Pastrva je, nema sumnje, i dalje jedna od najcjenjenijih slatkovodnih sportskih riba. Sportski ribolov na nju predstavlja poseban užitak. Kod nas se može loviti samo na umjetnu muhu i varalicu. Najčešće je riječ o kalifornijskim i potočnim pastrvama.

Napisao: Siniša Slavinić

U Hrvatskoj je nekoliko voda zanimljivih za ribolov ove ribe. To su Gacka, Čabranka, Cetina, Ruda, Krka, Rječina, ali i jezera Štikada, Lokve, Bajer, Peruča... Pastrva, i to krupna, može se loviti i na odvodnim dravskim kanalima hidroelektrane kod Varaždina, a i u samoj Dravi. Isto i u lijepim rijekama Bregani i Bednji. Riječ je o kalifornijskoj pastrvi koju ribiči i ostali nositelji gospodarenja sve više unose u razne šoderice i jezera.

Pastrva može narasti i preko 10 kg težine. No, najčešće se love primjerci teški do kilograma. Spomenimo neke hrvatske rekorde. Godine 1998. je Zvonko Kovačić u jezeru Štikada ulovio potočnu pastrvu tešku 6,08 kg, a Alen Petelin je u jezeru Lokve ulovio pastrvu tešku 5,25 kilograna.

Pribor

Ribolov pastrva varalicom na srednjim i manjim rijekama zahtijeva od ribolovaca dobru kondiciju i odgovarajući pribor. Za takav vid ribolova potreban je štap dužine do 1,80 m. Vrlo rijetko se zbog konfiguracije, zaraštenosti i slično može koristiti duži štap. U svakom slučaju ne treba biti duži od 2,10 m. Najbolje je odmah nabaviti kvalitetniji štap od grafitnih vlakana koji je nešto skuplji, ali će biti pouzdan partner i pri najvećim iskušenjima. Štap treba imati akciju s trećinom vrha (obično se označava akcijom A i B), te težine bacanja do 15 grama. Takve “ultra lake” blink štapove proizvodi niz proizvođača (Browning, DAM, Trabucco, Cormoran, Milo, Daiwa). U komplet ulazi i rola. Ona mora zadovoljiti nekoliko kriterija. U prvom redu mora biti “brza” odnosno imati prijenos najmanje 1:5. Druga joj odlika mora biti mala težina, a treća kapacitet kalema 100 m najlona promjera 0,20 mm. Role takvih karakteristika proizvodi više proizvođača (Okuma, Brwning, Milo, Trabucco, Daiwa, Cormoran, DAM...). I, konačno, najlon. Za blink pastrve treba koristiti mekši monofil promjera najviše do 0,22 mm. Plijen će najčešće biti pastrve do pola kilograma, a tek iznimno one teže od kilograma.

Iako se pastrva može uspješno blinkati gotovo svim vrstama varalica (vobleri, silikonci, žlice...) ovu priču smo posvetili leptirima. Po nekim statistikama leptiri ili “mepsovi” su najučinkovitije varalice kada je u pitanju blink pastrve. Polovica svih velikih pastrva ulovljena je upravo leptirima, a ostala polovica svim ostalim varalicama, muhama i živim mamcima (gdje je to dozvoljeno).

Za ribolov na brzim planinskim potocima i rječicama najučinkovitiji su leptiri veličina od broja jedan, dva i tri, teški od 4,5 do 6,5 grama. Najpoznatiji su francuske tvrtke Mepps tipa Aglia Comet i Aglia Long. Po uzoru na Mepps odlične leptire proizvode i druge tvrtke (Balzer, DAM), a odlične, čak i bolje od uzora, proizvodi karlovačka IDRA. Nose oznaku “standard”, a krasi ih rad već pri samom upadu u vodu, težina koja omogućuje željeni izbačaj i oštre udice. Najčešće se koriste leptiri srebrne, bakrene i žute boje, često sa suknjicom na trokuki odnosno s “bubamarinim” točkicama po listu leptira.

