Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
Za 250 eura mjesečno masiraju goste po cijeli dan
Objavljeno: 19.08.2012. 13:58  
Termalna lječilišta Slovačke i Mađarske
Termalna lječilišta Slovačke i Mađarske

Fotografija: masaža u Top termama Tipusko (HR)


Pod ogromnom kupolom rasprostire se kupalište sa zrcalima (koja su zapravo vitraži), a kako je bazen neposredno iznad bušotine, voda je mutna, a sivi mulj pokriva dno i zidove bazena. Naša pitanja, slično kao i u mađarskim termalnim kupalištima, u vezi s odgovarajućom higijenom vode za kupanje nisu razumjeli jer za zdravstvenu termalnu vodu vrijede drugačiji uvjeti nego za ostalu vodu za kupanje.


Napisao: Rudi Rumbak

 

Slovenija graniči s nekoliko turističkih zemalja svjetskog formata u kojima lječilišni turizam, slično kao i u Sloveniji, igra bitnu ulogu. Po broju lječilišta i bogatstvu termalnih izvora među njima se izdvaja Mađarska, u kojoj su odlučili u razvoju lječilišnog turizma prstignuti razinu slovenskih lječilišta. Petnaest slovenskih toplica, odnosno lječilišta trenutno predstavljaju vodeći segment slovenskog turizma i kao wellness centri ostvaruju približno trećinu svih slovenskih turističkih noćenja. Za razliku od Austrije, za koju se procjenjuje da je već dosegnula gornju razinu razvojnih mogućnosti te vrste turizma i zato država postupno ukida razvojne poticaje termalnom turizmu, u Mađarskoj još uvijek nastaju mnogobrojni novi termalni centri.

Posljednjih godina primijećen je i prilično brz razvoj slovačkih lječilišta. Većina slovačkih lječilišta još je uvijek pretežno usmjerena prema klasičnom liječenju. Zbog gospodarskih problema socijalna prava, a time i prava na liječenje u lječilištu u Slovačkoj, ali i mogućnosti za postojanje lječilišne djelatnosti, bila su prilično ograničena. Toplice koje su očuvale tješnju povezanost sa zdravstvom zaostale su u razvoju, a ona koja su postala ciljem domaćih i stranih ulagača dobila su nov izgled. Dvojba - klasično zdravstvo ili kombinacija zdravstva s turizmom - bila je u prošlosti vrlo prisutna i u slovenskim lječilištima, ali je već godinama postotak klasičnoga lječilišnog liječenja u slovenskim lječilištima u usporedbi s tim državama nekoliko puta niži. Usprkos tomu što Slovenija za ispunjenje kriterija za preuzimanje eura nije trebala posegnuti za smanjenjem socijalnih prava, što znači da u Sloveniji nije došlo do smanjenja prava na liječenje u lječilištima kao npr. u susjednoj Italiji ili u Njemačkoj, slovenska lječilišta prilično su rano postala svjesna da im uspješan razvoj može zajamčiti samo prodor na inozemna tržišta i uvođenje novih programa. Prosječni udio različitih vrsta smještaja plaćanih od zdravstvenih osiguranja u tih 15 lječilišta ne premašuje više od 10 posto.

 

Samo za izabrane

Većinskim vlasnikom jednoga od najpoznatijih slovačkih lječilišta, Pieštanya, postao je engleski vlasnik međunarodnog lanca lječilišta Danubius. Taj lanac potječe inače iz Mađarske, u kojoj “pokriva” najvažniji dio lječilišnog turizma, a posljednjih je godina preuzeo toplice i u drugim državama. Dobar ugled Pieštanya, višestoljetna tradicija, 1.400 zaposlenika koji primaju oko 250 eura plaće, i za taj su novac spremni masirati goste i po više sati na dan, te besplatan pristup prirodnim lječilištima bili su očito presudni čimbenici za ulazak stranog kapitala u to lječilište. Država je očuvala 21-postotni udio, a preostalih 11 posto međusobno su podijelile različite slovačke novčarske organizacije i fondovi. Lječilišni centar, koji se rasprostire parkom na otoku i raspolaže s 2.130 kreveta u sedam hotela, doseže 65-postotnu godišnju popunjenost ležajeva, a raspolaže i igralištem za golf, vanjskim termalnim kupalištem i zdravstvenim centrom.

