Prvi strip na svijetu

Strip je pridonio nazivu "žuti tisak" za novine i časopise sa senzacionalističkim sadržajem. ...
Boraks – Počnite ga koristiti u svakodnevnom životu

Boraks je prirodni mineral koji nastaje sezonskim isparavanjem slanih jezera, a sastoji se od vode, natrija, kisika i bora. ...
Svaki peti rimski car rođen je u Srbiji
Jeste li znali da je od 18 rimskih careva, svaki peti rođen na području današnje Republike Srbije? ...
Anketa


NALAZITE SE U > Zdravlje
Mladom janjetinom do bolesti
Objavljeno: 08.07.2013. 12:27  
Q groznica
Q groznica

S proljećem u našim krajevima počinje se pojavljivati bolest među ljudima koja se očituje kao atipična upala pluća, a povezana je s posrednim ili neposrednim doticajem s ovcama. Kako je to vrijeme odlaska na izlete u prirodu, a istovremeno se kao gastronomska ponuda pojavljuje i mlada janjetina, to je i naše turiste i turističke djelatnike nužno upoznati s ovom bolešću, koja može naštetiti našoj turističkoj ponudi.

 

Piše: Prof.dr.sc. Darko Ropac

 

Q groznica je prvenstveno bolest nekih životinja s kojih se ponekad relativno lako širi i na čovjeka. Izazvana je uzročnikom koji je nazvan Coxiella burneti. U čovjeka bolest počinje naglo s visokom temperaturom i čestom upalom pluća. Bolest je otkrivena u Australiji prije Drugog svjetskog rata, a za vrijeme rata je izbila među njemačkim postrojbama na Balkanu i američkim u Italiji. U Hrvatskoj je prvi slučaj opisan već 1947. godine. Nakon toga bolest se javlja pojedinačno, ali i u epidemijama. Smrtnost od bolesti je izrazito niska (oko 0,5%).

 

Klinička slika

Inkubacija traje dva do tri tjedna. Bolest počinje naglo sa simptomima poput gripe. Javlja se groznica, povišena tjelesna temperatura, jaka glavobolja u predjelu čela te pri micanju očnim jabučicama. Kod polovice bolesnika javlja se suhi kašalj.Običnim liječničkim pregledom nije moguće utvrditi upalu pluća. Ona se utvrđuje rendgenski i to obično nakon prvog tjedna bolesti. Povišena temperatura traje do dva tjedna kod neliječenih, a bolest obično prolazi sama od sebe. Česti su netipični slučajevi bolesti koje je teško prepoznati, ako nisu povezani uz epidemijsku pojavu Q groznice. Komplikacije kod ove bolesti su rijetke, poput suhe upale porebrice ili ponekad upale mozga i moždanih ovojnica.Dijagnoza bolesti postavlja se temeljem kliničke slike, epidemioloških podataka te mikrobioloških pretraga. Epidemiološki nalazi su vrlo značajni za dijagnozu jer od ove bolesti češće obolijevaju seljaci, uzgajivači ovaca, stočari, lovci, veterinari, mesari, prerađivači kože i vune te neki laboratorijski radnici. Kod ljudi prvenstveno obolijevaju odrasli muškarci što je povezano s profesionalnim karakterom ove bolesti.

Značajan je podatak je li oboljeli boravio u poznatom endemskom žarištu ove bolesti ili je imao kontakt s domaćim i divljim životinjama. Posebno je značajan kontakt s ovcama ili srodnim divljim životinjama u vrijeme janjenja.

Q groznica se javlja u svim godišnjim dobima, premda je najčešća zimi i u proljeće. Među radnicima koji rade na obradi mesa, kože, vune i krzna bolest nema sezonski karakter. No među osobama koje se bave uzgojem ovaca i koza bolest je izrazito sezonskog karaktera i povezana s janjenjem i jarenjem.Među pripadnicima vojnih kolektiva koji borave na terenu, taborovanju ili vojnim vježbama bolest može izbiti u obliku epidemije. Može se pojaviti i među izletnicima koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama ili njihovim izlučevinama.

