Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Rimske terme su bile opremljene instalacijama za centralno grijanje s kupaonicom
Objavljeno: 09.07.2019. 07:57  
Stolac - bosanska Mikena
Stolac - bosanska Mikena
  • Stolac - bosanska Mikena
  • Stolac - bosanska Mikena
  • Stolac - bosanska Mikena
  • Stolac - bosanska Mikena
  • Stolac - bosanska Mikena

Stećak, Minotaur, daorson, Badanj


Daorson (Ošanićka gradina), dobio ime po ilirskom plemenu Daorsi, a koji se nalazi na brdu Ošanići, oko 3,5 km udaljen je od Čaira, naselja iz brončanog doba. Smješten na uzvišenju kraškog porijekla, a iznad rijeke Radimlje, Daorson, je zbog svojih veličanstvenih kiklopskih zidova debljine i do četiri metra prozvan bosanskom Mikenom.

 

Napisao: Sulejman Demirović

 

Stolac je smješten uz sami kraj Vidova polja, na trgovačkom putu koji vodi iz Bosne prema Dubrovniku. Ujedno je i sjecište dva visoko prometna puta: Mostar-Dubrovnik i Čapljina-Bileća. Kroz plodno Vidovo polje vijugavim koritom protiče bistra rijeka Bregava, koja izvire poviše grada na 120 m nadmorske visine, ispod planine Hrgud, nekih devet km udaljeno od središta Stoca. Tok joj je dugačak 31 km i ulijeva se u rijeku Neretvu kao njena lijeva pritoka. Iz izvora rijeke snabdijeva se cjelokupno stanovništvo grada pitkom vodom, a dijelom se koristi i za navodnjavanje Vidova polja u kojem se godišnje dva puta bere urod voća i povrća. Tijekom ljeta, njene pješčane plaže prepune su kupača, a poseban kolorit rijeke predstavljaju mnogobrojni vodopadi i brzaci s kojim su se stopile mlinice i kameni mostovi, kao da ih je sama priroda tu ostavila, tako da čine neodvojivi dio krajobrazne cjeline rijeke Bregave. Najpoznatiji vodopad je Provalija, relativne visine osam metara. Klisura kroz koju teče rijeka načinjena je od raznih geomorfoloških oblika sačinjenih od mahovinom prekrivene sedre (vrsta riječnog kamena). Slapovi samo dopunjuju preksrasan osjećaj turističkog boravka u Stocu.

 

Život prije 15.000 godina

Zbog svog geostrateškog položaja i sredozemne klime, Stolac i bliža regija su od pamtivijeka bivali naseljeni. Tragovi starih kultura i proteklih vremena vidljivi su i danas. Jedno od najstarijih pronađenih ljudskih staništa (otkriveno 1976. godine) u BIH je pećina Badanj, smještena u kanjonu rijeke Bregave nekoliko kilometara niže od Stoca.

U njoj su pronađene gravure konja u stijeni koje je urezao kromanjonski čovjek prije nekih 15.000 godina. Uz ovo nalazište, na širem području, otkriveno je još nekoliko položaja (Crvena pećina, Akar), s ostacima prapovijesne keramike i nakita. To se nalazište smatra četvrtim ove vrste u svijetu (poslije francuskih, španjolskih i talijanskih) i najstariji je spomenik paleolitske umjetnosti jugoistočne Europe. Stolac sa svojom okolinom je bogat, u velikoj mjeri sačuvanim, nalazištima iz doba stare ere (paleolit, neolit, eneolit, željezno doba). Sama gradska jezgra nastala je na neolitskom naselju Čairi, dok se na istom mjestu u brončanom dobu stvara etničko-kulturna zajednica Ilira. Tada nastaje naselje s kružnim zidom i utvrdama građenim od trajnijeg materijala. To područje je poslužio kao nekropola antičkom gradu, koje nastaje na suprotnoj, lijevoj strani rijeke Bregave.

