Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Treba li stvarno jesti pet puta dnevno voće i povrće
Objavljeno: 13.05.2019. 14:38  
Trešnje pune pesticida
Trešnje pune pesticida

Francuska nevladina organizacija koja se obično bori za bio-prehranu - Generations futures, otkrila je kako je 2,7 posto proučenih uzoraka povrća i 3,5 posto uzoraka voća zatrovano pesticidima iznad dopuštene granice koju je utvrdila Europska unija. Do podataka su došli na zaista neobičan način. Naime, Glavna uprava za tržišno natjecanje, potrošnju i borbu protiv krijumčarenja (DGCCF) pčroučila je pet godina nadzora voća i povrća u supermarketima i veleprodajnim tržnicama. Rezultati njihove kontrole su ispitano više od 11.000 uzoraka, 19 vrsta voća i 33 vrste povrća. U obzir je uzeto samo ono voće i povrće koje je bilo kontrolirano najmanje četiri do pet godina, s najmanje 30 uzoraka.

Najviše pesticida je u trešnjama (šest posto), mangu i papaji (4,8 posto), narančama (4,4 posto), grančicama celera, blitvi i repi. Stoga preporuka prehrambenih stručnjaka kao treba "pet puta dnevno jesti voće i povrće" postaje upitna. Trebat će dobro provjeriti porijeklo namirnica.

Uočeno je da se tragovi kemijskih zaštitnih sredstava nalaze u oko 72 posto uzoraka voća i oko 41 posto uzoraka povrća. U voću, ostaci su pronađeni u 89 uzoraka grožđa i gotovo istom broju uzoraka mandarina, trešanja, grejpa i jagoda. Slični postoci pronađeni su u breskvi, nektarinama i narančama, a nešto manji u jabukama, marelicama, limunama, kruškama ... Zanimljivo je da su u samo 23 posto uzoraka avokada, 27 posto kivijima i 34,8 šljiva pronađeni pesticidi.

Celer, mrkva, peršin i zelena salata su visoko na popisu po sadržaju pesticida. Tragovi sredstava za zaštitu bilja pronađeni su i u polovici ispitanih uzoraka krumpira, graha i graška, ali ih je pronađeno samo u 4,4% uzoraka repe, 3,2% šparoga i 1,9% uzoraka kukuruza.

Zanimljivo je kako sva voća i povrća ne upijaju štetne tvari na isti način. Jedno od njh je jabuka koju se prska i dvadesetak puta, ali ne mora imati povećanu razinu pesticida.

Neke vrste povrća i voća su opasnije. U slučaju mladog luka ili zelene salate, lišće se zaprašuje zaštitnim sredstvima i takvo jede. Trešnje su isto opasne budući da je plod osjetljiv na truljenje tijekom sazrijevanja i odmah nakon berbe, a mora ju se tretirati protiv trešnjine muhe kojae napadaju plodove u vrijeme zrenja. 

Citrusno voće je također opasno jer ga se štrca zaštitnim sredstvima odmah nakon berbe kako bi se spriječilo pojavljivanje bolesti prilikom skladištenja i dugog prijevoza do potrošača. Najčešće se u analizama nalaze ostaci upravo tih fungicida, što dokazuju česti skandali tijekom godina.


  isprintaj članak