Mjesec na dan rođenja utječe na naše osobine
Ukoliko ste rpđeni u vrijeme punog Mjeseca potpuno ste drugačiji od osoba rođenih u doba polumjeseca. ...
Bosch započinje sezonu grijanja novim rap videozapisom
IFA 2019.: sezona počinje uz pametni i povezani sustav grijanja EasyControl ...
Mirovinu prima već 68 godina!
Više od 500 građana Srbije prima mirovinu duže od pola stoljeća! ...
Anketa


NALAZITE SE U
Križobolju se obično liječi u bolesnikovoj kući
Objavljeno: 28.02.2019. 16:42  
Tijek križobolje
Tijek križobolje

Križobolja može trajati od nekoliko sati do nekoliko tjedana, a lumboishijalgija od šest tjedana do šest mjeseci, ovisno o težini oštećenja ishijadičnog živca ili njegovih korjena. Dakle, trajanje križobolje ili lumboishijalgije izrazito ovisi o težini oštećenja izazvanog različitim uzrocima. 

 

Napisao: prof. dr. sc. Ivo Jajić

 

Ako križobolja odnosno ishijalgija nastaje zbog pomaka diska s "uklještenjem” korijena živca, tijek će bolesti biti teži, a bolest će trajati duže. Upala kao uzrok križobolje u početku izaziva laganu bol i jutarnju zakočenost koja traje samo nekoliko minuta, potpuno iščezava i ponovno se javlja sljedećeg dana. Takvi znakovi mogu potpuno nestati i ponovno se javiti nakon nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, ali su tada znatno jači i dulje traju. Takvo se stanje javlja u bolesnika kod kojih će se razviti ankilozantni spondilitis, psorijatični spondilitis ili druge bolesti kralježnice.

Ako križobolja ili ishijalgija nastaju naglo, tijek će biti teži, a tegobe će duže trajati.

Terapija se prilagođuje tijeku bolesti. U akutnoj fazi, kako smo već opisali, prevladava mirovanje i uzimanje lijekova u obliku tableta, kapsula, češće i injekcija. U kroničnoj fazi, tj. kada bolest traje dugo, dominira fizikalna terapija i postupci medicinske rehabilitacije, a lijekove se manje primjenjuje.

Rano otkrivanje križobolje ili lumbo­ishijalgije omogućava ranu primjenu različitih postupaka za koje je iskustvo pokazalo da najbolje djeluju na bol i ostale znakove (mirovanje, lijekovi, fizikalna terapija, rehabilitacija). Očekuje se da će prognoza u tim slučajevima biti dobra. Nedovoljno liječeni i neliječeni bolesnici imat će vrlo dugo, pa čak i godinama tegobe koje će utjecati na psihičko stanje, tjelesnu i radnu sposobnost i raniji nastup invalidnosti.

 

Liječenje

U kroničnoj fazi križobolje uzima se blaža sredstva za suzbijanje boli koje odredi liječnik, a obično ih se uzima u malim količinama. Provodi se duži dnevni odmor u ležećem položaju. Pri tome se koristi prikladan ležaj, a ukupni dnevni odmor treba trajati oko 10 sati.

U toj fazi vrlo povoljan učinak pruža fizikalna terapija. Vrstu, trajanje i broj, te stanke između terapije, određuje reumatolog ili fizijatar. Uz toplotne postupke korisne su i vježbe, napose statičke, koje se nauče na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju gdje se provodi i fizikalna terapija. Fizikalna terapija i medicinska tjelovježba djeluju na bol i mišićnu napetost. Bol se smanjuje ili iščezava, a pokretljivost i prehrana mišića i potkožnog tkiva je znatno bolja pa u područje križa krv dovodi više hranjivih sastojaka i kisika, a odvodi nakupljene raspadne produkte metabolizma koji su izazvali i podržavali bol i povišenu napetost leđnih mišića. Takve vježbe prema uputi liječnika treba provoditi i kod kuće u trajanju od dvadeset minuta. Vježbati treba svakodnevno i nakon iščezavanja znakova križobolje. Time se održava snaga leđnih mišića i sprečava pojava nove križobolje.

Križobolja izazvana upalom ili nekim drugim uzrokom zahtijeva drugačije liječenje, koje određuje liječnik određene specijalnosti. Primjera radi navodimo da križobolja izazvana bolestima jajnika i maternice zahtijeva liječenje osnovne bolesti koja je uzrokovala križobolju. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine smanjuje se opterećenje slabinske kralježnice, a na taj način i križobolja.

Od bolesnika su u provođenju plana liječenja očekuje potpuna suradnja. Izostane li suradnja i ne izvršava li se liječničke upute, uspjeh će izostati. Liječenje će trajati duže, a bit će znatno duža i radna nesposobnost u kući i na radnom mjestu.

Do tada zdrava osoba, puna snage i aktivnosti, vezana uz krevet zbog križobolje često postaje razdražljiva, nervozna i zabrinuta. Nastavak aktivnosti na radnom mjestu, te često nepridržavanje savjeta o strogom mirovanju u krevetu, u prvim danima bolesti znatno produžava tijek bolesti. Dokazano je da strogo mirovanje u akutnoj fazi, provođeno od prvog dana bolesti, znatno brže dovodi do izlječenja i znatno skraćuje moguću kasniju kroničnu fazu te brže vraća oboljelog na rad.