 

Bosanska Mikena

Utvrđeni ilirski grad Daorson (Ošanićka gradina), koji je dobio ime po ilirskom plemenu Daorsi, nalazi se na brdu Ošanići, približno 3,5 km udaljen od Čaira - naselja iz brončanog doba. Smješten na uzvišenju kraškog porijekla, a iznad rijeke Radimlje, Daorson je zbog svojih veličanstvenih kiklopskih zidova debljine i do četiri metra prozvan bosanskom Mikenom. Na oba kraja zidina su se nalazili tornjevi do deset metara visine. Zid je rađen od trapezastih blokova - bunja. Naselje je imalo akropolu, a ispod nje i trg oko kojeg su se prostirale zgrade. Rustični zidovi su zidani pod pravim kutem što znači da su prije skoro 2.500 godina majstori bili vješti obrtnici. Arhitektura gradine se ne izdvaja iz prirodne krajobrazne cjeline okruženja i kao takvu je čini još veličanstvenijom. Grad je bio sredozemnog tipa s elementima grčke kulture koji se još zove i ilirski helenizam. Mada se Daorse spominje još u XVI. stoljeću p.n.e., najvjerojatnije je da su danas vidljivi ostaci grada nastali između IV. i III. stoljeća p.n.e. Po pronađenim predmetima keramike, nakita, novca i slično, možemo pretpostaviti da su stanovnici Ošanićke gradine dosegli visok stupanj razvijenosti kulture, gospodarstva i helenističke umjetnosti. Također su poznavali abecedu i bili povezani sa svima u okruženju, a naročito s Grčkom.

 

Terme sa centralnim grijanjem

U prvim godinama nove ere, a pod utjecajem rimske kulture, područje Stoca doživljava širenje i procvat. Vjeruje se da je na području na kojem se nalazi stara tvrđava pa do rijeke kao i na području oko nogometnog igrališta i gradskih naselja Pograđe i Zagrađe bilo središte rimskog municipalnog naselja Dilluntum. Kao vojni i politički centar povezivao je ceste koje su vodile iz Narone i Epidaurusa dublje u kontinent. Na kraju XIX. stoljeća, poznati arheolog Ćiro Truhelka istraživao je iskopine na jugoistočnom dijelu naselja i pronašao objekte među kojima su najvredniji mauzolej, stambeni objekti kao i terme s pratećim objektima. Terme su bile opremljene instalacijama za centralno grijanje s kupaonicom. Jedna od njih je bila javnog karaktera i uz nju je postojala gostionica. U jednoj od termi, u tepidariju, je pronađen mozaik s prikazom glave minotaura, a u jednoj od stambenih kuća su pronađeni mozaici hora proljeća i jeseni. Sami castrum (tvrđava) nastaje u IV. st. kada prevladava kasnoantički arhitektonski stil. Oko tvrđave se rasprostirao zid s tornjevima visine deset metara. Po raspadu Rimskog carstva na dva dijela, Stolac s okolinom ulazi u sastav Zapadnog carstva, da bi u V. stoljeću prodorom Istočnih Gota ušao u sastav njihove države. Ranokršćanska bazilika iz sela Rivine nedaleko od Stoca se smatra najisturenijom, dosad otkrivenom bazilikom Istočnih Gota. U crkvi na Vidoštaku, nedaleko od Stoca, pronađen je kameni reljef Djevice s Isusom iz VIII. stoljeća i predstavlja najstariji, dosad otkriveni, primjer likovne umjetnosti Bosne ranog srednjeg vijeka.

 

Svijet stećaka

Srednjovjekovne tvrđave su najveličanstveniji spomenici tog doba. Vidoški grad je primjer neprekidnog razvoja obrambene utvrde od skoro dvije tisuće godina. Kao i Pograđe ispod njega, Vidoški grad je bio pod vlašću Hercega Stjepana Kosače, posljednjeg bosanskog vladara. Naziv grada, Vidoški, kao i nazivi Vidovo polje i rijeka Vidošica (kasnije Bregava) su vjerojatno slavenskog porijekla, a odnose se na staroslavensko poštivanje kulta Sventovida, kasnije kršćanskog svetog Vida. Vidoški grad je bio nepravilnog oblika s trinaest kula, zidanih od lomljenog kamena. Naselje koje je nastalo u podnožju ove utvrde, a koja se danas zove Stolac, prvi put se spominje 1420. g. 

