Krovovi bečkog metroa postaju postrojenja za proizvodnju solarne energije
Dobivenu će se energiju trošiti odmah na mjestu proizvodnje za pogon dizala, pokretnih stuba i rasvjetu. ...
Pravila ponašanja u restoranu i baru
Ukoliko ste u žurbi ili ne volite čekati, dajte napojnicu konobaru unaprijed i naglasite mu kako znate cijeniti dobru uslugu. ...
Masovno samoubojstvo ptica u Indiji
Želite li se odvojiti od monotonije svakodnevnog života, trebali biste posjetiti neobična mjesta u Indiji i ostati zaprepašteni. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Ribolov
Štuka može narasti i do 35 kg težine. Ribolovci kažu i veća.
Objavljeno: 05.08.2014. 11:27  
Štuka - ralje slatkih voda
Štuka - ralje slatkih voda

Da je kojim slučajem film Ralje sniman na slatkim vodama glavnu ulogu bi imala štuka. Još da može narasti poput morskog psa, ili kao kao som, onda bi kupanje u jezerima i rijekama u kojima štuka živi bilo opasno po život. 


Napisao: Siniša Slavinić


Naime, štuka je jedina slatkovodna vrsta ribe, nizinskih voda, za koju je zabilježeno da je napala čovjeka. Točnije zaletjela se u plićaku na nogu kupača. Svojevremeno je njemački časopis Blinker objavio seriju fotografija koje prikazuju noge kupača s otiscima zubiju štuke.

 

Napada sve što se miče

Štuka je, dakle, grabežljivac broj jedan na nizinskim slatkim vodama. Kada se hrani napada sve što se miče. Naravno, plijen je uglavnom manji od nje, no često će napasti tek neznatno manju sestru do sebe. Osim svoje vrste, guta i ostale ribe, ali i druge manje životinje, pa i sisavce poput miševa. Neće oprostiti ni ptici odnosno pačićima koji veselo prate majku na vodi. Žabe su joj također čest plijen, a ribolovci su u njenom trbuhu pronalazili i zmije.

Brehm je zabilježio priču švicarskog prirodoslovca Konrada Gessnera o čovjeku koji je potjerao mazgu u vodu da se napije. I dok je mazga bezbrižno pila, za njušku ju je zgrabila štuka, koju je mazga, uplašena, bježeći iz vode, izvukla na obalu.

Štuka može narasti i do 35 kg težine. Ribolovci kažu i veća.

 

Stari Rimljani je nisu jeli

Kada se svemu doda borbenost i okus njenog mesa, jasno je zašto je toliko vole i cijene sportski ribolovci. No, bar što se mesa tiče, nije uvijek bilo tako. Primjerice u doba velikog i slavnog Rima, štuku na stolu nisu cijenili. Dapače! Auzonije o tome piše: “Ovdje također živi stanovnica voda stajaćica, smrtni neprijatelj žaba, lucius ili štuka, okružena šašom i tamnim muljem. Nikad je ne odabiru i ne iznose na stolove, već se kuha samo tamo gdje se odbojni zadah pučkih kuhinja isparava zajedno s dimom.” (Brehm: Život životinja, Orakul, Zagreb 2003., str. 512).

 

Nekoliko vrsta štuke

Štuka je najrasprotranjeniji i najpoznatiji član porodice Ezocida. Osim, nama najpoznatije štuke (Esox lucius), jedinog predstavnika tog roda u vodama Europe, na američkom kontinentu živi još nekoliko vrsta štuka. Ribolovcima je najzanimljiviji musky (Esox masquinongy), građom tijela izgledom sasvim kao naša štuka. Od europske se razlikuje bojom odnosno manjom pjegavosti koja je i drugačijeg oblika. Uz to, musky je u prosjeku teži od “obične” štuke. Literatura kaže da može narasti i preko 35 kg. I treća vrsta štuke je tzv. američka mala štuka ili Esox niger. Građom tijela i šarom po bokovima jvrlo naliči europskoj štuki, ali naraste tek do pet kilograma. Za sve je karakteristično da su grabežljivice koje ne prezaju napasti sve što se miče.

