izlet prikladan za cijelu obitelj.
 
Hrvatska ima stoljećima dugu tradiciju korištenja kanua. Ostaci jednostavnih kanua izdubenih u deblu pronađeni su na Plitvičkim jezerima, a tradicionalne 'trupice' i danas se često koriste za ribolov i transport u plodnoj delti rijeke Neretve. Putovanja kanuom po hrvatskim rijekama su i kulturni doživljaji. Samostani Visovac i Sv. Arhanđel te Krupa nalaze se u zelenim okružjima rijeka Krke i Krupe. Radmanove mlinice na Cetini zanimljiva su cjelina pučke arhitekture kao i mlinice na Krki. Nerijetko su uz vodu ostaci dvoraca, starih gradova i utvrda. Neki su dobro očuvani - kao dvorac Trakošćan iznad istoimenoga jezera, Ozalj i Dubovac uz rijeku Kupu. Masivna tvrđava Knin i ostaci rimskoga Burnuma u okružju su Krke, ostaci antičke Narone uz Neretvu.
 

Letenje
Letovi padobranom, zmajem ili balonom nad raznolikim krajolicima, u povoljnim klimatskim uvjetima privlače sve više letača u Hrvatsku.
Planine uz obalu i sunce stvaraju prvoklasne letačke uvjete, za njima ne zaostaju ni otoci. Oni koji dođu uživati u letenju nisu osuđeni na samo jednu lokaciju. Planine koje prate obalu kao stvorene su za cross country letove: mnogi sati u zraku s pogledom na obalu, more i otoke - prava pustolovna putovanja uz pomoć vjetra!

Područja najvećih letačkih pustolovina su Učka i Ćićarija u Istri, Gorski kotar, Velebit, Mosor i planine Dalmatinske zagore do Dinare; još južnije - Biokovo, Rilić, poluotok Pelješac. Otoci Krk, Brač, Hvar. Zelene kontinentalne lokacije: Hrvatsko zagorje, Medvednica, Samoborsko gorje i Žumberak, Papuk, Krndija, Moslavačka gora. Hrvatski letači i padobranci okupljeni su u klubovima i privatnim školama letenja. Oni vode škole i tečajeve, organiziraju ture, sudjeluju u međunarodnim natjecanjima. Nabolji su izvor korisnih informacija - o prijavljivanju letova, ishođenju dozvola, meteorološkoj situaciji i specifičnim zahtjevima pojedine zone letenja.
 
 
Pustolovne utrke
U Hrvatskoj se godišnje organizira desetak pustolovnih utrka različitog trajanja i težine – od lakših i kratkotrajnih do izuzetno zahtjevnih višednevnih natjecanja. Sportaši i rekreativci spremni na ekstremne pothvate otkrivaju divljinu planinskih i šumskih predjela, rijeka, otoka i mora ali i njihovu ljepotu. Raznolikost i bogatstvo krajolika i terena daje organizatorima utrka neiscrpne mogućnosti u planiranju pustolovnih trasa.

Često se priređuju i rafting, kajak i mountain bike utrke, orijentacijska, paragliding i penjačka natjecanja, maratoni, trijatloni i drugi sportski outdoor događaji. Oni pridonose širenju znanja o aktivnostima u prirodi, razvijanju vještina športaša, rekreativaca ali i profesionalnih vodiča koji u njima često sudjeluju kao organizatori ili natjecatelji.

Aktivnosti i natjecanja uvode se u lakšim oblicima u team building programe i događaje u prirodi. Gotovo su neograničene mogućnosti za druženje uz kampiranje i logorsku vatru, stoga su team building i incentive putovanja grupna iskustva koja učvršćuju suradnju, samopouzdanje i prijateljstvo sudionika, i dugo se pamte.

Možete odabrati između: KI Challenge, Učka mountain trek, Risnjak mountain trek, Terra Incognita Croatia, Velebit adventure trekking, Zagreb Urban Challenge, Cro challenge Paklenica, Cro challenge Dalmatia i Cro challenge Dubrovnik. Većina ovih utrka zahtjeva solidnu, a neke i ozbiljnu psihofizičku pripremu, pa se ne preporuča svakome da krene na njih.

 
Bez čega ne na put?
Znate li onu narodnu: „Ej, Ano, ej Anice, ne na kišu, ne na kišu, bez kabanice“? Ostati suh, sit, zdrav, a bogme i živ glavne su potrebe svakog pustolova. Zato je potrebno dobro napuniti svoju naprtnjaču. To ne znači da bi trebali nositi cijeli ormar na leđima. Pravi pustolovi satima važu stvari i razmišljaju kako ponijeti više u malenome. Zapamtite, na putu ne smijete patiti, krećete u planine, na rafting i u pustolovne utrke kako bi uživali.
 
Uvijek ponesite lagane jakne, otporne na kišu, toplu odjeću za noć i nekoliko pari gaća i čarapa ako se smočite. Puno je bolje ponijeti kabanicu nego kišobran, jer tako imate slobodne ruke. Najvažnije je imati udobne i čvrste cipele, jer ako se one raspadnu, neće vas nitko moći spašavati. U džepu jakne ili košulje imajte jednu malu čokoladicu. Ona je prava energetska bomba, kao i banana. Uza sebe morate imati i dovoljnu količinu vode. Bez hrane se još da izdržati, ali bez vode se možete onesvijestiti. Iz istog razloga je dobro imati malu prvu pomoć – zavoje, gaze, hanzaplaste, male škarice i tablete protiv bolova.
 
Ako ćete voziti bicikl dobro je ponijeti neki komad alata, a ukoliko se bavite vodenim sportom, naučite koristiti prsluk za spašavanje prije nego sjednete u čamac. Isto vrijedi za padobranstvo i paraglajding. Planinari i sudionici utrke će biti presretni ako im šator bude malen i lagana, ali pripazite gdje idete. Na mjestima gdje pušu jaki vjetrovi, teško ćete spavati – najvjerojatnije ćete držati mali šatorčić objema rukama kako vam ne bi pobjegao.
 
Najlakše se zaborave stvari koje su malene, a život znače. Tako se stalno događa da je „cimer“ u šatoru zaboravio pribor za higijenu, pa krade od vas, na najljepšem slapu shvatite da niste stavili baterije u fotoaparat ili prilikom uspona na klinčanom putu nemate karabiner kojim bi se osigurali u stijeni pa vam glavom prolaze najgore slutnje. Ispunite svaki svoj džep. Ponesite čokoladicu, zviždaljku ako se izgubite (SOS signal je jedan prodoran zvižduk svakih deset sekundi kroz jednu minutu, pa minutu odmora, pa ispočetka dok vas netko ne spasi – ili jednostavnije tražite pomoć mobitelom), kondom (za svaki slučaj), olovku i papir te mali nožić.
 
Uživajte u krajolicima Hrvatske!

  isprintaj članak