Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Rodno mjesto sina Sunca
Objavljeno: 04.12.2012. 10:48  
UROS - otoci koji plove na Titicaci
UROS - otoci koji plove na Titicaci
  • UROS - otoci koji plove na Titicaci
  • UROS - otoci koji plove na Titicaci
  • UROS - otoci koji plove na Titicaci
  • UROS - otoci koji plove na Titicaci

Fotografije: Usred jezera Titicaca, vidikovac napravljen od trske, brod od trske na dva kata, djeca u tradicionalnoj odjeći žarkih boja, pogranični grad Puno bogat je rukotvorinama, kostimima, slavljima, legendama i najvažnijim - središte je peruanskog folklora.


Već sama pomisao na plutajuće otoke napravljene ljudskom rukom, dom Uros/Aymara indijanaca koji žive na njima još iz razdoblja Inka u skladu s vlastitim prirodnim okruženjem, bila je nevjerojatna. Oni koji imaju malo, za naše pojmove ništa, smiju se više od nas s posebnim veselim sjajem u očima.

 

Napisala: Mare Kobić, snimila: Ivana Pleša

 

 

Na samom kraju Perua, na granici s Bolivijom nalazi se jezero Titicaca. Kad sam ga ugledala kroz zamagljena stakla našeg oronulog karakternog autobusa u sebi sam uzviknula: "More!" ne vjerujući da se nalazimo pokraj jezera. Ogromno je. Dugačko je 190 i široko 80 km čime zauzima prostor šestine Hrvatske (površina Istre i kvarnerskih otoka). Ubrzo me hladnoća uvjerila da smo daleko od valova Jadranskog mora i ugodnog povjetarca. Na visini od 3812 m Titicaca je najviše plovno jezero na svijetu, i najveće jezero u Južnoj Americi.

 

Rodno mjesto sina Sunca

Porijeklo imena Titicaca je nerazjašnjeno. Dvije su mogućnosti prijevoda: "stijena puma" i "stijena vodstva". Prva mi se čini vjerojatnijom, jer gledajući ga odozgo, podsjeća na pumu. Titicaca je jezero nastalo zbog rasjedanja, pomicanja slojeva stijena između planinskih vrhunaca Anda. Pukotina u tom rasjedu ispunjena je kišnicom i otopljenim ledom, pri čemu se u njega ulijeva i pet andskih rijeka uz još dvadeset manjih rječica. Na njemu se plovi od davnina, ali zanimljivo je da od 1862. po njemu plove i veliki brodovi. Te godine je do Titicace donešen parobrod u dijelovima, gdje su ga ponovo sastavili i korišten je za povezivanje Puna i nekoliko naselja s bolivijske strane. Titicaca je najsvetije mjesto u religiji i mitologiji Inka. Tu se rodio prvi Inka kralj Manco Capac, rođen od boga Sunca, Inti. I baš Manco će kasnije napraviti kraljevstvo od Cusca, što je i početak Inka carstva. Isla de Sol je najveći otok jezera, za koji se vjeruje da je mjesto rođenja Sunca. Do danas se štuje kao otok na koji su došli bogovi da bi osnovali dinastiju Inka i donijeli mudrost Aymara narodu.

 

Dani veselja

Smjestile smo se u jednostavni, pogranični grad Puno, capital Altiplana na 3827 m nadmorske visine. Grad bogat rukotvorinama, kostimima, slavljima, legendama i najvažnijim - središte je peruanskog folklora. Postoji oko tri stotine etničkih plesova, od kojih je najpoznatiji Vražji ples koji plešu za vrijeme gozbe Djevice od Kandelaria (prva dva tjedna veljače). U to doba godine cijene hotela i raznih hospedajea vrtoglavo narastu. Ulice su, uprkos hladnoći, od jutra do kasno u noć ispunjene polugolim plesačicama, sviračima i pratnjom od radoznalih i veselih gledatelja popraćeno nezaobilaznim alkoholom. Plesači, poznati po bogatstvu skupih i grotesknih maski, divlje se nadmeću. Pretpostavlja se da plesovi potječu još iz vremena prije Inka.

 

Uros ili Aymara?

Tog sunčanog dana krenule smo u punsku luku. Vožnja brodom je potrajala, ali nam nije smetalo zahvaljujući sunčevoj toplini i divnim prizorom Anda u pozadini. Prve naznake nadolazećeg čuda nagovijestila je najbitnija stavka u životu Uros indijanaca - totora. Totora je žućkasta trska koja raste iz mutnog jezera i skriva grupu od četrdesetak otočića na kojima žive Uros indijanci. Uros ili Aymara? Po legendi su Urosi, predkolumbijska grupa, postojali prije sunca kada je zemlja još bila mračna i hladna. Nisu se zvali ljudi, nego Urosi. Ljudi su došli poslije sunca i izmiješali su se s Urosima. Ljudi su vjerovali da je krv Urosa crna i da se ne mogu prilagoditi suncu i vlažnoj klimi. Pomiješani s Aymara indijancima izgubili su svoju auru supermoći i time svoj identitet, jezik i odjeću. Kažu da je zadnji čistokrvni Uros bila žena koja je umrla 1959. I tako su postali Uros-Aymaras.