 

Spremnici i izvor zaraze

Spremnici i izvori zaraze su mnogobrojni. Zaraza je utvrđena kod 50 vrsta i podvrsta krpelja, kod približno 60 vrsta domaćih i divljih sisavaca i kod 47 vrsta domaćih i divljih ptica. U divljih životinja bolest je utvrđena kod divljeg kunića, štakora i drugih vrsta divljih glodavaca, jelenske i srneće divljači, hrčka, lisice, zeca, kune, muflona, ježa, kornjače, mungosa i šišmiša. Uzročnik je utvrđen i u goluba, vrapca, lastavice, prepelice, ptica lešinara i grabljivica te u ptica pjevica.

U prirodi je za prijenos uzročnika bolesti najvažniji krpelj. Sišući krv prenose zarazu slinom, a uzročnike izlučuju i izmetom. Čini se da su krpelji najznačajniji čimbenik u prijenosu zaraze među divljim životinjama, a mogu je prenijeti i na domaće životinje koje se slobodno kreću prirodom poput ovaca i goveda na slobodnoj ispaši. Njihov je značaj pri prijenosu zaraze sa životinja na ljude neznatan. Premda je Q groznica rasprostranjena među divljim životinjama, posebice među glodavcima i divljim pticama, nije utvrđen velik značaj tih životinja u prijenosu infekcije na čovjeka.

Glavni izvor zaraze za ljude su domaće životinje i njihove izlučevine, prije svega ovce, koze i krave te kokoši, guske i patke. Među divljim životinjama infekcija često prolazi bez jasnih znakova bolesti, ali i kao akutna zarazna bolest. Kod rogate stoke bolest može dovesti do pobačaja, neplodnosti i dr. Uzročnik se izlučuje stolicom, mokraćom i mlijekom, a izlučivanje može potrajati mjesecima i godinama. Izlučivanje se pojačava u vrijeme poroda putem plodne vode i posteljice. Ponekad se u jednom gramu posteljice može naći i milijardu klica, a poznato je da već desetak unijetih klica može izazvati bolest u čovjeka. U Hrvatskoj su glavni rezervoar i izvor zaraze ovce te krave. Uloga drugih divljih i domaćih životinja nije dovoljno razjašnjena, ali se čini da je relativno mala. Premda se uzročnik izlučuje slinom izravan prijenos s čovjeka na čovjeka je izuzetno rijedak.

 

Putovi prijenosa zaraze

Uzronik Q groznice može se prenijeti svim poznatim načinima širenja zaraze, a najčešći je zračni put prijenosa udisanjem prašine koja je zagađena izlučevinama zaraženih životinja. Prolaskom zaraženih stada ovaca, obradom vune, kože, krzna i sl., s bolesnih životinja diže se prašina koju čovjek udiše i tako se zarazi. Isušivanje povećava otpornost uzročnika i njegovu sposobnost preživljavanja u vanjskoj sredini. Tako u sasušenom izmetu krpelja uzročnik može ostati zarazan i nakon 586 dana. U inficiranom krpelju uzročnik može preživjeti gotovo tri godine. U tlu na 4 do 6° C ostaje zarazan 7 do 9 mjeseci, a u vodi i do tri godine. U laboratorijski sasušenom obliku pri nižoj temperaturi preživi 8 do 10 godina. Prigodom diranja oboljelih životinja ili pomoć pri janjenju i teljenju moguć je i kontaktni put zaražavanja. On nastaje neposrednim ulaskom uzročnika kroz povrede na koži i sluznicama.

Prijenos zaraze putem zaraženih krpelja kod čovjeka je izuzetno rijedak, iako čest među divljim i domaćim životinjama.

Rijedak je i alimentarni put prijenosa, uporabom nekuhanog zagađenog mlijeka ili mliječnih proizvoda priređenih od takva mlijeka. Za higijenu namirnica životinjskog podrijetla važan je podatak da uzročnik u sirovu mesu preživi i do 4 tjedna. Pitanje preživljavanja uzročnika u salamurenom mesu nije do kraja razjašnjeno, no čini se da ipak ne preživljava taj tehnološki proces obrade mesa. Toplinskom obradom mesnih proizvoda na temperaturi od 72° C do 75° C, u trajanju od 90 minuta sigurno uništava uzročnika Q groznice.