 

Samo za domaće goste

Hoteli u Pieštanyma su kategorije od dvije do pet zvjezdica, što odražava slovačku stvarnost lječilišnoga turizma. Oko 40 posto gostiju je iz Njemačke i 35 posto iz Slovačke, a ostali su iz Austrije, Češke, Izraela i drugih država. Još samo polovini slovačkih gostiju troškove boravka odnosno liječenja pokriva domaće zdravstveno osiguranje, a kod mnogobrojnih njemačkih gostiju prakticiraju izdavanje računa putem kojih ti gosti sami ostvaruju povrat troška kod svoje bolesničke blagajne. Tom lječilištu pripada i lječilište za kožne bolesti Smrdaky, koje raspolaže sumpornom mineralnom vodom, čija koncentracija za 240 puta prelazi koncentraciju vode u Pieštanyma, a namijenjena je samo domaćim gostima kojima liječenje plaća osiguranje.

 

Mulj na zidovima bazena

Posebno se ističe obnovljeni hotel s pet zvjezdica Thermia Palace koji je izgrađen iste godine kao portoroški Palace. Hotel je očuvao klasičnu arhitekturu i opremu, ali nas je više nego sam hotel, koji je doduše solidno opremljen, oduševilo kupalište Irma koje se neposredno nastavlja na taj hotel. Pod ogromnom kupolom rasprostire se kupalište sa zrcalima (koja su zapravo vitraži), a kako je bazen neposredno iznad bušotine, voda je mutna, a sivi mulj pokriva dno i zidove bazena. Naša pitanja, slično kao i u mađarskim termalnim kupalištima, u vezi s odgovarajućom higijenom vode za kupanje nisu razumjeli jer za zdravstvenu termalnu vodu vrijede drugačiji uvjeti nego za ostalu vodu za kupanje. U auli toga kupališta nalazi se i njihova maskota, brončani kip pacijenta koji je na koljenu slomio štake. U Pieštanyma su, naime, odlučili očuvati klasično liječenje i ne žele se baviti wellness programima. Zato je samo u tom lječilištu gotovo toliko zaposlenih u zdravstvu kao u svim slovenskim lječilištima zajedno, a od toga je 30 liječnika, što predstavlja gotovo pola od broja redovito zaposlenih liječnika u slovenskim lječilištima.

 

Udarac po goloj stražnjici

Čini se da se ni način rada u zdravstvu nije bitno promijenio jer se kao najveći problem kod pripreme programa redovitog studijskog putovanja putovanja predstavnika slovenskih lječilišta pokazalo dobivanje termina za korištenje i upoznavanje  zdravstvenih usluga u petak poslije podne. Samo za četvrtinu sudionika putovanja uspjelo nam je dobiti termin za kupelji i masaže, a mi ostali opuštali smo se u šetnji lijepo uređenim parkom odnosno istraživanjem noćnog života u obližnjem gradu jer lječilišni centar noću brzo “zaspi”. Prilično iznenađenje predstavljao je i sam način izvođenja masaža jer su si maseri goste birali po izgledu, a djevojke su za vrijeme masaže bile bez odjeće. Najviše je bila iznenađena naša maserka iz wellness centra na Rogli kojoj je slovački "kolega" masažu završio udarcem po njezinoj goloj stražnjici.

 

Bez i jednog liječnika

Po uređenosti i moderne arhitekture pravu suprotnost predstavljalo je razgledanje tri godine starog hotela Kaskady u Sievnici kod Sliača. Vlasnik tog hotela se godinama prije bavio hotelijerstvom u Hrvatskoj, a sada u Hrvatskoj ima marinu, a u Slovačkoj još brodogradilište katamarana i manju pivovaru. Suvremen hotel raspolaže sa 180 postelja, kongresnim i spa centrom, fitnessom, unutarnjim i vanjskim bazenima i restoranima od kojih je jedan uređen u stilu slovačke brvnare. Kako je oko 60 posto gostiju kongresnih, hotel je dobro popunjen tijekom tjedna, a krajem tjedna je prazniji. Usprkos tomu, za vrijeme našeg posjeta na hotelskom parkiralištu bilo je dosta automobila prestižnih marki, a prilična gužva mladih gostiju bila je i na recepciji spa centra koji zapošljava 30 ljudi, ali niti jednog liječnika. Oko 40 posto vrijednosti ulaganja od 30 milijuna eura predstavljala su nepovratna EU sredstva.