Činjenica je da su tadašnji stanovnici Anda bježali od Inka do Titicace gdje su napravili domove na otocima na kojima ih još živi tri tisuće.

 

Otoci koji traju 30 godina

Život stanovnicima nije lak i dosadan. Otoke rade od tortore - trstike koja je potpora otoku. Užetom su pričvršćeni za štapove zabodene u dno jezera i time usidreni. Trska na dnu otoka truli puno brže pa ju je potrebno stalno dodavati na vrh, posebno u vrijeme kišne sezone. Zaprepastila nas je činjenica da otoci traju samo tridesetak godina.

Najveći otoci su Huacarani, Toranipata i Santa Maria s po desetak nastanjenih obitelji, a manji, do 30 metara široki, nastanjeni su s dvije do tri obitelji koje imaju dva do tri djeteta.

 

Quanto costa

Silazimo na jedan od otoka na kojem nas dočekuju simpatični i veseli ljudi, uglavnom žene i djeca. Opčinjena prizorom nisam ni primijetila kako sam utonula u trstiku pa sam noge oslobodila okova tenisica. Svi su bosi, sjede po "podu" od istog materijala kao i kolibe, suveniri, šeširi i većina stvari koje imaju. Nakon što sam obišla cijeli otok, a za što mi nije trebalo više od desetak minuta iako je bio jedan od najvećih, udobno sam se smjestila u prirodnu fotelju i promatrala zbivanja oko sebe. Uskoro mi je prišla djevojčica i na lošem španjolskom upitala "Quanto costa?" (Koliko stoje?), pokazujući na moje brojne narukvice. Nisam se nadala da bismo i ovdje mogle zaraditi nešto od nakita što ga prijateljica i ja izrađujemo tako da ništa nismo ponijele sobom.

Od žene stare tridesetak godina saznajem da je većina muškaraca danju u ribolovu. Jezero im je izvor hrane. Iz Kanade je 1940. godine donesen som, a pastrva iz Argentine. Osim toga  uglavnom love galebove, patke, flamingose, i jedu njihovo kuhano ili sušeno meso i jaja.

Neki od njih samo ponekad odlaze do obližnjeg Puna mijenjajući trsku za namirnice koje nemaju kao što su krumpir, riža, povrće, slatkiši, kruh (peciva).

 

Trskom do zdravlja

Saznajem da se većina njihove prehrane i medicine vrti oko totora trske. U unutrašnjosti, na dnu, nalazi se bijelo dno koje jedu kao lijek protiv guše. Taj bijeli dio zove se chullo. Također im stvara otpornost pa mogu piti vodu iz jezera. Kao što ljudi s Anda uzimaju lišće koke za borbu protiv gladi i za bolju prilagodbu klimi na velikim visinama, tako se Urosi oslanjaju na totora trsku. Prave od nje čaj i omotavaju je oko bolnih mjesta. Neki otočani za cijeloga života nisu napustili otoke.

 

Upornost pri prosidbi

Vrlo je zanimljiv njihov običaj prosidbe. Da dobije ruku odabrane djevojke, mladićev otac treba moliti za nju. Poslije zalaza sunca kreće u pratnji prijatelja kao potpore posjetiti mladenkine roditelje. Donosi mu lišće koke, kruh, slatkiše, šećer i alkohol kao poklon. Ako ne uspije, ponovit će sve sutra, ali i uz neslaganje roditelja zaljubljeni mladi se mogu vjenčati. Prije vjenčanja u Punu ili drugim selima na jezeru, Uros par živi zajedno u kolibi s jednim od roditelja kao svojevrsni ispitni rok. Kasnije sagrade svoju vlastitu kolibu na otoku, ili na nekom novom koji sami naprave.

 

U korak s vremenom

Inače, Urosi ne odbacuju suvremenu tehnologiju. Neki brodovi imaju motore, a kuće solarne ploče. Neke i poneki televizor. Na glavnom otoku je smještena radio stanica Uros-Fm koja čak nekoliko sati dnevno emitira glazbu.

 

 

PERU INFO:

 

Glavni grad: Lima

Granične države: Ekvador, Kolumbija, Brazil, Bolivija i Čile

Podneblje: Zapadni dio Perua je pustinjski, dok se istočna strana proteže uz Tihi ocean

Jezero Titicaca je najveće u Južnoj Americi i proteže se kroz Peru i Boliviju

Valuta: sol

Cijene: litra vode: 5 kn , smještaj: od 40 kuna dalje, sok: 3 kn

Religija: 90% katolici

Najutjecajniji sport: nogomet

Jezik: španjolski, quechua

Prirodni izvori: srebro, zlato, bakar, drvo

 Ima 246 aerodroma, što pridonosi turizmu

 Dom je jednog od svjetskih čuda: Machu Picchu

Kako doći do Urosa: brodom iz Puna, 7 $ za sat vremena vožnje

  isprintaj članak