Slovenija priznaje i druga cjepiva protiv korona virusa
U Sloveniju bez ograničenja mogu i osobe cijepljene cjepivima koja nisu priznata u Europskoj uniji. ...
Bečka kavana Café Museum uz kavu nudi besplatan test na korona virus
Bečani se od prošlog tjedna u kavani Café Museum mogu besplatno testirati na korona virus bez prethodne prijave. ...
Filmaktiv poziva riječke srednjoškolce i srednjoškolke na audiciju za dokumentarni film „Koga briga”
Polazišna točka filma su stvarni problemi, ljudi i događaji u svijetu generacije Z, ispričani iz perspektive mladih sudionika. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Zanimljivije šetnje uz info ploče o posebnostima općine Ližnjan
Objavljeno: 22.03.2021. 15:03  
Tajnovito brdo Monte Madonna i fascinantna prošlost i na informativnim pločama
Tajnovito brdo Monte Madonna i fascinantna prošlost i na informativnim pločama
  • Tajnovito brdo Monte Madonna i fascinantna prošlost i na informativnim pločama
  • Tajnovito brdo Monte Madonna i fascinantna prošlost i na informativnim pločama

Pogled s Monte Madonne (slika: TZ općine Ližnjan; crkva sv. Trojstva Šišan (slika: Diego Martinčić istrapano.com); info ploča ispred crkve sv. Trojstva (slika: Pulsevents)

Na krajnjem jugoistoku Istre, u krajoliku jadranskog raslinja brnistre i razvedene obale s brojnim skrovitim plažama, i tajnovitim brdom Monte Madonna, smjestilo se područje Općine Ližnjan s naseljima Valtura, Muntić, Jadreška, Ušićevi Dvori i Šišan, s pogledom na Kvarnerski zaljev sve do otoka Cresa i Lošinja. 

 

Tajanstvena vojna utvrda

Svetica, Monte Madonna ili "Čuvarica Kvarnera", visoko je brdo koje se svojim veličanstvenim položajem nametnulo nad cijelim prostorom južne istočne obale Istre i plovnim pravcima duž istočne obale Jadrana. Prva informativna ploča, osim nabrojanih ostalih informativnih točaka, donosi detaljnu kartu ovog područja iz vremena Austro-Ugarske. Bilo je to važno povijesno razdoblje za Monte Madonnu tijekom kojeg je austrijska vojska, procijenivši je strateški važnim mjestom, postavila topničke bitnice kako bi osigurala obranu ovog područja. I nakon Austro-Ugarske, Monte Madonna nije izgubila na vojnoj važnosti. U doba hladnog rata izgrađeni su podzemni tuneli vojne utvrde koju je, nakon puno desetljeća tajnovitosti, bilo moguće razgledati prije pojave pandemije.   

 

Skrovište strašnog zmaja

Za Monte Madonnu je važno reći da je i prapovijesno stalno nastanjeno mjesto još od antičkog doba. Srednji vijek je vrijeme nastanka intrigantne legende o kojoj govori druga ploča i koju stoljećima mještani prenose s pokoljenja na pokoljenje. Prema toj legendi, strahotni je zmaj je, držeći u strahu obližnji Šišan i njegove stanovnike, obitavao u dubokoj jami usred brda Monte Madonna sve dok ga, uz pomoć Bogorodice, života nije lišio hrabri otac šišanske djevojke. Ona je, kao i mnoge njezine prethodnice, trebala biti žrtvovana okrutnom zmaju.

 

Car i kralj Franjo Josip u Istri 

Treća ploča prikazuje fascinantnu fotografiju austrijske straže ispred ulaza na područje Monte Madonne. Postavljena je točno na mjestu na kojem su se nalazila vrata i straža s fotografije. Četvrta donosi pak priču iz rujna 1902. godine kada je hasburški car i kralj Franjo Josip posljednji put boravio u Istri. S carske jahte „Miramar" nadgledao je velike vojne manevre koji su se odvijali na širem obalnom području Šišana, Ližnjana i Medulina. Cilj vježbe bio je procijeniti i sagledati moguću opasnost od pomorskoga napada na istočnu obalu Istre. 

 

Vjerski dragulj u slijepoj uličici

Još se jednu ploču može vidjeti u samom srcu Šišana, u jednoj od skrovitih uličica u kojoj se, umjesto još jedne šišanske kuće, nalazi skriveni dragulj vjerske baštine ovoga mjesta. Radi se o crkvici sv. Trojstva iz sredine 15. st. stoljeća koja je sagrađena u vrijeme kada je Šišan bio bogato i utjecajno mjesto. Danas je zatvorena za javnost, no na ploči se uspješno dočarava njezinu posebnost. Zanimljivo je da je crkvu sv. Trojstva u 17. st. održavala bratovština fagelanata, pripadnika fagelantskog pokreta koji su se bičevali su se do krvi kako bi ponovili Kristovu patnju i tako se iskupili od grijeha. 

 

Suradnici na projektu

Autor tekstova i istraživač povijesnih podataka na informativnim pločama o Monte Madonni bio je mag. hist. Andrej Bader koji o iskustvu na ostvarenju ovog projekta kaže: "Kao povjesničar u stalnom sam prikupljanju zanimljivih činjenica pa se može reći da sam informacije o Monte Madonni počeo prikupljati još 2009. godine razgovarajući sa zanimljivim sugovornicima i o brojnim drugim temema. Kako je Monte Madonna vlasnički pripadala crkvi od velike koristi mi je bio Biskupski arhiv te, svakako, Državni arhiv. Kad tome pridodam proučavanje dokumenta poput oglasa i proglasa pogotovo za vrijeme druga austrijske uprave te one iz župnih i osobnih arhiva, dolazimo do mnoštva podataka koje sam po načelu lijevka pretočio u tekstove informativnih ploča. Nadam se da će posjetiteljima našeg područja pružiti korisno i zanimljivo upoznavanje Monte Madonne".

Tekst o crkvici sv. Trojstva napisala je Sunčica Mustač, konzervatorica i kustosica. Na ploči o šišanskom zmaju nalazi se i citat iz knjige poznatog istarskog svećenika, istraživača povijesti i pisca Valeriana Montia. Slike korištene na pločama ustupili su Sveučilišna knjižnica Pula, Narodni muzej Slovenije, Austrijska nacionalna knjižnica, Austrijski državni arhiv, fortepan.hu, Državni arhiv u Splitu te Arheološki muzej Istre.

 

Postavljanje informativnih ploča platila je Općina Ližnjan – Lisignano, a ostvarila ga je Turistička zajednica Općine Ližnjan čija direktorica Natali Palko Zirdum o ovom projektu kaže: "Područje Općine Ližnjan pravi je dragulj bogate materijalne i nematerijalne kulturne baštine. I prije pojave pandemije, ovo područje su prepoznali ljubitelji boravka u prirodi, a sada je sve više šetača koji istražuju ovo područje. Postavljanjem info točaka, posjetitelji osim brige o zdravlju boravkom u prirodi, istovremeno saznaju nove informacije, počuju se i postaju promotori ovog područja prenošenjem dobivenih informacija. Možda je ovo jedan novi oblik škole u prirodi za sve dobne skupine naših posjetitelja".

  isprintaj članak