Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Većina stanovništva doseljena je iz drugih krajeva
Objavljeno: 04.06.2013. 21:24  
Sveta Nedelja - grad veseljaka
Sveta Nedelja - grad veseljaka

Pogled na glavni trg

 

Svi ovdje u Svetoj Nedelji su nekako veseljaci, a kuburaši nisu izuzetak. Kako je većina stanovništva doseljena iz drugih krajeva, kao da su se našli ovdje da se zabave i u zabavi provedu cijeli život.

„Jesi li me snimio?“ - uzbuđeno me pita fotograf Renato, obavijen bijelim dimom koji se diže sa zemlje, dok meni još sve tutnji u ušima od njegovog pucnja iz kubure. Članovi svetonedeljskog kuburaškog društva Gromovnik stoje uokolo nas i smješkaju se, razmišljajući s čašom vina u ruci o „gablecu“ idućeg tjedna. Ovaj pucanj je blag, kažu oni, tek kad vidimo 120 kubura koje punom snagom gruvaju jedna za drugom, tek tada ćemo shvatiti zašto se oni stalno okupljaju. Svi ovdje u Svetoj Nedelji su nekako veseljaci, a kuburaši nisu izuzetak. Kako je većina stanovništva doseljena iz drugih krajeva, kao da su se našli ovdje da se zabave i u zabavi provedu cijeli život.

 

Između Zagreba i Samobora

Sveta Nedelja je grad nedaleko Zagreba, smješten na mjestu gdje savska ravnica prelazi u Samoborsko gorje. Današnje područje grada Sveta Nedelja utemeljeno je Zakonom o lokalnoj samoupravi 30. prosinca 1992. godine i istovjetno je stoljetnim granicama svetonedeljske župe Presvetog Trojstva i nekadašnje općine. Prvi spomen svetonedeljske župe zabilježen je još 1501. godine, iako ima nekih naznaka da se prvo spominjanje bilježi 1334. godine. Na području općine veličine 65 četvornih kilometara nalazi se 14 naselja: Bestovje, Brezje, Jagnjić Dol, Kalinovica, Keres-tinec, Mala Gorica, Novaki, Orešje, Rakitje, Srebrnjak, Strmec, Sveta Nedelja, Svetonedeljski Breg. Mjesto blizu Zagreba idealno je izletište za stanovnike hrvatske metropole. Tu su spomenici kulturne i sakralne baštine, dvorci, stare kurije, crkve i kapelice sa svojom prekrasnom okolicom, pa šumarci i proplanci s biciklističkim i pješačkim stazama i putovima, obronci s voćnjacima i vinogradima, polja u savskoj nizini, privlačna jezera i ribnjaci s netaknutom prirodom, a mogu se vidjeti i najmaštovitije sagrađene kuće s predivnim okućnicama. Naposljetku, tu su male i velike radionice u poslovnim zonama, jer je Sveta Nedelja vro razvijen obrtnički i poduzetnički kraj.

 

Godina puna događanja

Njezinih 19 tisuća stanovnika i sve češći turisti mogu cijelu godinu uživati u raznim događanjima. U veljači se tradicionalno održava Svetonedeljski fašnik za koji se maskiraju i veliki i mali. Kroz svibanj i lipanj, a povodom Dana općine, a vozi se i Rally oldtimera na kojem se okupi i do stotinu ekipa starih automobila, motora i terenskih vozila. Članovi Oldtimer kluba Stari kotači iz Strmca rado će pokazati trofeje i pričati o svojim uspjesima. Mogu vam se učiniti čudnim, ali jedan od članova nam se hvalio kako ima motor na kojemu je poginulo petnaestoro ljudi.