Zbog prirodne izoliranosti Hercegovine, stvorio se poseban način izražavanja kroz umjetnost izrade bogumilskih "mramorova" ili stećaka tj. nadgrobnih spomenika srednjovjekovne BiH. Ovaj običaj sahranjivanja je najvjerovatnije nastao u XII. stoljeću za vrijeme bosanskog vladara Bana Kulina. Najpoznatija i možda najljepša nekropola stećaka smještena je u Vidovu polju na Radimlji, pored glavnog puta Mostar - Stolac, premda u Bosni i Hercegovini postoji na tisuće nekropola sa stećcima, čak ih je u samoj okolini Stoca više desetaka. Raznolikost oblika, ukrasa i motiva stećaka nekropole u Radimlji čine je jedinstvenom i neponovljivom na prostorima BiH. Motivi na stećcima prikazuju scene iz lova, oružje, ratnike, biljne ukrase, kola i ima ih svih oblika (sanduk, ploča, sarkofag, krstača). Reljefni motivi pokazuju vještinu majstora klesara koji potiču iz stolačkog kraja. Najupečatljiviji detalj po kojem je stećak prepoznatljiv i van granica BiH je lik uspravnog čovjeka sa podignutom rukom u znak pozdrava. Ove figure se zovu još i "vojvodske figure". Kamen korišten za spomenike je krečnjačkog porijekla i na nekima se mogu vidjeti potpisi majstora koji su ih napravili kao što su: kovač Miogost, Velašin Vogočić i Ratko Bativo. Po natpisima na bosančici, ova nekropola potječe iz XV. st. u vrijeme vladavine ovim prostorima porodice Miloradović-Hrabren. Oni su živjeli u obližnjim Ošanićima (Batnogama) gdje je pronađena sudačka stolica s imenom Stipana Miloradovića-Hrabrena. Stećak-spomenik njegovog sina Radoja je na nekropoli Radimlja tako da se vjeruje da se nekropola nalazila na njihovoj zemlji. Druga nekropola, ništa manje važna od Radimlje, je ona u Boljunima u blizini Hutova Blata. Jedinstvena je po broju stećaka s natpisima (ima ih devetnaest za razliku od Radimlje koja ima samo pet). Na njima se vide potpisi dvojice najboljih klesara XV. stoljeća, kovača Grubača i Semorada.

 

Besplatno prenoćište

Naselje koje se prostiralo ispod zidina Vidoškog grada, neposredno uz rijeku Bregavu, jače se počinje razvijati padom ovih prostora pod Osmansku vlast. Bosanski arhitekt Juraj Najdhart rijeku Bregavu zove dušom grada, jer usporedo s rijekom, s obje strane obale, razvija se grad ne narušavajući cjelokupno prirodno ozračje. Rijeka je presvođena kamenim lukovima koji su stopljeni s okolinom. Srce grada je čaršija (komercijalna četvrt), a oko nje u sva četiri pravca nastaju mahale (stambene četvrti). U graditeljstvu pa i u umjetnosti općenito dolazi do miješanja Sredozemlja, Orijenta i izvornog bosanskog stila. U takvim okolnostima nastaje grad Stolac kakav se održao i do danas. Postaje sjedištem kadiluka i kapetanije i najveći procvat grad doživljava za vladavine Rizvanbegovića. Najpoznatiji od njih Ali-paša Rizvanbegović Stočević, koji zbog svojih zasluga u borbi protiv Husein-kapetana Gradaščevića dobiva titulu hercegovačkog vezira. Za vrijeme Osmanlija gradi se pet džamija, od kojih je džamija Ali-paše Rizvanbegovića jedinstvena po tome što su u prizemlju objekta smješteni dućani, a na katu je bio molitveni prostor. Pored džamija u Stocu je radilo nekoliko islamskih škola - mekteba, medresa (islamska srednja škola), ruždija (prva niža srednja škola u BiH). U ruždiji su pored vjerskih predmeta predavani i svjetovni. Učenici su se osposobljani za niža činovnička zvanja (pisar) i prva je bila otvorena 1871. godine. Krajem turske uprave je otvorena kiraethana (čitaonica). U XVII. stoljeću je sagrađena Sahat kula (srušena pred Drugi svjetski rat), a u gradu je radilo nekoliko konaka (musafirhana) u kojim je putnik - namjernik imao besplatno prenoćište i hranu. U XVIII. st. je osnovana prva musafirhana, dok ih je kompleksu Begovine bilo čak pet i svi su bili u vlasništvu porodice Rizvanbegović.

