Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U
Do 1765. riječ restaurant je značila ”izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi”
Objavljeno: 29.04.2015. 17:19  
Restauracija, restaurant, restoran, restoracija
Restauracija, restaurant, restoran, restoracija

Današnji je prilog o hrvatskom turističkom i ugostiteljskom nazivlju posvećen čestoj dvojbi među hrvatskim govornicima - koja je od četiri iste riječi tvorbeno i pravopisno najpravilnija i preporučiva po pravilima hrvatskog književnog jezika: restauracija, restaurant, restoran ili restoracija?


Napisao: Nebojša Koharović, Filozofski fakultet u Zagrebu


Oblik restauracija - koji je, kažimo odmah, najpreporučljiviji od svih četiriju inačica te i uporabom najčešće potvrđen - hrvatska je prilagođenica prema latinskoj tvorbenoj osnovi. Suvremeni će hrvatrski govornici riječ restauracija upotrebljavati kao višeznačnu riječ što je posljedica udaljavanja drugih dvaju značenja od onog osnovnog, kojeg u sebi sadrži klasična tvorbena osnova. U hrvatskim rječnicima imenica restauracija zabilježena je u trima značenjima:

1. ponovno uspostavljanje nečega što je bilo uništeno ili je propalo, 

2. obnavljanje umjetničkih djela spomenika kulture, davanje prvotnog oblika, 

3. veće stalno ugostiteljsko mjesto gdje se poslužuju potpuni obroci, ručak i večera. Prvo od tih triju značenja nosi u sebi značenje  posuđene latinske osnovice, dok su druga dva izvedena i djelomičnio udaljena značenja - osobito ovo treće koje nas poglavito zanima.

Imenica restauracija u značenju ”vrsta ugostiteljskog objekta” vjerojatno je u hrvatski jezik stigla posuđena i prilagođena  iz  jezika posrednika, a ne izravno iz jezika u kojem je počela biti upotrebljavana u tom značenju. Posuđenica restauracija hrvatskom je jeziku prilagođena prema istoznačnom obliku imenice iz austrijskog njemačkog Restauration, koji odgovara srednjenjemačkom Restaurant, a obje su njemačke inačice - za  hrvatski jezik formativni posredni oblici - nastali prema francuskom obliku restaurant koji u istom značenju nastaje na temelju latinskog korijena.


Izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi

Francuska je riječ restaurant u tom jeziku također mijenjala značenje. Do 1765., kada su u Parizu otvorili prvu restauraciju, ta je riječ značila ”izdašno jelo koje obnavlja, oporavlja, krijepi”, a od otvaranja takve vrste gostionice te godine počinje prevladati drugotno značenje ”gostionički obrt u kojem spravljaju takvu vrstu hrane koja krijepi i obnavlja.” Francuska je imenica motivirana farancuskim glagolom restaurer, ”obnoviti”, prilagođenog prema latinskom restaurare ”popraviti, obnoviti, ponovo uspostaviti.”

U 18.st. stoljeću restaurant je značio najprije neku pikantnu juhu od govedine i peradi koja ”krijepi i obnavlja.” U gostionicama u kojima je posluživano takvo jelo nazivalo se le restaurant divin. U Parizu je 1765. stanoviti Boulanger otvorio prvu takvu gostionicu sa zanimljivim latinskim nazivom na vratima: Venite ad me omnes qui stomacho laboratis, et ego restaurabo vas (Dođite k meni svi koji trpite od želuca, ja ću vas okrijepiti). Tako nazivak restaurant u francuskom počinje potiskivati taverne i cabarete, a potom prelazi u gotovo sve europske jezike.

U prvi mah Nijemci su polatinili fr. imenicu u Restauration i taj je oblik, osoben za austrijsku inačicu njemačkoga, prilagođen hrvatskom tvorbenom sustavu analogijom zamjene latinskih dometaka hrvatskom tvorbenom sustavu analogijom zamjene latinskih dometaka hrvatskim (usporedi restauracija prema demokracija, birokracija).

U suvremenom će se hrvatskom jeziku pojavljivati i oblici spomenute francuske posuđenice i to u pravopisno prilagođenom obliku restoran i u obliku koji pravopisno slijedi izvornik: restaurant. Oba oblika dopuštena su prema pravilima hrvatskog pravopisa, prvi prema pravilu pravopisne prilagodbe posuđenica, s drugi zato što “kulturno-obavijesni razlozi ponekad traže da se u hrvatskom jeziku upotrijebi i koja neprilagođena riječ ili izraz” (Hrvatski pravopis, 1996.). Pravopisci će, kao uostalom i druga hrvatska normativna literatura, preporučiti zamjenu ovih francuskih oblika sustavnijom hrvatskom prilagođenicom- imenicom restauracija. Svakako treba izbjegavati četvrti mogući govorni ostvaraj ove riječi - oblik restoracija. Ona je bastardna posuđenica s glasovnom prilagodbom francuske imenice u prvom dijelu i tvorbenom prilagodbom latinskoga oblika u drugom.

Ovim su, čini se, latinsko izrazno i značenjsko podrijetlo te prilagodba i utočenje klasične sastavnice kako bi bila nazivkom ugostiteljskoga objekta u francuskom, objasnili višeznačnost i višeobličnost ove riječi u  hrvatskom jeziku.

Izbor između restauracije s jedne strane i samog oblika restaurant, restoran s druge jest odabir između različitih izvora iste posuđenice, latiniziranog i francuskog, od kojih se prvi smatra sustavnijim i izabranijim. Oblik restoracija zbog njegove nesustavne prilagodbe treba izbjegavati.


  isprintaj članak