Uzročnik u mlijeku preživi duže ili kraće vrijeme ovisno o temperaturi skladištenja i stupnju kiselosti mlijeka. Na nižoj temperaturi u obranom mlijeku preživi 273 dana. U kiselom mlijeku, kefiru i sirutki 24 sata, u mekom siru i maslacu 42 dana, dok u tvrdom siru propada prije dovršetka zrenja. Uzročnik ne može preživjeti pasterizaciju mlijeka. Od dezinficijensa na uzročnika najbolje djeluje 70 postotni alkohol koji ga uništava u roku od dvije minute, 3 do 5 postotni fenol za jednu do pet minuta te eter za minutu. Drugi uobičajeni dezinficijensi nisu dovoljno djelotvorni.

 

Značaj Q groznice u Hrvatskoj

Značaj Q groznice za stanovništvo vrlo je malen, pogotovo u miru. No za izletnike, šumare i lovce, koji se često nalaze u prirodi i u neposrednom dodiru s divljim i domaćim životinjama, ova bolest može imati veći značaj. Bolest se obično javlja u određenim područjima koji se nazivaju endemskim žarištima. U tim žarištima bolest se pojavljuje svake godine, kako među životinjama tako i među ljudima. U Hrvatskoj su poznata endemska žarišta koja prvenstveno obuhvaćaju ravničarska područja na kojima se uzgaja stoka. Iz nejasnih razloga ponekad se žarišta prošire, čime se širi i pojava bolesti. O tome govori i različiti broj prijavljenih slučajeva Q groznice u Hrvatskoj.

Broj sluajeva Q groznice oscilira iz godine u godinu, ali se u prosjeku godišnje prijavi preko stotinu oboljelih od ove bolesti. Imajući na umu da se dio bolesnika ne prijavi jer bolest nije prepoznata, što je često pri pojedinačnom javljanju bolesti, može se zaključiti da je Q groznica relativno značajna zoonoza u Hrvatskoj.

 

Zaštita od zaraze

Najznačajnije je poučavanje ugroženih skupina stanovništva o mogućim izvorima zaraze i putovima prijenosa uzročnika Q groznice. Prvi korak u sprečavanju zaražavanja je neškodljivo uklanjanje životinja kliconoša iz stada.Kod pašnjačkog načina uzgoja stoke treba sustavno uništavati krpelje, a njihov broj može se smanjiti uređenjem pašnjaka, uklanjanjem grmlja i šikara. Posebnu pažnju treba obratiti uništavanju krpelja na ugroženoj stoci, što se najbolje postiže redovitim kupanjem u otopini dezinficijensa.

U vrijeme jarenja, janjenja i teljenja važno je pravilno odlaganje izlučevina i posteljice, te po potrebi njihova dezinfekcija. Klanje inficiranih životinja treba provoditi u za to predviđenim klaonicama, uz pojačanu zaštitu osoblja. Pri radu u klaonici treba smanjiti mogućnost stvaranja prašine. Vunu i kožu prije daljnje obrade treba dezinficirati. Meso takvih životinja uvjetno je valjano (termička obrada). Po završetku klanja treba provesti temeljitu dezinfekciju prostorija i transportnih sredstava. S obzirom da se čovjek može inficirati mlijekom bolesne životinje ne preporuča se pijenje nekuhanog mlijeka.

Prigodom boravka ili noćenja u prirodi treba izbjegavati područja zagađena izmetom životinja kao i spavanje u štalama i torovima na slami na kojoj je ranije boravila stoka.

Zaštita cijepljenjem se ne provodi osim izuzetno kod laboratorijskih radnika.

U slučaju pojave opisanih simptoma nužno je odmah javiti se liječniku. Provodi se bolnička izolacija i liječenje bolesnika. Terapija antibioticima širokog spektra (tetraciklini npr.) vrlo je efikasna i bolest prolazi bez posljedica već nakon dva do pet dana. 


  isprintaj članak