Za potrebe musafirhana su najpoznatiji stolački vakifi (dobrotvori) svake godine dodjeljivali određene količine prehrambenih aproizvoda. Isti vakifi su napravili oko 200 što trgovačkih što obrtničkih dućana. Na rijeci je izgrađen velik broj mlinica i pet mostova. Osim trgovačkih i obrtničkih radnji u Stocu je bio izgrađen hamam (javno kupatilo) oko 1700. godine. Postojala   je i pošta (menzilhana), a kako je grad bio na putu iz Dubrovnika za Mostar. Također su bila otvorena i tri hana za potrebe putnika. Grad je imao preko 350 stambenih objekata, jedinstvenih u Bosni i Hercegovini po ljepoti arhitektonskog izražaja osmanskog doba. Dobar dio, ne samo pojedinačnih stambenih kompleksa, već i čitave mahale su bile sačuvane do kraja XX. stoljeća u svom izvornom izgledu. Na žalost, veliki dio stambenog fonda Osmanskog razdoblja, kao i nemali broj kulturno-povijesnih objekata ostalih razdoblja je uništen u ratu 1992.- 1995. Čuvena Begovina, vlasništvo porodice hercegovačkog vezira Rizvanbegovića, stambeni kompleks bogato ukrašen drvenim rezbarijama enterijera i s doksatima (ćoškovima) na fasadama izgorio je do temelja. Danas je u tijeku obnova Begovine kao i samog grada koji je bio uništen u prethodnom ratu. Kuriozitet orijentalne arhitekture predstavlja Đul-hanumina kuća jer je veoma rijedak primjer kuće s prizemljem i dva kata.

 

Ako je Počitelj grad muzej, a Mostar grad svjetlosti, onda je Stolac, čuven po svojoj burnoj prošlosti dugoj više od 15.000 godina, grad povijesti. 

 

BiH info

Službeni naziv: Bosna i Hercegovina (BiH)

Površina: 51.129 čvkm

Glavni grad: Sarajevo

Vrijeme: 1 euro = 1,95 KM Vrijeme: +1 sati

Neovisnost: 19. prosinca 1990. 

Broj stanovnika: 3.922.205 (procjena iz 2001.)

Etnički sastav: Srbi 31%, Bošnjaci 44%, Hrvati 17%, Jugoslaveni 5,5%, ostali 2,5% (1991.)

Jezici: bosanski, srpski, hrvatski 

Vjerska pripadnost: muslimani 40%, pravoslavnih 31%, rimokatolici 15%, protestanti 4%, ostali

Kopnene granice: 1.459 km 

Granica sa susjednim državama: Hrvatska 932 km, 312 km sa Srbijom, 215 km sa Crnom Gorom

Obala: 20 km

Klima: vruća ljeta i hladne zime; područja na velikim visinama imaju kratka, prohladna ljeta i duge, oštre zime; blage, kišovite zime uz obalu 

Medicinska zaštita: nisu potrebna posebna cijepljena. Medicinska služba je dobro raspoređena.

Ulazak: Državljani Hrvatske i Srbije mogu ući s osobnom iskaznicom. 

Zračne luke: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla.


  isprintaj članak