Bosch i Mercedes-Benz pokreću pilot-projekt za uslugu automatiziranog prijevoza u San Joseu
Automatizirana vozila S-klase opremljena Boschevim i Mercedes-Benzovim sustavom vožnje i softverom pružaju uslugu prijevoza između zapadnog San Josea i središta ...
U kojoj zemlji pršti od orgazma?
Sve vrvi trgovinama seksi igračkama, raznim spolno poticajnim materijalima, pornografskim filmovima i slično. ...
Krovovi bečkog metroa postaju postrojenja za proizvodnju solarne energije
Dobivenu će se energiju trošiti odmah na mjestu proizvodnje za pogon dizala, pokretnih stuba i rasvjetu. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Do 1765. riječ restaurant je značila ”izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi”
Objavljeno: 29.04.2015. 17:19  
Restauracija, restaurant, restoran, restoracija
Restauracija, restaurant, restoran, restoracija

Današnji je prilog o hrvatskom turističkom i ugostiteljskom nazivlju posvećen čestoj dvojbi među hrvatskim govornicima - koja je od četiri iste riječi tvorbeno i pravopisno najpravilnija i preporučiva po pravilima hrvatskog književnog jezika: restauracija, restaurant, restoran ili restoracija?


Napisao: Nebojša Koharović, Filozofski fakultet u Zagrebu


Oblik restauracija - koji je, kažimo odmah, najpreporučljiviji od svih četiriju inačica te i uporabom najčešće potvrđen - hrvatska je prilagođenica prema latinskoj tvorbenoj osnovi. Suvremeni će hrvatrski govornici riječ restauracija upotrebljavati kao višeznačnu riječ što je posljedica udaljavanja drugih dvaju značenja od onog osnovnog, kojeg u sebi sadrži klasična tvorbena osnova. U hrvatskim rječnicima imenica restauracija zabilježena je u trima značenjima:

1. ponovno uspostavljanje nečega što je bilo uništeno ili je propalo, 

2. obnavljanje umjetničkih djela spomenika kulture, davanje prvotnog oblika, 

3. veće stalno ugostiteljsko mjesto gdje se poslužuju potpuni obroci, ručak i večera. Prvo od tih triju značenja nosi u sebi značenje  posuđene latinske osnovice, dok su druga dva izvedena i djelomičnio udaljena značenja - osobito ovo treće koje nas poglavito zanima.

Imenica restauracija u značenju ”vrsta ugostiteljskog objekta” vjerojatno je u hrvatski jezik stigla posuđena i prilagođena  iz  jezika posrednika, a ne izravno iz jezika u kojem je počela biti upotrebljavana u tom značenju. Posuđenica restauracija hrvatskom je jeziku prilagođena prema istoznačnom obliku imenice iz austrijskog njemačkog Restauration, koji odgovara srednjenjemačkom Restaurant, a obje su njemačke inačice - za  hrvatski jezik formativni posredni oblici - nastali prema francuskom obliku restaurant koji u istom značenju nastaje na temelju latinskog korijena.


Izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi

Francuska je riječ restaurant u tom jeziku također mijenjala značenje. Do 1765., kada su u Parizu otvorili prvu restauraciju, ta je riječ značila ”izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi”, a od otvaranja takve vrste gostionice te godine počinje prevladati drugotno značenje ”gostionički obrt u kojem spravljaju takvu vrstu hrane koja krijepi i obnavlja.” Francuska je imenica motivirana farancuskim glagolom restaurer, ”obnoviti”, prilagođenog prema latinskom restaurare ”popraviti, obnoviti, ponovo uspostaviti.”

U 18.st. stoljeću restaurant je značio najprije neku pikantnu juhu od govedine i peradi koja ”krijepi i obnavlja.” U gostionicama u kojima je posluživano takvo jelo nazivalo se le restaurant divin. U Parizu je 1765. stanoviti Boulanger otvorio prvu takvu gostionicu sa zanimljivim latinskim nazivom na vratima: Venite ad me omnes qui stomacho laboratis, et ego restaurabo vas (Dođite k meni svi koji trpite od želuca, ja ću vas okrijepiti). Tako nazivak restaurant u francuskom počinje potiskivati taverne i cabarete, a potom prelazi u gotovo sve europske jezike.

U prvi mah Nijemci su polatinili fr. imenicu u Restauration i taj je oblik, osoben za austrijsku inačicu njemačkoga, prilagođen hrvatskom tvorbenom sustavu analogijom zamjene latinskih dometaka hrvatskom tvorbenom sustavu analogijom zamjene latinskih dometaka hrvatskim (usporedi restauracija prema demokracija, birokracija).

U suvremenom će se hrvatskom jeziku pojavljivati i oblici spomenute francuske posuđenice i to u pravopisno prilagođenom obliku restoran i u obliku koji pravopisno slijedi izvornik: restaurant. Oba oblika dopuštena su prema pravilima hrvatskog pravopisa, prvi prema pravilu pravopisne prilagodbe posuđenica, s drugi zato što “kulturno-obavijesni razlozi ponekad traže da se u hrvatskom jeziku upotrijebi i koja neprilagođena riječ ili izraz” (Hrvatski pravopis, 1996.). Pravopisci će, kao uostalom i druga hrvatska normativna literatura, preporučiti zamjenu ovih francuskih oblika sustavnijom hrvatskom prilagođenicom- imenicom restauracija. Svakako treba izbjegavati četvrti mogući govorni ostvaraj ove riječi - oblik restoracija. Ona je bastardna posuđenica s glasovnom prilagodbom francuske imenice u prvom dijelu i tvorbenom prilagodbom latinskoga oblika u drugom.

Ovim su, čini se, latinsko izrazno i značenjsko podrijetlo te prilagodba i utočenje klasične sastavnice kako bi bila nazivkom ugostiteljskoga objekta u francuskom, objasnili višeznačnost i višeobličnost ove riječi u  hrvatskom jeziku.

Izbor između restauracije s jedne strane i samog oblika restaurant, restoran s druge jest odabir između različitih izvora iste posuđenice, latiniziranog i francuskog, od kojih se prvi smatra sustavnijim i izabranijim. Oblik restoracija zbog njegove nesustavne prilagodbe treba izbjegavati.


  isprintaj članak