Lipanj je uvijek u znaku mladosti jer se održavaju Smotra mažoretkinja te ulični festival umjetnosti Streetart. U lipnju započinje i Svetonedeljsko ljeto i traje do rujna. Obiluje nebrojenim događanjima od nastupa lokalnih udruga do gostovanja sudionika iz zemlje i svijeta. Posebno se izdvaja Glazbeni festival mladih. Zamišljen kao druženje i okupljanje mladih pjevača solista iz cijele Hrvatske, prikažu njihovih znanja i vještina, te povezivanje s drugim festivalima te vrste u Hrvatskoj.

U rujnu se na jezerima održava Fišijada, natjecanje u pravljenju najboljeg fiša, a svi posjetitelji uvijek dobiju besplatnu porciju.

 

Bogata vjerska baština

U Svetoj Nedelji je jako katoličko nasljeđe i bogata je crkvena baština. Sam simbol općine je svetonedeljska crkva Presvetog Trojstva smještena na brežuljku u srcu naselja. Crkva je građena u baroknom stilu od kamena i opeke, a na stropu su izvedeni vrijedni umjetnički stucco-ornamenti plave boje. Smatra se da je župa osnovana 1501. godine. Od 1608. do 1783. crkvi je bila dograđena kapela sv. Petra kao mauzolej Petra III. Erdödyja, a i poslije je dograđivana i uređivana.

Svakako treba pogledati glavni oltar iz 1811. godine u koji je urezbaren prizor iz Posljednje večere i Abrahamove žrtve, bočni oltar s kipom Majke Božje Žalosne - Pieta izvedena u kamenu u 17. stoljeću, propovjedaonicu i orgulje iz 1800. godine koje je izradio majstor Heferer. Sve to rado će vam pokazati susretljivi župnik Dragutin Bubnjar koji živi u Župnom dvoru pokraj crkve.

U neposrednoj blizini je i kapela Sv. Roka. Ovaj najznačajniji vjerski objekt župe prvi put se spominje 1668. godine, a današnji izgled poprima 1748. godine. Posebnu umjetničku vrijednost ima dojmljiv obnovljeni oltar sv. Roka koji pokriva cijeli zid svetišta, a izgrađen od drveta. Rokovsko je proštenje jedno od najvećih svetkovina.

Posebno je dražesna kapela Sv. Marije Magdalene građena u baroknom stilu s dva poluluka do koje se može doći laganom šetnjom iz središta Svete Nedelje. Smještena je na brežuljku ponad naselja Mala Gorica s koje se pruža prekrasan pogled. Prvi put se spominje 1668. godine kao skromna drvena kapelica, a današnji izgled poprima 1768. godine. Posebnu vrijednost ima glavni oltar iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji iz 1600. godine koji predstavlja jedini sačuvani primjer oltara iz tog vremena na okolnom području: drveni, dvokatni, pozlaćeni i polikromirani, s pet skulptura, oltarnom palom i slikom Blažene Djevice Marije na atici.

Osim ovih crkava i kapela, u općini su još dvije nove župe s velikim novosagrađenim crkvama čiji tornjevi strše u nebo. Najveća crkva je Blaženog Alojzija Stepinca, župa koja pokriva Bestovje, Rakitje i Novake. Velika,žuto obojana crkva stoji na vrhu brežuljka i tek se završava njezina gradnja. U župi Kerestinec nalazi se župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa s golemom slikom uzvišenjanja. Pri ulazu, sa strane možete vidjeti prizore iz Biblije s likovima napravljenim od kukuruznog lista. Iako su obje župe stare tek pet godina obje imaju svoja proštenja, a u Kerestincu i vatrogasni mimohod za Svetog Florijana. Zaštitnik vatrogasaca vrlo je popularan u ovom kraju, jer je vatrogasna tradicija vrlo jaka i stara 80 godina.

