Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Susjedstvo i pravna praksa
Objavljeno: 22.07.2019. 05:27  
Svađa zbog živice uz ogradu
Svađa zbog živice uz ogradu

Snimio: Željko Marušić


Klimatske prilike su, na veselje vrtlara iz zabave, omogućile bujni rast živice. Međutim, ono što jednoga veseli, može onom na drugoj strani ograde biti trn u oku. Nije rijedak slučaj da se jedan susjed osjeća ugroženim zbog visećih grana živice ili drveća iz susjedovog vrta. On će sigurno zahtijevati od drugog susjeda da svoju živicu reže redovito, kako ne bi prelazila na njegov posjed. Međutim, vlasnik tog vrta na drugoj strani ne misli uzeti škare za živicu u svoje ruke. Svađa je u ovom slučaju već predprogramirana. Pretpostavimo da se stvar jako zaoštri i da jedna strana uključi u to i svojeg odvjetnika. Znate li koja strana u sporu je u pravu? 

 

Toliko unaprijed: vlasnik vrta s bujnom živicom ne mora uzeti u ruke škare za živicu.

 

Samopomoć sa škarama za živicu

Vlasnik vrta u kojem raste sporna živica nije dužan rezati živicu na susjedovoj strani, čak i ako ona strši preko susjedove međe. Ako to susjeda smeta, on je sam "smije” pokratiti do međe, odnosno do ograde. Svatko ima tako pravo saditi drveće i grmlje izravno na granici svojeg zemljišta. Pogođeni susjed nema nikakvu pravnu osnovu za svoje protivljenje tome. Čak niti u slučaju kad bi netko iz čiste zlobe posadio drveće uz među kako bi susjedni vrt ostao bez sunca, oštećeni susjed nema nikakvu mogućnost braniti se protiv toga tužbom.

U takvom slučaju on ima samo tzv. pravo samopomoći. To mu, međutim, dozvoljava prilično mnogo. On smije istrgnuti korijenje stranog drveća (isto vrijedi i za živicu i druge biljke) , koje raste na njegovom zemljištu, i odrezati sve grane i grančice koje prelaze na njegov posjed. Isto tako, on može brati i uporabiti plodove koji vise na spomenutim granama. Pri tome se radi o tzv. pravu protiv zastiranja. Ali oštećeni susjed ne može zahtijevati da vlasnik grma ili stabla sam poreže grane koje prelaze u njegov posjed.

Susjed također ne može zahtijevati da vlasnik drveća reže grane i grančice tako da ne dodiruju njegovu ogradu koja će zbog toga propasti samo zato jer su grane napravile otvor u ogradi od pletene žice. Ako se vrtlaru iz zabave zabrani pristup na susjedovo zemljište radi uređivanja grana ili živice, to se mora poštivati i rezanje će izostati. U protivnom prijeti mu čak i tužba za ometanje posjeda.

 

Slobodni pogled za prometovanje

Vlasnik zemljišta može biti prisiljen samo prema odredbama o cestovnom prometu da, protivno svojoj volji, mora skratiti svoju živicu. Zbog prometne sigurnosti on je, naime, obvezan na rezanje svoje živice ili grana na drveću, kako ne bi bila umanjena preglednost prometovanja i vidljivost prometnih znakova. Isto tako mora biti zajamčena prohodnost nogostupa bez zapreka. Ako to nije moguće zbog obješenih grana, može se umiješati mjesna uprava.

  isprintaj članak