Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
U Baški otvorena trgovina ručno rađenih mirisnih suvenira
Nakon što su se 15 godina prodavali na štandu, ručno rađeni suveniri Kiki dobili su trgovinu. Iako je dolazak turista na Krk neizvjestan, vlasnica obrta Suzana ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Zagreb ima dvije katedrale
Objavljeno: 08.09.2011. 11:52  
Svečanost za oči
Svečanost za oči
  • Svečanost za oči
  • Svečanost za oči
  • Svečanost za oči
  • Svečanost za oči
  • Svečanost za oči
  • Svečanost za oči


Zagrebački Trg Petra Preradovića, od milja nazvan Cvjetni plac, okupljalište je Zagrepčana, a posebno oduševljava turiste ljepotom i blizinom zanimljivosti poput Oktogona, Bogovićeve ulice, trgovačke ulice Ilica i nedaleke uspinjače koja vozi na Gornji grad.

Na njemu, točnje u Margaretskoj ulici, nalazi se pravoslavna crkva Hram svetog Preobraženja Gospodnjeg. Izgledom i unutrašnjim uređenim spada među najljepše vjerske zgrade u Zagrebu

Na istom mjestu se još u 14. stoljeću nalazila katolička kapelica sv. Margarete, po kojoj ulica i nosi ime, a prva pravoslavna kapela u Zagrebu bila je na Harmici - današnjem Trgu bana Josipa Jelačića na broju 2. Kako se broj pravoslavnih žitelja neprestano povećavao, Pravoslavna crkvena općina je 1793., dakle pred 307 godina, od Magistrata zatražila dozvolu za kupnju kapelice sv. Margarete. Kupljena je godinu dana kasnije za tadašnjih 4.000 forinti. Iste godine crkva mijenja zaštitnika pa se posvećuje Preobraženju Gospodnjem. Prvi epitrop crkve kao i prvi predsjednik Pravoslavne općine bio je Jovan Štola, porijeklom Grk. Kako se grad širio i nastanjivalo ga sve više pravoslavnih vjernika, 70 godina kasnije osjetila se potreba izgradnje novog crkvenog zdanja na istom mjestu pa je 1874. raspisan proglas za prikupljanje novca.

Izgrađena je u svega dvije godine prema projektu Franje Kleina, priznatog arhitekta, po čijim su zamislilima izgrađeni najveći zagrebački hotel "K caru austrijskom" na početku Ilice, gdje je današnja Nama i židovska sinagoga u Praškoj ulici, srušena u doba Nezavisne Države Hrvatske.

Unutrašnjost Preobraženske crkve urešena je vrhunskim zidnim slikama koje su više puta obnavljanje. Veliku obnovu je predvodio s 1873. na 1874. znameniti arhitekt Herman Bolle,  a zidno slikarstvo, prema njegovim zamislima, izveo je bečki slikar Johann Klaussen - tada vrlo cijenjen i tražen u Zagrebu gdje je već ranije oslikao dvoranu Glazbenog zavoda i Hrvatskog sokola.

Bolle je izradio nacrt novog ikonostasa čija je osnovna konstrukcija prvi puta izvedena od kovanog željeza Podsjećamo, stariji ikonostasi su bili rađeni isključivo od drveta. U ikonostas je postavljeno dvadeset novih ikona koje je izradio akademski slikar Epamirnodas Bučevski. Stariji ikonostas iz 1975. poklonjen je kapeli u Varaždinu u kojoj se i danas nalazi. Bolle je postavio i dva nova lustera, te hrastove stolce kao i ostalu opremu crkve, a predvodio je i obnovu fasada 1913. i 1914. godine.

Godina 1931. važna je za ovu crkvu. Tada je obilježena 150. obljetnica naseljavana Srba u Zagreb, zatim 40. obljetnica rada Pakračkog episkopa Mirona Nikolića, te osnivanje osnivanje Zagrebačke eparhije čime Preobraženska crkva dobiva status saborne crkve, tj. katedrale, koji ima i danas. Tom prigodom je izvedeno novo uređenje unutrašnjosti koja je poslije obijeljena.

Zadnja obnovu zidnog slikarstva izvedena je između 2003. i 2007. godine. Radove su izveli ruski freskoslikari na čelu s akademskim slikarom Nikolajem Muhinom i Ruske Federacije. Ta obnova dala je unutrašnjosti crkve novi predivan sjaj koji oplemenjuje i crkvu i posjetitelje.

Mnogi značajni ljudi iz Zagreba 19. i 20. stoljeća bili su pripadnici Pravoslavne crkvene općine. Spomenimo samo neke: Dimitrije Demeter, ilirac i književnik, Kristofor Stanković koji je 1834. godine platio izgradnju prvog Hrvatskog narodnog kazališta u zagrebačkom Gornjem gradu, Danilo Medaković, izdavač novina, Stjepan pl. Miletić, intendant HNK-a, Đuro Daničić, jezikoslovac i drugi.

Do današnjih dana njeguje se običaj da se svakog deveti studenog na blagdan svetog Nestora održava spomen liturgija kao sjećanje na veliki potres u Zagrebu 1880. godine.

  isprintaj članak