Pauk i kako ga se riješiti
Ako ih se želite riješiti nemojte im nauditi, ali ni sebe i svoje izložiti opasnim kemikalijama. ...
Vinari Zagrebačke županije očekuju turiste
Snimljen video kao poticaj turističkom obilasku vinara Zagrebačke županije ...
Cvjetni balkoni su raskoš za oči
Nema svaki ljubitelj cvijeća vlastiti vrt. Ali već i cvjetna raskoš u prozorskoj kutiji za cvijeće razveseljava srce i oko! ...
Anketa


NALAZITE SE U > Vijesti
Mobitele koristimo skoro pet (4,8) sati dnevno
Objavljeno: 13.05.2020. 13:20  
Uz beskontaktno sve više koristimo mobilno plaćanje
Uz beskontaktno sve više koristimo mobilno plaćanje

Mastercard je u travnju ove godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Improve proveo online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga među klijentima banaka u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina 

Većina nas je zadovoljna razinom digitalizacije u zemlji, gotovo svi koristimo pametne telefone i kartice, a sve smo više skloni i novim načinima plaćanja kao što su mobilno i beskontaktno, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za tvrtku Mastercard provela agencija Improve. 

Istraživanje je također potvrdilo da je pandemija koronavirusa utjecala na smanjenje broja onih koji planiraju ljetovanje u Hrvatskoj, ali i na češću online kupnju prehrambenih, softverskih i gaming proizvoda te preferiranje beskontaktnog plaćanja kao zdravstveno najsigurnijeg.

 

Zadovoljni smo razinom digitalizacije u Hrvatskoj

Čak 85% ispitanika zadovoljno je razinom digitalizacije u zemlji, što je povećanje od 3% u odnosu na studeni 2019. te nastavak ovog pozitivnog trenda. Međutim, još uvijek značajan broj ispitanika želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (70%), javnoj upravi (54%), obrazovanju (50%) te sudstvu (27%). Kad je riječ o osobnoj uporabi digitalnih usluga, na prvom je mjestu mobitel s internetom te online chat (89%), zatim online kupnja (81%), elektronička pošta (80%) te društvene mreže (79%) i internetske tražilice (77%). Ove usluge najkorištenije su i na dnevnoj bazi, izuzev online kupnje koju većina ispitanika vrši na mjesečnoj razini. 

Nadalje, digitalni uređaji koje najveći broj ispitanika koristi su pametni telefon (95%), prijenosno računalo (83%), osobno računalo (55%) i smart TV (54%). Osim što ga najveći broj ispitanika posjeduje te na njemu provodi prosječno pet (4,8) sati dnevno, mobitel je i sredstvo koje bi ispitanici uz platne kartice u najvećoj mjeri (71%) koristili za plaćanje. U puno manjoj mjeri ističu osobnu iskaznicu ili putovnicu (17%) te biometriju (14%) i pametne satove (14%). PIN je još uvijek preferirani (50%) način autorizacije plaćanja, a prilično poželjno je i skeniranje prsta (34%).

 

Usluge vezane uz mobilno plaćanje koristimo više nego prošle godine

Većinu usluga vezanih uz mobilno plaćanje koristi u prosjeku od 4 do 6% više korisnika više negoli prošle godine.  Jedina iznimka je plaćanje putem SMS-a koju koristi 4% manje korisnika u odnosu na zadnje istraživanje. 

Rezultati su pokazali da gotovo tri četvrtine (71%) korisnika kartica provjerava stanje svog računa i kartične troškove preko mobitela. Gotovo jednak broj (67%) koristi plaćanje putem SMS-a, dok 59% koristi mobilno bankarstvo. U manjoj mjeri korisnici kartica koriste plaćanje putem usluga teleoperatera (26%) te m-novčanik (9%). 

Zanimanje za korištenje online plaćanja putem mobitela postoji kod otprilike 70% ispitanika, što je gotovo na istoj razini kao i u prethodnom istraživanju u studenom 2019. Nadalje, većina korisnika bankarskih usluga zainteresirano je i za pojedine načine mobilnog plaćanja – 59% za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal, a 63% za online kartično plaćanje putem mobilne aplikacije. 

 

Čak nas 9 od 10 plaća beskontaktno

Beskontaktno plaćanje sve je popularnije pa nas tako čak devet od deset ima i koristi beskontaktnu karticu, dok je prije godinu dana taj omjer iznosio osam od deset. Uz to, čak 60% korisnika kartica beskontaktno plaća barem tri do pet puta tjedno, što je povećanje od 5% u odnosu na lani. U blagom porastu (+2%) je i broj onih koji svaki dan beskontaktno plaćaju te sada njihov udio iznosi 23%. Beskontaktno se najviše plaća u supermarketima i trgovačkim centrima (71%), a nakon toga u trgovinama u četvrti (17%). Iako se sve više plaća beskontaktno, ispitanici bi voljeli da takvo plaćanje bude omogućeno u još većoj mjeri, a prvenstveno u supermarketima i dućanima (36%), restoranima i kafićima (16%) te javnom prijevozu (14%). 

