Bosch i Mercedes-Benz pokreću pilot-projekt za uslugu automatiziranog prijevoza u San Joseu
Automatizirana vozila S-klase opremljena Boschevim i Mercedes-Benzovim sustavom vožnje i softverom pružaju uslugu prijevoza između zapadnog San Josea i središta ...
U kojoj zemlji pršti od orgazma?
Sve vrvi trgovinama seksi igračkama, raznim spolno poticajnim materijalima, pornografskim filmovima i slično. ...
Krovovi bečkog metroa postaju postrojenja za proizvodnju solarne energije
Dobivenu će se energiju trošiti odmah na mjestu proizvodnje za pogon dizala, pokretnih stuba i rasvjetu. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Mauzolej za kraljevski par koji je odmah postao svjetsko čudo
Objavljeno: 02.02.2014. 09:48  
Sedam svjetskih čuda antike
Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike

Fotografije: 1. egipatske piramide, 2.viseći Semiramidini vrtovi, 3. mauzolej u Helikarnasu, 5. kolos s Rodosa, 6. svjetionik na Farosu, 7. Fidijin kip ZeusOlimpijskoga


Egipatske piramide

Egipatske piramide su u počecima drevnog Egipta građene kao domovi, odnosno počivalište bogova, kako bi osigurale da vladar živi i poslije smrti. Balzamirano tijelo pokojnika, iz kojeg su prethodno izvađeni unutrašnji organi, stavljano je u sarkofag koji je bivao smješten u jednu od prostorija. Posebno se ističe Keopsova piramida kod Gize podignuta oko 2.800. godine prije nove ere. Bila je visoka 147 metara, a potom snižena za desetak metara. Pred piramidom se nalazi čuvena sfinga - kameni čuvar u obliku lava s glavom faraona.

 

Viseći vrtovi u Babilonu

Viseći Semiramidini vrtovi nalazili su se u Babilonu, a podigla ih je kraljica Semiramida oko 1900. godine pr. n.e. u stepenastom redu. Ova kraljica, koja je državničkim talentom nadmašila supruga, asirskog kralja Nanusa, bila je, prema legendi, kćerka boginje Derceto i jednog mladog Asirca. Od Babilona, nove prijestolnice Asirije, napravila je jedan od najljepših gradova u kojem je pored visećih vrtova, prema legendi, postojala čuvena Babilonska kula - zvjezdarnica visoka 90 metara.

 

Artemidin hram

Artemidin hram u antičkom gradu Efesu kod današnjeg ljetovališta Kušadasi u Turskoj ime je dobio po Artemidiji - helenskoj boginji lova. Smatra se da je taj hram bio četiri puta veći od Partenona i da ga je podigao moćni i bogati vladar Krez. Građen je 120 godina tijekom VI. i V. stoljeća pr. n. e. Dovršen je tek 356. godine pr. n. e., a stotinu godina kasnije zapalio ga je umobolni Herostat u želji da se pročuje. Kasnije je, po nalogu Aleksandra Velikog, hram obnovio Hipokrat. Hram je sravnio sa zemljom rimski car Teodosije koji je uništio i čuveni Zeusov spomenik.

 

Fidijin kip Zeusa Olimpijskog

Kip boga Zeusa u Olimpiji, gdje su zabilježene prve Olimpijske igre 776. godine pr. n. e., a gdje su se održavale i razne kulturne priredbe, jedno je od sedam svjetskih čuda. Kip visok 17,5 metara izradio je čuveni kipar Fidija koji je bio i glavni graditelj Partenona, a glavni radovi su mu još Atena Partenos, kip od zlata i slonove kosti visok 12 metara i Atena Prohaos.

Podsjetimo, Zeus je prema vjerovanjima Grka gospodar neba i zemlje, groma i oluje. Uredio je svijet i život na njemu. Svojim miljenicima dosudio je bogatstvo i moć, običnim ljudima - običan život, a robovima - ropstvo.

 

Mauzolej u Helikarnasu

Mauzolej u Helikarnasu nalazi se u današnjem Bodrumu, turskom elitnom ljetovalištu.  Kada je 353. godine pr. n. e. umro kralj Mauzolis, njegova žena kraljica Artemikzija željela mu je sagraditi nadgrobni spomenik. Iz Atene je dovela umjetnike i arhitekte, ali je umrla tri godine nakon početka izgradnje spomenika. Umjetnici su ipak odlučili nastaviti raditi i podigli su mauzolej za kraljevski par koji je odmah postao svjetsko čudo. Građevina  visoka 42 metra bila je oivičena mramornim stupovima, a između svakog stupa nalazio se po jedan kip. Vrh same zgrade bio je u obliku piramide s prostorom za vječnu vatru. U unutrašnjosti su bili ogromni mramorni kipovi kralja Mauzolisa i njegove žene u kočiji koju su vukla četiri konja. Građani Helikarnasa su pažljivo čuvali ovaj spomenik koji je uništio potres u XII. stoljeću.

 

Kolos s Rodosa

Sirijski vođa Demetrije je 307. godine pr. n. e. napao Rodos, ali ga nije osvojio. U čast pobjede stanovnici Rodosa su od čuvenog kipara Haresa naručili 32 metra visoki kip od pozlaćene bronce i postavili ga na ulazu u luku. Kolos je podignut u slavu zaštitnika  boga Sunca Helija. Služio je i kao svjetionik budući da se moglo kružnim stubama popeti do samog vrha. Gradnja je trajala punih 12 godina. Nakon 80 godina stajanja potres ga je srušio u more u kojem je ostao ležati 800 godina. Arapi su ga pronašli u VII. stoljeću, razbili i prodali sirijskom trgovcu Edesu koji ga je pretopio u oružje.

 

Svjetionik u Aleksandriji

Svjetionik na Farosu izgrađen je 331. godine pr. naše ere kako bi pokazivao put u aleksandrijsku luku. Uzdizao se 180 metara u visinu, a na najvišem mjestu, ispod kipa boga, nalazilo se ogromno ognjište na kome je svake noći paljena vatra. Tvrdi se da je svjetlost dopirala 170 km u daljinu. Kako bi se drvo dovuklo do vrha od podnožja je vodio uspon kojim su vučeni vagoni s drvima. No Faros nije bio samo svjetionik. Na nižim katovima su se nalazile astronomski opservatoriji, stanovi za vojsku i skladište za namirnice. Svjetionik je postojao do 1303. godine kada je prvo uklonjen vrh kule jer se vjerovalo da je tamo skriveno zlato, a zatim ga je potres srušio do temelja.


  isprintaj članak