 

U vrijeme mrijesta nema ribolova

Sezona ribolova štuke je počela u travnju i traje duboko u zimu. U stvari, ribolov na nju prekida tek zakonska zaštita i lovostaj (od 1. 2. do 31. 3.) kao vrijeme kada se mrijesti. No, klimatske prilike učinile su svoje, pa i ona seksa sve ranije.

 

Iako još nije ugrožena, čuvajmo je

Štuke ima u hrvatskim vodama i još nije postala ugrožena vrsta, iako bi ribolovci trebali posvetiti više pažnje, ne samo čuvanju i poribljavanju ovom vrstom, već i primjenom etičkih standarda. To znači da bi ulovljene štuke, poslije fotografiranja i mjerenja, trebali vratiti u vodu. Kako to u Hrvatskoj još nije tako štuka težih od 10 kilograma uglavnom nema.

Prije desetak godina upoznao sam nizozemskog majstora na štuku, Jana Egersa, kojeg zovu i čovjek štuka. On živi u Nizozemskoj, kraj jednog malog kanala i cijeli je život posvetio štukama. Lovi ih u svijetu gdje god ih ima, snima ribičke filmove, piše za najpoznatije svjetske časopise, a u svojoj je dosadašnjoj karijeri, ulovio je više od stotinu štuka dužih od 100 cm. Njegov je slogan: “Ako uloviš štuku tešku kilogram i ne pustiš je nikada je više nećeš moći uloviti tešku pet kilograma, a isto važi i kada je teška pet, pa je ne pustiš, neće ti više nikada moći pružiti zadovoljstvo kao desetkilašica”.

 

U lov s kederima

Štuke se lovi različitim tehnikama. U Hrvatskoj najčešće, dubinski, s prirodnim mamcima – kederima. Za takav ribolov koristi se najčešće robusni pribor, poznat kao štukarica. Štukarica je sustav od najlona debljine i do 0,50 mm s plovkom optrerećenim odgovarajućim olovom na čijem je kraju čelični ili kevlarski predvez s dvokukom ili troklukom udicom. Na udicu se postavlja živi mamac – keder. Kao kederi se najčešće postavljaju bodorke, klenići, babuške, krkuše, uklije, ali i druge vrste. Engleski ribolovci su pokazali da su i komadi skuše odlični za krupnu štuku. Privlači ih izgleda miris ove morske ribe. U sjevernom moru, gdje je slanost minimalna, štuka zalazi duboko u more i hrani se i morskim ribama. Zato su posljednjih godina, među omiljena odredišta ribolovaca turista, za krupnu štuku postale i obale Švedske.

 

Blink na voblere među najomiljenijim

Dosta raširena tehnika ribolova na štuku je i spin ili blinkanje. Za taj oblik ribolova u pokretu, potreban je štap akcije prilagođene veličini štuke, koja se blinka, pa se takav oblik spin ribolova dijeli na laki, srednji i teški. Ovisno o tome koristi se i odgovarajući spin pribor i najlon promjera od 0,25 do 0,40 mm ili upredenice. Neki ribolovci stavljaju na kraj najlona predvez, a neki ne. Rola za štap je obično bržeg prijenosa, a za blink se koriste različite varalice. U ovom razdoblju ribolova neki ribolovci prednost daju žlicama, a drugi leptirima i to onim većim od broja tri na više. U posljednje vrijeme naročito je popularan blink na voblere, uglavnom one izduženog oblika, koji su, više ili manje, vjerne kopije povrijeđenih ili nervoznih ribica u vodi. Razni silikonci, na olovnim glavama, varalice tipa shaed, su također dobre. Ono što je za proljetni dio sezone zajedničko svima jest da se varalica treba voditi nešto sporije. I treća tehnika za ribolov štuke je ona s umjetnom muhom. Za takav ribolov koristi se mušičarski pribor jače (i najjače) AFTMA oznake 6-10, a kao mamac se koriste pernate imitacije malih ribica – streameri, koje su više pernate varalice, negoli “umjene muhe”.

Teško je govoriti o veličini varalice. Sigurno je da za krupnu ribu ide i krupni mamac. Ali, često se dogodi i da mala štuka udari (neprimjereno) veliki mamac.

 

I za kraj, udice iz štučjih usta vadite odgovarajućim kliještima. Nikako golom rukom. I mala nepažnja završit će raskrvavljenom rukom.


  isprintaj članak