Najčistiji zrak na svijetu
Znanstvenici su uvjereni da su pronašli najčistiji zrak koji uopće nije onečišćen ljudskim djelovanjem. ...
Znate li išta o kopačima zlata?

Garimpeiro (rudar - kopač) u Brazilu ili Mozambiku, galamsey u Gani ili rudari nindže u Mongoliji često su okosnica lokalnih gospodarstava. ...
Zašto su mnoge države počele kupovati zlato puno prije korona virusa
Zlatna groznica se nastavila posljednjih tjedana, što je vodeći pokazatelj zabrinjavajućeg vremena koje je pred nama. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Izdvojeno
Oposumi, hidre i kolibrići žive duže od očekivanog
Objavljeno: 09.04.2020. 13:46  
Što možemo naučiti o starenju
Što možemo naučiti o starenju

Hidra

 

Oposumi stvarno brzo ostare, gotovo poput miševa. Svi imamo osjećaj da će manje životinje imati kraći život. Pas ima duži život od miša, a konj duži život od psa, a slon ima duži život od konja, dok u ovome slučaju nije tako.

 

Jesu li veličina i životni vijek kod životinja povezani ili ne?
Općeniti obrazac za sisavce je da su veličina i životni vijek kod njih povezani. Istina je tov za ptice. Istina je to i za gmazove. To se odnosi na gotovo svaku skupinu životinja. Ali postoje iznimke, koji su s gledišta znanosti najzanimljiviji.

 
Pretpostavka o milijardu otkucaja 
Mišljenje je da je život sam po sebi samouništavajući i da je energija izgaranja sama po sebi samouništavajuća. Recimo da svi sisavci imaju određenu količinu energije koju mogu sagorjeti tijekom života. A ako je brzo spaljuju život će im biti kratkotrajan kao kod miševa. A ako energiju spaljuju sporo kao slon mogu živjeti puno duže. Ako stvarno tako gledate ispada da manje životinje zapravo imaju više otkucaja srca i tijekom života potroše više energije od velikih.
A tu su i ogromne iznimke. Kolibrići imaju opreko 1200 otkucaja u minuti, što je nekako poput mitraljeza, ali ipak mogu živjeti u divljini do naše tinejdžerske dobi.


Mala životinja najdugovječnija od svih bića
Hidre je sedamnaestih godina prošlog stoljeća otkrio Van Leeuwenhoek, koji je izumio prvi pristojni mikroskop. To su slatkovodne životinje dužine oko centimetra. Gotovo izgledaju poput morske anemone, samo su manje i tanje. Počeli su ih ozbiljno proučavati nekoliko godina kasnije, posebice švicarski biolog Trembley koji je otkrio da, ako i prerežete popola po sredini, na dnu će narasti novi vrh, a na vrhu će rasti novi dio. Ispada da ih čak možete tretirati kemikalijama koje u osnovi otapaju. Napravili biste gomilu stanica koje će se s vremenom ponovno sastaviti u hidru. Počeo ih je sjeckati na sve načine kako bi točno vidio što je potrebno da se regeneriraju. Na kraju je stvorio hidru koja je imala više glava. Tako je zaista i postala „Hidra", jer je Hidra u grčkoj mitologiji bila čudovište s mnogo glava.

 
Jesu li idre besmrtne?
Hidre kada ih se podijeli, jedna polovica ostaje matična stanica, ali druga polovica će se s vremenom pretvoriti u dio kraka ili dio usta ili dio stjenke tijela. To je promijenilo način na koji smo tada razmišljali o razvoju životinja. Nismo zapravo znali kako se razvijaju životinje, a jedna ideja je bila da su životinje bile samo vrlo sićušne replike sebe kad su bile u embrionalnoj fazi, a ta prethodno formirana stvar je samo rasla. Hidra je poprilično pobila tu ideju jer smo mogli uzeti samo njezin dio, koji očito nije sadržavao cijelu hidru, i iz nje bi izrasli dijelovi u posve novu hidru.

Glasine su krenule 1950-ih. Znanstvenici su pratili pojedinačne hidre nekoliko godina, a činilo se da ne umiru... Tako se pojavila glasina da bi mogle biti možda besmrtne. Daniel Martínez krajem 1990-ih zapravo je izvijestio da ne stare, a malo mu je ljudi vjerovalo. Barem tako dugo dok je itko imao strpljenja pratiti pojedine hidre, a do sada je to bilo najviše sedam godina Uopće nema naznaka da ostare! Nisu jedine životinje koje ne stare. Na primjer ne stare ni razne vrste meduza.


Manipuliranje genima do odgode starenja
Ako se upravlja pojedinačnim genima, može se dramatično utjecati na starenje. Prije tridesetak godina ljudi su otkrili da postoje geni koji, ako usporimo njihovu aktivnost, mogu zaista imati veliki utjecaj na starenje. Počelo je pronalaženje lijekove koji mogu utjecati na starenje i barem ih je pola tuceta za koje je poznato da utječu na starenje kod puno različitih životinja. Istraživanja će pokazati da neki od njih neće djelovati na ljudima, ali će biti i učinkovitih. Sigurno će biti smišljeni načini poboljšanja ljudskog zdravlja bilo injekcijama, transfuzijama svakodnevnim uzimanjem određenih tableta… 

Živjeti tisuću godina?

Ljudi maštaju o tome da ćemo u budućnosti živjeti 500 ili tisuću godina, što baš nije vjerojatno. Ono što znanost može učiniti je da poveća dugovječnost miševa, crva i muha recimo za 20% - na mnogo načina. Ono što nije jasno je koliko će od toga biti „zdrav život".
Zamislimo da otkrijemo mutaciju gena koja udvostručuje životni vijek. Ako je to tako sjajno, zašto priroda to nije učinila davno? Ako priroda utječe na razmnožavanje ili vrijeme za postizanje spolne zrelosti, s evolucijskog stajališta pitanje je bili bi taj gen bio dobar. Zbog svih dobrobiti koje imamo u pogledu zdravlja, može doći do nedostataka kod ovakvih tretmana. Stoga moramo biti oprezni.
  isprintaj članak