Neki lijekovi za križobolju mogu izazvati uzgredne nepoželjne učinke. Tu spadaju žgaravica, mučnina, proljev, povraćanje, šum u ušima, omaglica, nesanica, osip po koži i drugi znakovi. Svi se lijekovi, koji se daje bolesnicima kod križobolje, trebaju uzimati nakon jela s pola čaše vode ili mlijeka. Ako i tada nastaju nepoželjni učinci, te lijekove treba zamijeniti podnošljivim lijekom kojeg predlaže liječnik.

Fizikalna terapija rijetko izaziva nepoželjne učinke (svrbež na mjestu pri jene elektroda), koji brzo iščezavaju nakon izostavljene primjene.

U teškim oblicima kroničnog lumbalnog sindroma koji se često ponavlja, bolesnik mora nositi steznik izrađen po mjeri. Preporuča se tzv. "dinamički” steznik s kojim je moguće gibanje (uz ograničenja) i obavljanje brojnih poslova.

 

Prognoza

Neliječena križobolja relativno dugo traje i često se ponavlja. Rano započeto liječenje u većine bolesnika dovodi do izlječenja, odnosno do iščezavanja znakova križobolje. Redovito vježbanje leđnih mišića kroz duže vremensko razdoblje i pridržavanje uputa pri obavljanju različitih poslova, spriječit će križobolju i održati radnu sposobnost za profesionalnu djelatnost. Prilagodba radnog mjesta psihičkim i fizičkim sposobnostima pojedinca također će biti od znatne koristi u sprečavanju razvijanja i nastanka križobolje. Sportske rekreativne aktivnosti, kao što su plivanje, hodanje, kaskanje i lagano trčanje mekanim terenima povoljno djeluju na jačanje leđnih mišića i održavanje stanja kralježnice, te će znatno utjecati na prognozu križobolje.

U rjeđim, teškim oblicima križobolje, bit će potrebno učiniti promjenu radnog mjesta ili prekvalifikaciju radi održavanja radne sposobnosti i ekonomske neovisnosti.

 

Daljni postupci u zdravstvenoj službi

Tijekom liječenja i rehabilitacije treba provoditi redovite kontrolne preglede bolesnika. Stalnim nadzorom liječnik ima uvid u bolesnikovo zdravstveno stanje i prilagođivanje liječenju stanja i potrebama bolesnika. Zbog različitog tijeka bolesti križobolje, opisani su načini liječenja prema fazama mogu primijeniti i prilagoditi bolesnikovu stanju. Vrijeme se strogog mirovanja može produžiti i u kroničnoj fazi, kada dulje mirovanje obično nije potrebno. Liječnički je nadzor potreban i za davanje ocjene radne sposobnosti.

Bolesnik se treba pripremiti za ponovni liječnički pregled tako što će prikupiti podatke o svim poboljšanjima ili pogoršanjima koja su se zbivala tijekom bolesti. Ti su podaci ponekad od vrijednosti za daljnje liječenje, a i za izpravnu dijagnozu.

Bolesnika se naručuje na ponovni pregled, što posebno vrijedi za veće naseljene sredine gdje za to postoje mogućnosi. Rad se liječnika i ostalog zdravstvenog osoblja odvija u tim uvjetima mirnije i organiziranije, a bolesnik je siguran da će biti pregledan u dogovoreno vrijeme. Za bolesnika to znači bitno smanjenje gubitka vremena po čekaonicama. Takav se postupak rjeđe primjenjuje, ali bi ga trebalo što prije prihvatiti i u našoj praksi.

Križobolju se obično liječi u bolesnikovoj kući. Samo se teže bolesnike smješta u bolnicu, obično kada dijagnoza nije u prvom trenutku jasna, kada treba provesti opširnije liječenje ili operaciju koja se u ambulantama ne može izvesti. Kod dugotrajne se križobolje preporuča bolničko liječenje radi dokazivanja i potvrde dijagnoze te pravog i uzročnog liječenja.

 

Liječenje u bolnici

U općoj bolnici liječi se bolesnike od različitih vrsta bolesti, dok se u specijalnim bolnicama liječi bolesnike koji boluju od određenih grupa bolesti. Svrstavanjem bolesnika po bolestima ili grupama bolesti omogućava se visokostručni timski rad što završava najdjelotvornijim liječenjem.

Bolničko liječenje podrazumijeva primjenu medicinskih metoda, tehnika i dostignuća koje nije moguće primijeniti u ambulanti ili u bolesnikovoj kući. Redovna i odgovarajuća prehrana, održavanje higijene i kućnog reda upotpunjuje liječenje i čini ga djelotvornijim.

Prilagođavanje bolničkim uvjetima života, gdje istodobno borave i vrlo teški bolesnici koji zahtijevaju intenzivniju njegu, može potrajati duže pa se može javiti depresivno raspoloženje, nemir i nesanica, zbog čega će trebati liječnička pomoć u otklanjanju tih tegoba koje su inače prolazne.

Pri otpustu iz bolnice, nakon liječenja i oporavka bolesnici dobivaju otpusno pismo s dijagnozom bolesti, s uputama o daljnjem liječenju, o liječničkom nadzoru, o fizikalnoj terapiji i mogućem nastavku oporavka u nekoj drugoj odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

  isprintaj članak