Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Sighisoara je mjesto rođenja Vlada Tepeša, poznatijeg kao Dracula
Objavljeno: 13.02.2013. 12:50  
Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
  • Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
  • Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
  • Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
  • Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina
  • Transilvanija – legendarna rumunjska pokrajina

Sam spomen na ovu rumunjsku pokrajinu pobuđuje razmišljanje o nečem tajanstvenom i nestvarnom. U stvarnosti ove asocijacije imaju čvrstu podlogu. Transilvanija je jedan od neorkrivenih europskih dragulji čiji jedinstveni gotički dvorci i srednjevjekovni utvrđeni gradovi ostavljaju dubok dojam na posjetitelja, pogotvo kada su obavijeni maglom i kada se iz okolne karpatske šume čuje zavijanje vukova...


Napisao i snimio: Darko Dovedan

 

Do Transilvanije iz Zagreba se mogu izabrati dva pravca putovanja. Prvi je preko Mađarske, a drugi preko Srbije. Približno su iste dužine, ali u drugoj inačici se veliki dio puta vozi autocestom.

Ljudi su još uvijek u velikoj mjeri skeptični kada se radi o putovanju u Rumunjsku budući da je smatraju nesigurnom državom. Još je više onih koji smatraju da se u nema ništa posebno vidjeti iživjet što je potpuno pogrešno. Ali oni koji na kraju otputuju, ne mogu ostati ravnodušni i vraćaju se oduševljeni pričajući o ljepoti zemlje, o bogatim spomenicima kulture i nasljeđu. Posebno ističu iznimno pristupačne stanovnike koji su uvijek spremi za razgovor i pomoć.

 

Osnovne informacije

Za naše pojmove Rumunjska je jako jeftina zemlja. To vrijedi čak i kad se uspoređuje s drugim istočnoeuropskim zemljama koje su tradicionalno uvijek bile jeftinije od Hrvatske. Tako će vas prosječna vožnja taksijem po bilo kojem transilvanijskom gradu stajati oko 7 kuna. Nacionalna novčana jedinica je lei. Kada na granici prvi put promjenite eure u rumunjski novac, postajete pravi milijunaš, a na veliki svežanj novčanica u džepu se treba brzo naviknuti.

U većim gradovima postoji široki raspon smještaja, dok će u manjim gradovima uvijek postojati jedan bolji hotel s prihvatljivom cijenom. Transilvanija je pravi raj za one koji vole jesti. Restorani nude domaću hranu koja se uglavnom temelji na mesu, a svi se kunu u ćevape koji se rade isključivo od ovčjeg mesa; izvana su jako pečeni, dok su iznutra sirovi. To na prvi pogled nije privlačno turistima, ali kada ih kušaju, ništa drugo ne naručuju. Posebni restorani koji su smješteni u starim podrumima ili drugim autentičnim prostorijama uvijek imaju živu glazbu koju izvodi omanji sastav na tradicionalnim rumunjskim instrumentima tako da doživaljaj kombiniran s vrhunskom hranom i domaćim vinom predstavlja pravi užitak. Posebno bih izdvojio restorane koji su vezani uz tematiku Drakule kao npr. onaj koji je smješten u njegovoj rodnoj kući u Sighisoari. Uz razne vampirske specijalitete toče vino Vampire, a posebno je omiljeno slatkasto vino crni pinot od istog proizvođača.

Što se tiče prijevoza, željeznička mreža je jako razvijena, a ako idete cestom pripremite se na pokoju rupu. Čest prizor, naročito u seoskim predjelima su kočije koje usporavaju promet. Autoceste postoje u području oko Bukurešta i prema Crnom moru. Benzin je bitno jeftiniji nego kod nas, a benzinske crpke su se u zadnjih nekoliko godina tako namnožile da ih doslovno na nekim područjima ima svakih stotinu metara. Još jedan problem vezan uz transport predstavljaju granični prijelazi pa je uobičajeno da se na mađarsko-rumunjskoj granici zna čekati i nekoliko sati ukoliko se putuje autobusom. 

Roba široke potrošnje je dosta jeftina, ali veći izbor tehnike, odjeće i sličnih stvari treba potražiti u Bukureštu. I dok glavni grad ima preko dva milijuna stanovnika, niti jedan drugi mu nije niti približan po veličini. Ima dosta gradova koji imaju oko 300.000 stanovnika kao što su Cluj-Napoca, Brasov, Timisoara (Temišvar)... Cijela Rumunjska ima oko 23 milijuna stanovnika. Rumunji su u velikoj većini pravoslavne vjeroispovjesti za razliku od drugih romanskih naroda.

