Drevni kosturi poznati kao "Ljubavnici iz Modene" su mladići
Dva su mladića dakle, mogli biti ratni drugovi ili prijatelji, umrli zajedno tijekom okršaja i tako pokopani unutar istog groba “ ...
Mjesec na dan rođenja utječe na naše osobine
Ukoliko ste rpđeni u vrijeme punog Mjeseca potpuno ste drugačiji od osoba rođenih u doba polumjeseca. ...
Bosch započinje sezonu grijanja novim rap videozapisom
IFA 2019.: sezona počinje uz pametni i povezani sustav grijanja EasyControl ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Gdje se voda još skuplja u čatrnjama
Objavljeno: 10.09.2014. 17:19  
Ravni kotari
Ravni kotari

Vozite se kršnim krajem, pored vas prolaze table maštovitih imena; Islam Latinski, Islam Grčki, Suhovare, Paljuv… I dok uporno gledate putokaze za središte Ravnih kotara Benkovac gdje je rimska iskopina Asseria, pogled vam odluta na ražanj s janjetinom…

 

Napisao: Vedran Obućina

Fotografija: ezadar

 

Prije nekoliko godina jedan je hrvatski tjednik objavio veliku priču o tome kako se strani turisti užasavaju okretanja janjeta ispred gostionica. Razni Skandinavci, Britanci i ostatak protestantske kulture smatraju ovaj barbarski čin iživljavanja nad janjadi još gorim tim više što je sve golim okom vidljivo. Zato je bilo čak inicijativa da se ražanj stavi iza objekta. Međutim, oni ne shvaćaju cijelu bit okretanja najpopularnijeg jela šireg zaleđa iako ni njima nije mrsko probati „bokun sprida“ uz malo crnog vina i mnogo kapulice.

 

Gdje se voda još skuplja u čatrnjama

Rajčica, paprika, luk, voćnjaci i povrtnjaci, mali nasadi vinove loze, janjci što pasu sa škrte zemlje, mjesta u kojima su ogromne viletine sagrađene uz stare kamene kućice gdje se voda još skuplja u čatrnjama, a gdje žive većinom starije stanovništvo… To je slika Ravnih kotara koja postoji u glavama romantičara i zaljubljenika u dalmatinsko zaleđe. Ravni kotari hranili su cijelo primorje, oni su zadarski povrtnjak, a otuda dolaze i sve glavne prehrambene znamenitosti. Višnja Maraska, pršuti i benkovačko vino Rose, sve je to nastalo u poljima kojima su haračili i Mlečani i Turci, a na kojemu su ostali Vlaji.

 

Zadarsko zaleđe je najbolje posjetiti u proljeće ili jesen, kad sunce ne žari svom jačinom, a i bura ne puše kao zimi. Otiđite u Poljica posjetiti farmu magaraca Dar-Mar gdje veselo živi desetak dalmatinskih tovara kojima je sudbina namijenila ugodniji život od njihovih rođaka u susjednim selima. Pravo mjesto da se gradska djeca upoznaju s čarima prirode, a odrasli da bace oko na mjesnu ugostiteljsku ponudu.

U Benkovac dođite za vrijeme sajma i najveće zelene tržnice u široj okolici kako bi vidjeli široliku ponudu kotarske zemlje, kao i konkurenciju uvezenu legalno i ilegalno za turiste. Ljubitelji povijesti nalaze se u još prilično neotkrivenom području. Ovdje su ostaci rimskih naselja, među kojima je najveća benkovačka Asseria, ali tu su još Bribirska glavica, stare križarske crkve oko Vrane i tako dalje.

Procesije, fešte i derneci prilika su da se pokaže bogat i raznolik folklor koji pripada dinarskom narodnom izričaju. Onaj stari šušur koji se svake nedjelje i na sajmeni dan događa u gradićima polako se vraća u život, razgovara se i prepire pod starim stablima murve, okreće se janje i peče kruh u starim pekama. Kraj još ne pohode horde turista, pa je savršen za otkrivanja i prirodan dodir s domaćim stanovništvom. Proći ćete kraj malenih crkvica i kapelica koje su ovdje sagrađene na mjestu prastarih slavenskih svetišta, a prednjači škabrnjska proslava Velike Gospe i sveci poput svetoga Ante i svetoga Ilije kojeg jednako slave i katolički i pravoslavni vjernici. Crkve sveca gromovnika najčešće su upravo na mjestu gdje se slavio slavenski bog groma i munje Perun. Zanimljivo je da još uvijek postoje lokaliteti i nazivi koji spominju Peruna. 


  isprintaj članak