Filmaktiv poziva riječke srednjoškolce i srednjoškolke na audiciju za dokumentarni film „Koga briga”
Polazišna točka filma su stvarni problemi, ljudi i događaji u svijetu generacije Z, ispričani iz perspektive mladih sudionika. ...
Uloga bakterija u održavanju zdravlja morskih sedimenta
Istraživanja mikrobnih zajednica mogu dati ključne informacije o stupnju zagađenja okoliša te ih je potrebno uključiti u praćenje stanja okoliša u budućnosti! ...
Najbolji poslodavci u Singapuru 2021. godine
Hotelska kuća Marriot je zauzela visoko 11. mjesto, a Accor Hotels su na 18 mjestu, Starbucks Coffe Singapore na 22. mjestu. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Povijest i zemljopis karlovačkog kraja
Objavljeno: 23.01.2021. 20:56  
Samostan Svetice - biser pored Ozlja
Samostan Svetice - biser pored Ozlja

Ozalj

U Sveticama ili prije poznatom Smolča Vrhu na padinama Vodenice spominju se tri crkve: sv. Bogorodice, sv. Margarete i sv. Katarine. Prvi svećenici bili su galgoljaši koje je uvela Katarina Frankopan. Posljednji svjetovni župnik u Sveticama bio je Matej Glagoljaš. 

 

Napisao: prof. Vladimir Peršin

Godine 1627. dolaze u Svetice Pavlini ili kako i narod zove "bijeli fratri” bježeći pred Turcima. Prvobitno su bili na Petrovoj gori, pa zatim u Kamenskom gdje su morali sve napustiti i osnovati novi samostan u Sveticama. Samostan u Kamenskom ove godine proslavlja 626 godina tog svog povijesnog zdanja. Samostan u Sveticama podižu oko najveće crkve sv. Marije kojeg završavaju 1647. godine, a produženje crkve završeno je 1960. godine. Samostan stradava od potresa 1699. godine. Rad samostana ukida kralj Josip II., a župu preuzimaju svjetovni svećenici. Prvi svjetovni župnik 1809. godine bio je Josip Regalija. Za turskih ratova samostan služi kao zatvor za turske zarobljenike. 

 

Dio samostana stradao je i u požaru 1921. godine. Pavlini za svojeg boravka u Ozlju bili su vezani za Zrinske i Frankopane te spadaju u Zrinsko-frankopanski kulturni krug. Samostan je kao i crkva bogato urešen crkvenim i samostanskim inventarom. I danas se u njemu nalaze vrijedne izrezbarene korske klupe. One su najreprezentativnije djelo drvorezbarenje kasnorenesansnog-ranobaroknog tipa. Naročito se ističu veliki akantomi i golišavi "geniji” (XVII. stoljeće). Tu je i slika sv. Josipa (1782.) i veoma vrijedne stare orgulje, izrezbareni moćnici, propovjedaonica i dr. U samostanu je živio i radio poznati hrvatski leksikograf pavlin Ivan Belostenec, poznat po svom hrvatskom rječniku "Gazophylzcium”. 

 

Pavlini, osim svog prosvjetnog i kulturnog rada, bili su i pokretači vinogradarstva, voćarstva, uzgoja dudovog svilca u ozaljskom kraju. I danas uz samostan raste stoljetna smokva koja donosi plodove. Da je bilo više stabala smokve govori nam podatak iz knjige "Flora Karlovca” botaničara Ljudevita Rossija, čiji rukopis potječe iz 1932. godine u kojem navodi kako se na tržnici karlovačkoj prodaje smokve iz Ozlja, koje po svojoj kvaliteti ne zaostaju za primorskim smokvama. Sa Svetica - samostana pruža se prekrasan pogled na karlovačko Pokuplje, vinograde i voćnjake kroz koje vijuga cesta od Malog Erjavca.

  isprintaj članak