Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Mauzolej za kraljevski par koji je odmah postao svjetsko čudo
Objavljeno: 02.02.2014. 09:48  
Sedam svjetskih čuda antike
Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike
  • Sedam svjetskih čuda antike

Fotografije: 1. egipatske piramide, 2.viseći Semiramidini vrtovi, 3. mauzolej u Helikarnasu, 5. kolos s Rodosa, 6. svjetionik na Farosu, 7. Fidijin kip ZeusOlimpijskoga


Egipatske piramide

Egipatske piramide su u počecima drevnog Egipta građene kao domovi, odnosno počivalište bogova, kako bi osigurale da vladar živi i poslije smrti. Balzamirano tijelo pokojnika, iz kojeg su prethodno izvađeni unutrašnji organi, stavljano je u sarkofag koji je bivao smješten u jednu od prostorija. Posebno se ističe Keopsova piramida kod Gize podignuta oko 2.800. godine prije nove ere. Bila je visoka 147 metara, a potom snižena za desetak metara. Pred piramidom se nalazi čuvena sfinga - kameni čuvar u obliku lava s glavom faraona.

 

Viseći vrtovi u Babilonu

Viseći Semiramidini vrtovi nalazili su se u Babilonu, a podigla ih je kraljica Semiramida oko 1900. godine pr. n.e. u stepenastom redu. Ova kraljica, koja je državničkim talentom nadmašila supruga, asirskog kralja Nanusa, bila je, prema legendi, kćerka boginje Derceto i jednog mladog Asirca. Od Babilona, nove prijestolnice Asirije, napravila je jedan od najljepših gradova u kojem je pored visećih vrtova, prema legendi, postojala čuvena Babilonska kula - zvjezdarnica visoka 90 metara.

 

Artemidin hram

Artemidin hram u antičkom gradu Efesu kod današnjeg ljetovališta Kušadasi u Turskoj ime je dobio po Artemidiji - helenskoj boginji lova. Smatra se da je taj hram bio četiri puta veći od Partenona i da ga je podigao moćni i bogati vladar Krez. Građen je 120 godina tijekom VI. i V. stoljeća pr. n. e. Dovršen je tek 356. godine pr. n. e., a stotinu godina kasnije zapalio ga je umobolni Herostat u želji da se pročuje. Kasnije je, po nalogu Aleksandra Velikog, hram obnovio Hipokrat. Hram je sravnio sa zemljom rimski car Teodosije koji je uništio i čuveni Zeusov spomenik.

 

Fidijin kip Zeusa Olimpijskog

Kip boga Zeusa u Olimpiji, gdje su zabilježene prve Olimpijske igre 776. godine pr. n. e., a gdje su se održavale i razne kulturne priredbe, jedno je od sedam svjetskih čuda. Kip visok 17,5 metara izradio je čuveni kipar Fidija koji je bio i glavni graditelj Partenona, a glavni radovi su mu još Atena Partenos, kip od zlata i slonove kosti visok 12 metara i Atena Prohaos.

Podsjetimo, Zeus je prema vjerovanjima Grka gospodar neba i zemlje, groma i oluje. Uredio je svijet i život na njemu. Svojim miljenicima dosudio je bogatstvo i moć, običnim ljudima - običan život, a robovima - ropstvo.

 

Mauzolej u Helikarnasu

Mauzolej u Helikarnasu nalazi se u današnjem Bodrumu, turskom elitnom ljetovalištu.  Kada je 353. godine pr. n. e. umro kralj Mauzolis, njegova žena kraljica Artemikzija željela mu je sagraditi nadgrobni spomenik. Iz Atene je dovela umjetnike i arhitekte, ali je umrla tri godine nakon početka izgradnje spomenika. Umjetnici su ipak odlučili nastaviti raditi i podigli su mauzolej za kraljevski par koji je odmah postao svjetsko čudo. Građevina  visoka 42 metra bila je oivičena mramornim stupovima, a između svakog stupa nalazio se po jedan kip. Vrh same zgrade bio je u obliku piramide s prostorom za vječnu vatru. U unutrašnjosti su bili ogromni mramorni kipovi kralja Mauzolisa i njegove žene u kočiji koju su vukla četiri konja. Građani Helikarnasa su pažljivo čuvali ovaj spomenik koji je uništio potres u XII. stoljeću.

 

Kolos s Rodosa

Sirijski vođa Demetrije je 307. godine pr. n. e. napao Rodos, ali ga nije osvojio. U čast pobjede stanovnici Rodosa su od čuvenog kipara Haresa naručili 32 metra visoki kip od pozlaćene bronce i postavili ga na ulazu u luku. Kolos je podignut u slavu zaštitnika  boga Sunca Helija. Služio je i kao svjetionik budući da se moglo kružnim stubama popeti do samog vrha. Gradnja je trajala punih 12 godina. Nakon 80 godina stajanja potres ga je srušio u more u kojem je ostao ležati 800 godina. Arapi su ga pronašli u VII. stoljeću, razbili i prodali sirijskom trgovcu Edesu koji ga je pretopio u oružje.

 

Svjetionik u Aleksandriji

Svjetionik na Farosu izgrađen je 331. godine pr. naše ere kako bi pokazivao put u aleksandrijsku luku. Uzdizao se 180 metara u visinu, a na najvišem mjestu, ispod kipa boga, nalazilo se ogromno ognjište na kome je svake noći paljena vatra. Tvrdi se da je svjetlost dopirala 170 km u daljinu. Kako bi se drvo dovuklo do vrha od podnožja je vodio uspon kojim su vučeni vagoni s drvima. No Faros nije bio samo svjetionik. Na nižim katovima su se nalazile astronomski opservatoriji, stanovi za vojsku i skladište za namirnice. Svjetionik je postojao do 1303. godine kada je prvo uklonjen vrh kule jer se vjerovalo da je tamo skriveno zlato, a zatim ga je potres srušio do temelja.


  isprintaj članak