Kako se bušotine termalne vode nalaze na vlasnikovu zemljištu, nije obvezan plaćati državi nikakve koncesije za termalnu vodu. Država u Slovačkoj može ubirati koncesije samo za one termalne bušotine koje se nalaze na zemljištu u državnom vlasništvu. Saznali smo i to da u Slovačkoj vrijedi neobvezatan sustav kategorizacije smještajnih objekata. prilikom ocjenjivanja hotela utvrđuju se opće značajke i usluge, a kriterij za veličinu soba je ispušten.

 

Vatra nema što tražiti

Restoran s nacionalnim jelima izgrađen je kao brvnara od drvenih dasaka u stilu slovačkih planinskih koliba, ali su kasnije inspektori utvrdili da vatra u drvenom objektu nema što tražiti. Zato su ga preuredili u točionicu piva. Iako se, kad smo si željeli priuštiti i ručak, ispostavilo da hotelski kompleks tijekom vikenda ne radi punim kapacitetom i ne bi mogli skupinu poslužiti u kratkom vremenu. Ali hotelu se isplati takvo racionalno poslovanje s kadrovima, a inače je to stvar vlasnika. Ugostitelji su bili vrlo ljubazni i umjesto ručka  pripremili su nam besplatno kušanje njihova kućnog piva. 

 

Povratak u doba aristokrata

Kad bi Slovačka bar dio pozornosti koju posvećuje razvoju automobilske industrije namijenila i izgradnji cestovnih veza, putovanje Slovačkom bilo bi ugodnije i manje sporo. No naporno putovanje rasteretio je razgled lječilišnog kompleksa Aphrodite u Rajeckim Toplicama koje povijesni izvori spominju još 1796. godine. Godine 1996. obnovljene rimsko-grčko-arapske toplice vratile su nas u vrijeme 19. stojeća kad su to lječilište posjećivali aristokrati. Cjelokupna arhitektura naglašava tradiciju termalizma iz rimsko-grčkog razdoblja, a saune su izgrađene u arapskom stilu. Prvi dojam je osjećaj pretjeranog kiča, ali ručno rezbareni drveni kipovi, drvene obloge, dodatni ornamenti na stropu, zidovima i vratima, mnogobrojni vitraži, rimsko-grčki stupovi, kopije starogrčkih kipića u vitrinama, mozaici te mnogi drugi detalji djeluju usklađeno i privlačno. Detaljniji uvid pokazao je da su kipići zaista od mramora, odnosno izrezbareni od lesa. Toliko rustikalnoga hrastova namještaja kojim su ukusno opremljeni restoran, recepcija i prostori za terapije, našli bi prije u nekom dvorcu odnosno gradu iz prijašnjih stoljeća, kao npr. u starom gradu Bojnice koji smo također imali prilike razgledati na putu.

 

Skromne hotelske sobe

Wellness centar Aphrodite pokazao se jednim od najboljih suvremeno uređenih centara te vrste u Slovačkoj. Kompleks lječilišta raspolaže s 500 ležajeva u više hotela koji u prosjeku postižu 80-postotnu popunjenost soba, a svi hoteli nadovezuju se na ponudu toga centra. S obzirom na to da su slovenska lječilišta posljednjih godina znatnija sredstva ulagala u obnove i novogradnje suvremenih hotela, a pojedini hotelijeri se natjecali tko će moći imati više zvjezdica, bili smo prilično iznenađeni “skromnošću” opreme i veličine slovačkih hotela. Tako npr. klimatizaciji hotelskih soba, koja postaje sve nužnijom i u lječilišnim hotelima, gotovo da nema ni traga.