 

O Transilvaniji

Transilvanija u prijevodu s latinskog znači Kroz šumu. Poznata je još pod imenom Sedmogradska od njemačkog Siebenbuergen. Ovo područje u srednjem vijeku naseljavaju germani Sasi koji osnivaju sedam utvrđenih gradova – otud i ime Sedmogradska. Sasi su bili pozvani da ojačaju tadašnju mađarsku granicu od provala Avara i drugih plemena, a pristaju na dolazak pod uvjetom da ne plaćaju porez. Mađari Transilvaniju nazivaju Erdelj. 

Transilvanija zajedno s pokrajinama Vlaškom i Moldavijom čini jezgro današnje Rumunjske. Te tri pokrajine su čak u jednom trenutku u povijesti bile ujedinjene. Ujedinio ih je rumunjski heroj Mihael Hrabri početkom 16.st.

U Transilvaniji živi puno nacionalnih manjina koje su nekad bile brojnije. Nekadašnje pretežno germansko stanovništvo je protjerano za vrijeme ratova ili pobjeglo za vrijeme komunističkog diktatora Caucescua koji ih je puštao uz veliku naknadu. Ipak ih i danas ima pa je tako u gradu Sibiu gradonačelnik germanskog podrijetla, a postoji i česta avionska veza s Muenhenom. Sibiu je poznat i kao Hermanstadt. Sva transilvanijska naselja koja su osnovali Sasi imaju rumunjsko i njemačko ime. Sibiu se nalazi u samom središitu pokrajine Transilvanije i isto tako Rumunjske.

Osim Germana, dosta je i Mađara koju su više put kroz povijest bili vlasnici Transilvanije, a zadnji put za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zbog tog razloga većina gradova ima, osim rumunjskog i njemačkog, i mađarsko ime, kao npr. najveći transilvanijski grad Brasov ili po njemački Kronstadt ili po mađarski Brasso.

Prirodnu granicu između pokrajina Transilvanije i Vlaške čine Karpati ili Transilvanijske alpe. Ovaj planinski lanac se proteže u obliku nepravilne konjske potkove od Slovačke, preko Ukrajine i na kraju zavija u Transilvaniji. Zimski turizam postaje sve popularniji u Karpatima što svjedoči zimovalište Poiana Brasov.

 

Putovanje po Transilvaniji

Sve glavne atrakcije se nalaze na kružnoj ruti i zbog toga je obilazak olakšan. Krenuvši od zapada prema istoku prvi spomenik je ujedno i jedan od najupečatljivijh. Radi se o gotičkom zamku ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina u mjestu Hunedoara. Dvorac nam se tek otkriva kad mu potpuno priđemo zato jer je okružen dimnjacima okolne industrije. Ovo bi zaista mogao biti paradigmatski tip dvorca; pri spomenu na ime dvorca većina si ljudi zamišlja upravo sliku kakvu pruža ovaj u Hunedoari. Srednjevjekovni zamak je okružen jarkom, a u njega se ulazilo preko rampe. Danas je u njemu muzej feudalizma. Posebno zanimljive su gotičke dvorane kao što je Viteška, u kojoj se treba prepustiti mašti i zamisliti jednu proslavu iz tog vremena kojoj je prisustvovao kralj, njegova obitelj i brojni plemići. Iako je dvorac promijenio niz vlasnika nosi ime Korvina zato jer su oni odgovorni za njegov današnji izgled. Cijena ulaznice je simboličnih nekoliko kuna kao i za svaki drugi spomenik ili muzej u Rumunjskoj.

Kako od Hunedoare idemo sve istočnije, masivnost Karpata postaje očitija. Od sedam saskih gradova, najpoznatiji su Sibiu, Sighisoara i Brasov. Njih i posjećuje najviše turista. Sibiu je jedan od najočuvanijih srednjevjekovnih gradova. Bio je ograđen s tri reda zidina. Od zanimljivosti u gradu treba izdvojiti muzej Brukenthal s bogatom kolekcijom umjetnina austro-ugarskog guvernera Samuela von Brukenthala koji je tu živio krajem 18. st., i kolekciju ostavio gradu. Muzej se nalazi na glavnom trgu Piata Mare, u Brukenthalovoj baroknoj palači koja je rađena po uzoru na tadašnje bečke građevine. Sibiu je sveučilišni grad pa to objašnjava velik broj mladih ljudi, i u skladu s tim mnogobrojne diskoteke i klubove.