 

Krvava povijest

Naselje Kerestinec je zanimljivo i po svom dvorcu. Međutim, unatoč važnoj priči o njemu, dvorac je zatvoren za javnost. Kako ga je preuzela državna uprava propada pod zubom vremena i nebrigom državnih struktura. Posjed je 1560. godine kupio Petar II. Erdödy, a njegov je sin Petar III. počeo 1575. graditi dvorac. Budući da su Osmanlije i dalje pljačkali i harali hrvatskim zemljama Erdödy je podigao čvrst, četverokutan dvorac s valjkastim kulama na uglovima. Bio je zaštićen s vodom. Siguran i udoban dvorac postao je sjedište obitelji Erdödy. Unutar dvorca bila je kapelica Sv. Križa. Kako se križ na mađarskom jeziku kaže „kereszt“, selo koje je nastalo pod dvorcem prozvano je Kerestinec.

Kerestinec je bio poprište i Kerestinečke bune. Kmetovi su se pobunili protiv jarma mađarske vlastele, koja je pozvala bana Gašpara Alapića (jedan od rijetkih koji se izvukao iz opsade Sigeta), koji je 6. veljače 1573. ugušio bunu u krvi.

Krvava povijest Kerestinca ne prestaje ovdje. Tijekom Drugog svjetskog rata, dvorac i njegova okolica poslužili su kao ustaški logor. Ovdje su bili zarobljeni i ljevičarski intelektualci. Na ovom mjestu 9. srpnja 1941. streljani su Božidar Adžija, Otokar Keršovani i Ognjen Prica, a 13. srpnja dio je zarobljenika pobjegao. Ubrzo su ih našli u maksimirskoj šumi u Zagrebu i tamo ubili, između ostalih i Augusta Cesarca. Nakon poraza nacističkih snaga, Kerestinec je postao komunistički zatvor. Čini se da se vremena mijenjaju, sistemi ruše, ali zatvori postojano ostaju na svom mjestu.

 

Svi su zadovoljni

Preko puta dvorca, sve to s humorom komentira domaća svita. Potegnuvši malo rakijice članovi kerestinečkog Sportskog ribolovnog društva Som raspričali su se od mila do nedraga o planovima za sutrašnji ručak. Ovdje su svaki dan. Katkad pecaju, a više peku pastrvu i kuhaju fiš. Djeca osvajaju trofeje i svi su zadovoljni. Iako za većinu ne bismo rekli da mogu jaja ispeći, „Somovci“ su jedni od prvaka u pripremi fiša. Redovito nastupaju na Svetonedeljskoj fišijadi uz sportsko-ribolovne udruge s područja Zagrebačke županije

Fišijada ja natjecanje u pripravljanu ribljeg specijaliteta “fiša” koji se spravlja od istih vrsta riba, ali prema vlastitim recepturama. Fiš se priprema od nekoliko vrsta riba: šaran, som, štuka, amur. Tajna dobrog fiša ovisi i o začinima te jačini vatre. Stručna komisija ocjenjuje boju, okus i gustoću fiša. Uz kušanje fiša posjetitelji mogu uživati u bogatom kulturno-umjetničkom i zabavnom programu.

Lokalna sportsko ribolovna društva (Rak iz Rakitja, Sloga iz Orešja, Štuka iz Strmca, Som iz Kerestinca), aktivna su na pripremi turističke ponude. Satima mogu sjediti uz obalu jezera kojima Sveta Nedelja obiluje, samo za onaj trenutak kada nešto ugrize. Tu su gotovo svaki dan, pa i radni. Veseli i druželjubljivi, ljubazni domaćini, odreda su svi ekološki osjetljivi i radije nemojte iskušavati njihovo strpljenje na kopnu.

Svako društvo ima svoje matično jezero. Svetonedeljsko područje bogato je jezerima na kojima je razvijen ribolov, a četiri veća su jezero Strmec, jezero Rakitje, jezero Orešje i jezero Kerestinec. Zbog blizine glavnih prometnica idealna su za ribolov, rekreaciju, vožnju biciklima, šetnje, obiteljske izlete. Uređeni su prilazi za ribolovce, klupice, roπtilj i pečenjara pa se nerijetko mogu sresti čitave obitelji. Uokolo su biciklističke i pješačke staze, a u gustim šumama skriveno se iskušavaju prve ljubavi.