U tom wellness centru također nismo uočili klasično lječilišno liječenje, ali su nam objasnili da primaju i takve goste, i to većinom na ambulantno liječenje. Zbog pomanjkanja sredstava zdravstveno osiguranje pokriva samo troškove usluga, a boravak si gost mora platiti sam. Samo zbog prometne nesreće u Slovačkoj se može očekivati pokriće troškova stacionarnoga liječenja. Polovina svih gostiju dolazi iz inozemstva, a polovina je domaćih, što je odraz blizine razvijenih industrijskih centara. Imaju zaposlena samo tri liječnika i nekoliko fizioterapeuta jer su se usmjerili ponajprije na tzv. wellness programe gdje nude različitu paletu opuštajućih programa, programa ljepote i medicinskih programa, a promoviraju i mnogobrojne programe u obliku “day spa”.

 

Nenadležni za termalnu vodu

Pri povratku iz Slovačke zaustavili smo se još u mađarskom lječilišnom centru Bük koji raspolaže s oko 4.000 ležajeva i velikim termalnim kompleksom. U izgradnji 8 milijuna eura vrijednog ulaganja u termalni kompleks prije nekoliko godina s oko 60 posto nepovratnih sredstava sudjelovala je i država. Termalni kompleks u jednom danu posjeti između šest i sedam tisuća posjetitelja, a najveći broj je 10.000. Oko 80 posto gostiju je iz Austrije, Češke i Njemačke. Kako je 49 posto termalnog kompleksa u općinskom, a 51 posto u državnom vlasništvu, ne poznaju obveze vezane uz koncesije. Isto tako, ne poznaju nadzor sanitarne inspekcije nad kakvoćom vode jer ona za lječilišnu vodu nije mjerodavna.

 

Umorni nakon tri godine

Podosta nižom, 45 postotnom popunjenošću ležajeva, pohvalili su se u Büku u hotelu s pet zvjezdica Radisson SAS Birdland. Hotel se, prije svega, usmjerio na individualne i wellness goste te golfere, zato je dobro posjećen vikendima, a preko tjedna je poluprazan. Zato su sklopili ugovor s njemačkom turističkom agencijom i nadaju se da će postići 50-postotnu popunjenost hotela. U hotelu imaju 3.500 četvornih metara veliki spa centar, hotel raspolaže s 400 hotelskih ležajeva, a osim toga imaju na raspolaganju još 200 vila namijenjenih i za prodaju. Dva liječnika gostima su na raspolaganju triput tjedno, a inače zdravstvu posvećuju manje pozornosti. Taj drugi hotel s pet zvjezdica u državi, koji okružuje igralište za golf s 18 rupa, u Mađarskoj vjerojatno još nije opravdao ulaganje, zato su promjene u vodstvu hotela vrlo česte. Usprkos novogradnji vidljivi su znakovi pomanjkanja sredstava za redovito održavanje, zato inače vrlo lijep hotelski kompleks djeluje malčice „umorno“.

 

Kamen spocitanja

A najnoviji dobitak za mađarski turizam predstavlja St. Gotthard Spa & Wellness centar u Szentgotthardu, na tromeđi Austrije, Slovenije i Mađarske. Za osam milijuna eura vrijedan novi termalni kompleks općina je zajamčila 15 posto ulagačkih sredstava, bankovnog kapitala je 78 posto, a preostalo su vlastita sredstva. U neposrednoj blizini hotela namjeravaju izgraditi još hotel s 4 zvjezdice sa 137 soba i kongresnim prostorom za 500 ljudi.

Istodobno s otvaranjem tog kompleksa zaoštravaju se sporovi između Mađarske i Austrije zbog austrijskog onečišćenja rijeke Rabe i planirane izgradnje spalionice otpada u neposrednoj blizini granice na austrijskoj strani. Vrlo simpatičnomu termalnom kompleksu, koji je izrastao ni iz čega na močvarnome tlu, vile suđenice vjerojatno će teško proreći uspješnost poslovanja, usprkos tomu što leži tik glavne cestovne veze za Graz, jer je na austrijskoj granici još cijela hrpa toplica u Štajerskoj i Gradišću. Riječ je o tipičnom primjeru izgradnje termalnog kompleksa usred “ničega”, čime se u posljednje vrijeme nadahnjuju i mnogobrojni ulagači na slovenskoj strani.

  isprintaj članak