Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Mir, ljepota i opuštenost uz nezaobilazan miris kadulje, masline i ružmarina.
Objavljeno: 12.12.2012. 14:48  
S ponistre se vidi Šolta...
S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...
  • S ponistre se vidi Šolta...

Fotografija: atelier, Mirjana Blagaić, slikar Eugen Buktenica, "Orgazam", pogled na Šoltu, život pčela, šoltanska naiva


Sigurna sam da nastavak ove pjesme svi već znate… Ali je toliko dobra da jednostavno ne nalazim nijedan bolji naslov za započeti svoju priču. I to onu o ljepotici Šolti. Otoku nasuprot Splita o kojem se zapravo jako malo zna. Vjerujem da je tako možda i bolje, jer upravo ta neistraženost i nevinost joj daju onu svojevrsnu težinu.


Napisala i snimila: Marijana Perinić

 

„Na toliko malo mista, toliko pametnoga svita“

Kako u brojnim vodičima možete pročitati o mnogobrojnim povijesnim zanimljivostima otoka, želim pisati o onome što me zapravo i najviše dojmilo - o ljudima. Šoltanima i Šoltankama. Nevjerojatno je koliko se zanimljivih i stvaralačkih ljudi može upoznati na svega 51 četvornom kilometru. U najkraćim crtama bi rekla: „Na toliko malo mista, toliko pametnoga svita“.

Kako sam žena, prednost ću dati suprotnom spolu iliti ga šoltanskim „gorim polovicama“.

Medar Goran Tvrdić dojmio me jednostavnošću, skromnošću, prije svega radinošću. Po struci diplomirani građevinar, davne 1987. godine se odlučio za pčelarstvo, a danas mu, uz suprugu Natašu, pomaže i svestrani sin Tomislav.

Ukoliko vas zanimaju pčele, vjerujte mi, ovo je pravo mjesto! Prvo će vam spomenuti sin, i to, zatreba li, na tri strana jezika, u svega 45 minuta na šaljiv način ispričati sve o pčelma zahvaljujući čemu ćete zapamtiti sve potrebno znati o maticama i radilicama i shvatiti zašto je u narodu uvriježena ona: „Lin si k'a trut“. A nakon poduke moći ćete i vidjeti pravu pčelinju zajednicu koju obitelj Tvrdić drži u posebnoj košnici sa staklenim zidom, a potom i proizvesti vlastiti med! Neizostavno kušajte jedinstveni ružmarinov med „Olintio" i uživajte u medenjacima uz čašicu osvježavajućeg mednog pića.

 

Među deset najboljih

Nakon slatkoga meda vrijeme je za malo toćanja u pravom maslinovom ulju u uljari obitelji Kaštelanac. Mladac Franc rado objašnjava način branja i prerade, razliku između zelenih i crnih maslina i pohvaliti se kako su među deset najboljih na hrvatskom tržištu. Proizvode „Levatinku“  - aromatizirana ulja od ružmarina, češnjaka, bosiljka, pa sve do origana. Teško je opisati gušt toćanja kruha u one male plastične šalice. Nakon pete za redom nećete osjećati glad sljedećih tjedan dana.

 

Nakit na ćuvitu

Priznajem da sam se najbolje najela u Gornjem selu, i to na obiteljsko-poljoprivrednom domaćinstvu „Kaštelanac“, u vlasništvu Vicka Kaštelanca. Gozbu su činili inćuni, slane srdele, pogače, paštete od crnih i zelenih maslina, dimljenje ribe i rožata popraćeni nenadmašnim gostoprimstvom. Na gospodarstvu se može kupiti i domaću rakiju, od travarice do rogačice, mirisne sapune, pa sve do onih ukrasa i nakita za koje mi žene volimo reći „đinđe binđe“, od koje bi posebno izdvojila onaj "na sovu", ili kako ovdje lokalci kažu na njihovu „ćuvitu“. Obitelj uzgaja i jedinstvenu šoltansku vinovu lozu sorte „Dobričić“ od koje, kažu, dobivaju vrhunsko crno vino, u što sam se, nakon čašicu ili šest, i sama uvjerila.