 

Šetnica

Većinu tih ljepota možete vidjeti odjednom sa šetnice, uređčene pješačke staze koja vodi iz središta Svete Nedelje na Svetonedeljski Breg. Širok pogled sa strmog brijega puca na grad i Zagreb, a na drugu stranu pruža vidik na valovite brežuljke koji postupno nestaju pred brdskim lancem Samoborskog gorja. Novouređeno šetalište pruža se po samom hrptu Svetonedeljskog Brega do kapele Sv. Marije Magdalene u Maloj Gorici u dužini od dva  kilometara. Uz šetnicu se mogu vidjeti i brojni obronci s voćnjacima i vinogradima te drvene kleti. Šetalište nije prezahtjevno te je idealno za popodnevnu πetnju.

 

Bogati društveni život

Kako bi Sveta Nedelja sjala u punom sjaju brinu se vrlo aktivna vlast i Turistička zajednica grada. Kraj zime se obilježava uređenjem i sadnjom cvijeća na javnim površinama, a kraj godine svjetlećim ukrasima u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana.

 

Bogatstvo narodnog nasljeđa

Pri svakoj proslavi ili manifestaciji obavezno ćete vidjeti nekoga u narodnoj nošnji. Sveta Nedelja je kraj u kojemu su jaka kulturno umjetnička društva pa se održavaju smotre folklora koje okupljaju velik broj sudionika i posjetitelja. Neke od njih su Malogorički susreti, Dječji folklorni festival u Svetoj Nedelji i Strmečka jesen. Svako društvo ima svoje posebnosti, bilo da se radi o nošnji, načinu pjevanja, čudacima, nezadovoljstvima financiranjem ili otkazivanjem cijelih nastupa zbog, nažalost, crvenog vjetra. Koliko su šaljivi ovi ljudi vidi se i po tome da sam primio poziv od jednog gospodina koji mi se smijući ispričavao što me nije mogao primiti, jer ga je odvezla Hitna pomoć u ambulantu. Srećom, sve je prošlo u najboljem redu. KUD-ovi su većinom nastali na tradiciji ogranka Seljačke sloge iz tridesetih godina prošlog stoljeća pa se mnogi pozivaju na to i ponosno naglašavaju svoju dugovječnost.

 

Najjači poduzetnički centar Hrvatske

Sveta Nedelja nosi laskavo ime najjačeg poduzetniπtva u Hrvatskoj. Nije to bez razloga. Razvojna politika grada Sveta Nedelja ide za tim da se neophodna infrastruktura može graditi u skladu s potrebama pojedinih ulagača i s obzirom na postojeću glavnu infrastrukturu.

Krenemo li petstotinjak metara lijevo, prema zapadu, nailazimo na radnu zonu Sveta Nedelja, ujedno i najveću (oko 75.000 četvornih metara).

Na silasku s autoceste, skretanjem desno ulazi se u radnu zonu Novaki (približno 60.000 četvornih metara), drugu po veličini.

Gradnja industrijske zone predviđena je isključivo u zonama izvan naselja (radna zona Rakitje s nekih 30.000 četvornih metara) na jugoistoku grada.

Blizu Zagreba, a opet tako različita, Sveta Nedelja spoj je gradskog ugođaja i prigorsko/zagorskog sela, mjesto koje za stanovnike većih gradova postaje sinonim za ugodan odmor u prirodi, a za poduzetnike primamljivo mjesto ulaganja.

 

A odlučite li provesti vikend u ovom lijepom kraju tada preporučamo za smještaj obližnje hotele Gaj i Golden Tulip Holiday na zapadnom izlazu iz Zagreba.

 

  isprintaj članak