Taktika ribolova

Uz dodatnu opremu za ovakav blink pastrve “idu” visoke čizme ili neoprenke. Nije rijetkost da se mora zaći u vodu kako bi se što uspješnije blinkalo. Za uspješan ribolov pastrve treba znati i čitati vodu, odnosno pretpostaviti gdje se pastrve nalaze. To je najčešće iza kamenja ili drugih prepreka u vodi, ispod ili iza brana odnosno svuda gdje bi mogao biti zaklon za pastrvu ili mjesto gdje ona očekuje hranu. Top mjesta za to su slapovi, brzaci, podlokane obale, potopljeno drveće, male oaze “mirne” vode oko koje kovitla struja, mlinice, stupovi mostova i kameni blokovi. Iznad takvih mjesta, nekoliko metara uzvodno, treba plasirati varalicu i potom je dovesti i provući po poziciji gdje se riba nalazi. Ako je tu, ona će u pravilu strelovito izaći iz svog skrovišta i napasti leptira. Ponekad, kada nešto krene “po zlu” pastrva zna izaći i dopratiti varalicu gotovo do same obale i zatim se okrenuti i otići niz vodu.

Kada je voda mala i počne lagano rasti dobro je varalicu zabaciti nizvodno i vući je nasuprot struje.

Igor Zdenjak, viceprvak svijeta za 2002. i petoplasirani na svijetu 2003. godine, upravo u ribolovu pastrva leptirom na divljim vodama o ovom vidu ribolova kaže: “Snalaženje u granju nadvitim nad vodom, pogađanje malih rupica i bazenčića iz svih mogućih položaja, zahtijeva vrhunsku utreniranost i kondiciju ribiča. Tko to nauči, brzo će se snaći i u svakom drugom obliku valičarskog ribolova na rijekama i jezerima. Ključ uspjeha u ribolovu na malom potoku ili brzoj rječici je bacačka tehnika. Svestranost u baratanju priborom te mogućnost brze prilagodbe novim ribolovnim situacijama neophodni su kako bi iz najskrovitijih kutaka vode nedostupnih velikoj većini ‘običnih’ ribiča izvukli pjegavu ljepoticu”.

Zato treba do savršenstva istrenirati “bočni forhend” kao najčešće korišteni izbačaj odnosno “bočni bekend” kao tehnički najzahtjevniji izbačaj. A tu su još i zabačaj preko glave i zabačaj klaćenjem varalice ispod ruke.

Pastrva je borbena riba. Uhvaćena pruža veliki otpor, koristi struju vode i skače iz vode. Zbog užitka koji pruža treba je poštovati, loviti je, ali i puštati je natrag. Nedavno smo lovili na Bregani i ublinkali u četiri sata ribolova gotovo dvadeset uglavnom sitnih potočnih pastrvica i sve ih odreda vratili natrag u vodu. Kako biste ih što manje ozlijedili isturpijajte odnosno skinite kontrakukice na udicama trokuke. Inače, ribolov na Bregani je specifičan. Rijeka je mala i u nju treba zaći i blinkajući kretati se lagano uzvodno. Treba biti pravi majstor i varalicu plasirati pod granje i rupe u izlokanoj obali gdje se nalaze i najveći primjerci.

Za blink pastrve potrebne su i polarizacijske naočale. Pomoći će da lakše “snimite” vodu i uočite inače nevidljivu ribu.

Lijepa grabežljivica

Uz potočnu, kalifornijsku, hrvatske vode (rijeke Jadranskog sliva) nastanjuje i vrlo ugrožena mekousna pastrva te jezerska pastrva koje je bilo na Plitvičkim jezerima i Omladinskom jezeru.

Sve odreda su grabežljivice čija su velika usta naoružana oštrim zubima. Hrane se ribama, larvama i kukcima.

Blinkati pastrve možete već od ranog proljeće i kasne zime, čim prestane lovostaj, tijekom cijelog ljeta pa i dobar dio jeseni. Dok ljeti treba tražiti dublje dijelove malih voda i tu blinkati u samo svitanje ili kasno navečer, jesen otvara karte za kapitalne ulove.