Na beskontaktno se plaćanje gleda sve bolje – čak 82% korisnika kartica smatra ga uistinu brzim i jednostavnim, a 61% ga namjerava koristiti češće ubuduće. Čak 71% korisnika kartica čvrsto vjeruje da je beskontaktno plaćanje zdravstveno najsigurnije, a još 20% ima slično mišljenje. U razdoblju kad se iznimno pazi na čistoću prodajnih prostora te higijenu ruku, ovako prevladajući stav i nije veliko iznenađenje, ali je svakako jasan pokazatelj sklonosti potrošača.

 

Gotovo svi koristimo platne kartice

Iiznadprosječan udio korisnika kartica je u Zagrebu i okolici (98%), a najmanji u Lici te na Kordunu i Banovini (91%). Zanimljivo je da se sve vrste kartica u prosjeku nešto više koriste ispitanici stariji od 40 godina (99%), oni s mjesečnim prihodima većim od 5.500 kn te muškarci Rezultati su također pokazali da korisnici u prosjeku imaju tri (2,8) kartice, što je jednako kao i prošle godine. 

Kartice se koristi za razne svrhe. Gotovo polovica (48%) korisnika kartica do dvaput mjesečno podiže gotovinu s bankomata, preko trećine (35%) isto toliko puta tjedno, dok tek rijetki to čine češće. S druge strane, kartice se puno redovitije koriste za plaćanje na prodajnim mjestima. Za tu ih svrhu svakodnevno koristi preko četvrtine (27%) korisnika. Više od trećine (35%) to čini tri do pet puta tjedno, a otprilike četvrtina (22%) jednom do dvaput tjedno.

Većina koristi kartice za online kupnju te m-bankarstvo za plaćanje računa

Značajna većina ispitanika (90%) barem povremeno koristi kartice prilikom online kupnje, što je jednako kao i u studenom 2019. Međutim, učestalost korištenja kartica pri online kupnji smanjila se za 7% na mjesečnoj razini. Osim toga, nešto se povećao (+7%) i udio onih koji kartice pri online kupnji koriste samo jednom do dvaput u tri mjeseca (32%). Kao najčešći način plaćanja pokazale su se debitne kartice (34%), a slijede kreditne kartice (21%) i PayPal (21%). 

Istraživanje je pokazalo još jednu zanimljivost, a to je da internetsko bankarstvo više nije najčešći način plaćanja računa – to je sada mobilno bankarstvo s 51% korisnika u odnosu na 42% korisnika e-bankarstva. 

Porast korištenja mobilnog bankarstva u ovu svrhu iznosi čak 12% u odnosu na prošlu godinu, a još uvijek nije zanemariv ni udio (16%) onih koji račune plaćaju isključivo osobno poslovnicama. Kao glavna prepreka plaćanju računa online ističe se navika plaćanja u gotovini (50%).

 

Zabilježen blagi pad povjerenja u sigurnost web trgovina

Otprilike trećina (31%) ispitanika koji kupuju online spremaju kartične podatke na stranim internetskim trgovinama, no to je ipak za 4% manje nego u studenom prošle godine. Uz to, samo 14% to čini na domaćim online trgovinama. Dodatan pokazatelj blagog pada povjerenja u sigurnost web trgovina je podatak da ih 44% ispitanika ne smatra dovoljno sigurnim da bi na njima pohranjivalo svoje kartične podatke. Riječ je o povećanju od 3% u odnosu na studeni 2019. 

 

Korona-kriza utječe na online kupnju i planove za ljeto

Pandemija koronavirusa loše je utjecala na online kupnju zrakoplovnih karata, ulaznica za kulturna događanja i turističkih aranžmana koje je otprilike dvije trećine ispitanika kupovalo manje nego inače, dok se veća potražnja javila za prehrambenim, softverskim i gaming proizvodima – njih je češće nego inače kupovalo između četvrtine i trećine ispitanika. Odjeća (65%), potrošačka elektronika (55%) i kućanske potrepštine (49%) još su uvijek najpopularnije stavke koje se kupuju online.

Korona-kriza i neizvjesnost koju ona donosi utjecali su i na to da samo 23% ispitanika ozbiljno planira ljetovanje u Hrvatskoj, što je za čak 33% manje negoli prošle godine. Ipak, još gotovo trećina ispitanika (31%) predviđa ljetovanje u zemlji, ali nisu posve sigurni hoće li to i ostvariti. Kao glavne razloge za neplaniranje ljetovanja na Jadranu, ispitanici ističu novčanu nesigurnost (30%), činjenicu da žive na priobalju (25%) te utjecaj pandemije (28%) – bilo da ne vjeruju u njen završetak do početka ljeta (17%) ili zato što se sigurnije osjećaju doma i nastoje smanjiti opsanost od zaraze (11%).

 

O istraživanju MasterIndex

Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama u travnju je 2020. za kompaniju Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.046 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

  isprintaj članak