A kada govorimo o jelu nikako ne treba izostaviti imena niza dobrih restorana: Pasarela u Rogaču, Momčin dvor u Grohotama, O la la, Nevera i Volat u Stomorskoj, Šešula i Šišmiš u Šešula uvali, koji također nude dobru hranu

 

Nadahnuće iz ljepote mora, lijepih žena i Šolte

Lako je nakon dobre spize razmišljati o kulturi, a prvo ime je poznati slikar Eugen Buktenica. No, mnogi ipak ne znaju kako je taj poznati naivac, dobio i svoga nasljednika, i to nećaka Vicka Buktenicu koji je talent i ljubav prema kistu otkrio tek nedavno. „Dok sam bija mali uvik me je pokojni stric zva Veliki Dobri…i nikad neću zaboravit da sam mu mora pozirat uru dvi , i to svaki dan… 'Ajme, šta sam onda mrzija to slikarstvo !“ - reći će. No, to što je Vicko tada kist mrzio, nije ga ipak spriječilo da ostvari stričev san, te da upravo njemu u čast otvori spomen kuću/galeriju “Buktenica i Buktenica“, inače jedinu kuću naive na Sredozemlju na temu mora. Zanimljivo je kako je gotovo na svakoj slici dalmatinski tovar, ali i pokoja žena bujnoga poprsja i jačih oblina koja vješto skriva svoje lice. Nadahnuće, kaže, crpi iz ljepote mora, lijepih žena, njegove Šolte, a najdraže mu je kada se iznad Splita, u ranu zoru, diže sunce.

 

„Pravi tovar “

Šolti vrvi svestranim ljudima! Pa je tako i ovaj stasiti, kako za sebe kaže „ pravi tovar “, po struci inače profesionalni prijevoznik i ribar, svoju ljubav našao u naivi, ali ga je povukla i dobra pisma, pa tako već godinama uspješno trenira  glasnice kao tenor u klapi „Donjaci  Martinci“. Šarmantni Vicko nedavno se ubacio i u proizvodnju vina , pa je tako u Parizu predstavio i svoje crno vino spomenute sorte Dobričić, ali neobičnog naziva „Orgazam“. A što zapravo stoji iza imena saznajte sami.

 

Šoltanski Sean Connery

Još jedan svestrani, ali pravi Šoltan, koji kaže da nikada ne ide u obližnji Split jer za tim nema potrebe, replika je Seana Connerya. Visok je, osebujan, zgodan i izuzetno zanimljiv!  Ime mu je Dinko Sule, a čime se sve on bavi mislim da to jedan prosječan Hrvat ne bi stigao u svoja tri života. Prije svega slikar je, potom kipar, a posebno me dojmio kao pjesnik i to haiku poezije. A  kako ona zvuči na šoltanskom dijalektu? Vjerujte mi, nećete baš puno razumjeti.

Dane provodi tako da prvo popije kavu kod „Špera“ u Grohotama, a potom ode šetati šumom, što je dovelo do toga da je, onako usput, popisao 350 novih vrsta biljki, a upravo popisuje i životinje. I kune se kako na njegovoj Šolti nema poskoka! No, i to nije sve, budući da stiže biti i urednik šoltanskog časopisa „Baščina“, u kojem u posljednjih 15 godina sa stručnim suradnicima prikuplja najaktualnije otočke kulturne, vjerske, poučne i botaničke podatke.

 

Hodajuća enciklopedija Šolte

Kao šećer na kraju sam upoznala i jednu damu, Mirjanu Blagaić, inače poznatu novinarku, fotografkinju i snimateljicu koja je mi je ispričala sve skrivene tajne ovoga otoka, ali  i upoznala sa životinjskim carstvom njenoga vrta, od iguane Paška, pa sve do malih kornjača. Mirjana je uistinu hodajuća enciklopedija otoka Šolte koja se, osim pisanjem, bavi i izradom nošnji i tipičnog nakita.

 

Potezanje otočića Mrduje

Najzanimljivija je  dvodnevna priredba „Potezanje Mrduje“ u kojoj se Bračani i Šoltani natječu u potezanju otočića Mrduja da bi se odlučilo čiji je te godine! A da na Šolti nije dosadno potvrđuju „Gusarsku noć“ kada otok napadaju opasni Omiški gusari, Dani Vesne Parun koja je i pokopana na Šolti i prodajna izložba udruge „Šoltanski trudi„ na kojoj su izložene brojne slike i kipovi, te razne delicije i proizvodi iz domaće radinosti. Tu je i Dan općine Šolta, nezaobilazna „Ribarsku noć“ u Maslinici i susreti dalmatinskih klapa na kojoj nastupa i šoltanska ženska klapa „Ćuvite“ .

 

Prvi projektirani disko klub u Jugoslaviji

I za mlade je osihguran dobar noćni provod o čemu svjedoči činjenica da je upravo u  Nećujmu otvorena prva projektirana diskoteka u bivšoj Jugoslaviji naziva „Ćuvita“, izgrađena na dva kata, a koja može primiti 800 gostiju. Ako vam to nije dosta, uputite se u obližnju Stomorsku u Beach bar „Africa“ koji organizira brojne tematske partije. Ako ste ipak za malo laganiji đir otiđite na koktel do Beach bara „Punta“ na plaži u Maslinici.

  isprintaj članak