Drevni kosturi poznati kao "Ljubavnici iz Modene" su mladići
Dva su mladića dakle, mogli biti ratni drugovi ili prijatelji, umrli zajedno tijekom okršaja i tako pokopani unutar istog groba “ ...
Mjesec na dan rođenja utječe na naše osobine
Ukoliko ste rpđeni u vrijeme punog Mjeseca potpuno ste drugačiji od osoba rođenih u doba polumjeseca. ...
Bosch započinje sezonu grijanja novim rap videozapisom
IFA 2019.: sezona počinje uz pametni i povezani sustav grijanja EasyControl ...
Anketa


NALAZITE SE U > Vijesti iz svijeta
Dnevno se izvuče i do 100 tona podvodnog bilja
Objavljeno: 19.06.2019. 14:35  
U Beču se kosi i pod vodom
U Beču se kosi i pod vodom<br>

Košnja vodenih površina u Beču u punom je zamahu. Sve su bečke prirodne vodene površine ove godine već dva puta pokošene, te je izvučeno preko 1.000 tona podvodnog bilja ili makrofita. Trenutno 25 amfibijskih brodova sedam dana u tjednu ponovno kosi podvodno bilje na dubini od 2,5 metra kako bi kupačima osigurali odličnu kvalitetu vode pred otvaranje sezone kupanja na Dunavu. 

Kosi se u ograđenim dijelovima veličine sedam hektara. Ograđivanjem se želi spriječiti da struje raznesu pokošeno bilje. Nakon košnje, makrofite se sakuplja i odvozi u gradsku kompostanu Lobau u kojoj se dalje prerađuju u prirodni kompost kojeg se može kupiti na jednom od bečkih odlagališta smeća. Dnevno se izvuče i do 100 tona podvodnog bilja koje posljednjih godina iznimno brzo raste. 2013. je primjerice tijekom cijele sezone košnje izvučeno 72 tone bilja dok je prošle godine ta brojka narasla na 3.350 tona. 

Amfibijski brodovi koji obavljaju košnju opremljeni su posebnim GPS sustavom, kompjuterima i programima kako bi što bolje pokosili određenu površinu. Uz košnju se istovremeno obavlja istraživanja koja služe za izradu digitalnih planova košnje. Područja oko molova koja brodovima nisu dostupna uređuju ronioci koji bilje kose srpovima, a poduzeća koja su smještena uz samu obalu od gradskog Ureda za gospodarenje vodama mogu iznajmiti posebne kosilice kako bi sami pokosili dijelove oko vlastitih molova i mostića. 

Gradske službe istovremenom rade na izradi trajnih rješenja kako bi se u budućnosti smanjila potreba za košnjom. Na jednom se ograđenom dijelu Dunava sadi niska vrsta vodenog bilja koja bi s vremenom trebala zamijeniti postojeće visoke vrste. Za sada biljke uspijevaju te se iz nadaju kako će ih s vremenom moći presaditi.

  isprintaj članak