Put nas dalje vodi devedesetak kilometara sjeveroistočno prema Sighisoari, najposjećenijem saskom gradu, koji je pod zaštitom UNESC-a. Po očuvanosti srednjevjekovnih zidina mnogi su ga uspoređivali s Dubrovnikom. Schassburg, kako ga zovu Niemci, smješten je na brdu i zbog tog svog smještaja i 19 obrambenih kula zasigurno je najslikovitiji transilvanijski grad. Unatoč toj svojoj silnoj ljepoti, turisti masovno dolaze i zbog jednog drugog razloga: Sighisoara je mjesto rođenja Vlada Tepeša, poznatijeg kao Dracula. Popularizaciji ove povijesne ličnosti je uvelike pridonio irski pisac Bram Stoker koji je 1897. objavio priču Dracula. Njegov lik je izmišljeni vampir, čije karakteristike dobro znamo iz filmova. Izgleda da je Stoker naletio na ime vojvode Vlada Tepeša dok je pisao svoju knjigu i svidjelu mu se što je pisalo o okrutnosti vlaškog vojvode pa se u nekim sitnim pojedinostima poslužio njegovom biografijom. Mnogi ljudi zavedeni američkim filmovima i komercijalizacijom njegova lika ne razlikuju povijesnu od mitske ličnosti, što se ne dopada Rumunjima koji na Vlada gledaju kao na nacionalnog heroja.

Horde obožavatelja iz cijelog svijeta dolaze u Transilvaniju, a pogotovo na mjesta koja se spominju u Stokrerovoj knjizi. Tepeš je nadimak koji su mu dali Turci, a u prijevodu bi značilo nabadač, zbog njegove omiljenje metode mučenja probadanjem na kolac. Poznata je grafika na kojoj Vlad ruča na poljani okružen šumom kolaca na kojima pate žrtve. Ime Dracula je dobio po ocu koji je bio u viteškom redu redu zmaja (dracula znači zmaj na latinskom), i kao istaknuti borac je bio znan kao Dracul.

Područje između grada Sibiu i Sighisoare je posebno zanimljivo. Ne samo zbog prirode i malih sela, nego i zbog posebnog tipa crkve koji se razvio samo na tom području. To su tzv. fortificirane crkve koje grade Sasi u srednjem vijeku. To su gotičke crkve okružene s nekoliko redova zidina kakvih na ovom području ima dvadesetak. Te posebne građevine su također pod zaštitom UNESC-a. Najočuvanija i najpoznatija je ona u selu Biertan. Ovo je područje u koje turisti ne zalaze često tako da su stanovnici izrazito sretni kada se zaustavite u njihovom selu. Nadomak Sighisoare je, pred desetak godina sagrađeni, motel Dracula. Kako se turizam temelji uglavnom na Draculi, broj takvih ustanova je sve veći.

120 km južno od Sighisoare se nalazi naveći transilvanijski grad Brasov. On jedini od saskih gradova nije morao biti sa svih strana utvrđen zato jer je imao prirodnu obranu u obliku visokih brda koja ga okružuju. Simbol grada je tzv. Crna crkva. Ogromna gotička katedrala nosi to ime otkad su joj pocrnili zidovi u velikom požaru koji je poharao grad u 17. st. Kažu da je to najveća crkva od Istanbula do Beča. U unutrašnjosti se nalazi bogata zbirka anatolijskih sagova koje su ostavljali trgovci koji su prolazili ovim putem s istoka na zapad. To je najveća takva zbirka na svijetu sa 117 sagova.

Zbog trgovine je Brasov bio najbogatiji transilvanijski grad. Glavnu riječ u gradu su imala cehovska društva. Rumunjima je bio zabranjen ulaz u grad i samo jedanput godišnje su smjeli ući u grad i trgovati.

Nedaleko Brasova se nalazi dvorac Bran, najposjećenija rumunjska turistička atrakcija. Veliki bum turizma počinje šezdesetih kada posjettelji dolaze u selo Bran zbog dvorca koji se popularno još naziva i Drakulin dvorac. Srednjevjekovni dvorac je smješten na litici, točno na granici između pokrajine Transilvanije i Vlaške. U 12. st. ga grade teutonski vitezovi u strateške svrhe. Zbog svojeg primamljivog izgleda i smještaja prozvan je Drakulinim dvorcem, iako ne postoje nikakvi dokumenti koji bi povezali Vlada Tepeša i dvorac. Ali to turistima nikad nije bilo bitno zato jer dvorac izgleda kao u filmovima. U podnožju dvorca je sve prepuno suvenirnica i drugih dućana.

Pravi obožavatelji znaju da je istinski Drakulin dvorac malo južnije u Karpatima u pokrajini Vlaškoj. Smješten na strmoj litici, povrh doline rijeke Arges, danas je od njega ostala samo ruševina. Mnogi pričaju o usponu do pravog Draculinog dvorca kao najbolji doživljaj iz Rumunjske.

 

  isprintaj članak