Lobelia – bezbrižna biljka koju je lako uzgajati
Lobelija izvrsno označavaju granice, duž potoka ili ribnjaka, lijepe su kao pokrivači tla ili u spremnicima - posebno visećim košarama. ...
Koje je vaše drvo
Ako vrt nemate, zaputite se u šumu, naslonite se na “svoje drvo” i zatvorite oči! Osjetit ćete veličanstvenost i snagu koja će vas posve obuzeti - kao da u sebe ...
Helsinški bijenale 2021., „Isto more“ od 12. lipnja do 26. rujna 2021. godine
Helsinški bijenale 2021., „Isto more“, održat će se na helsinškom otoku Vallisaari, od 12. lipnja do 26. rujna 2021. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Iako djeluje pomalo zastrašujuće najviši vrh je na svega 1757 metara nadmorske visine
Objavljeno: 05.12.2020. 09:19  
Velebit - park nacionalnih parkova
Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova
  • Velebit - park nacionalnih parkova

Terezijana, Cerovačke pećine, Krupa, mirila, pisani kamen, Ravni Dabar, Stupačinovo,, Tulove grede, velebitska degenija

Velebit je najduža planina Dinarskog sustava i proteže se u blagom luku duž jadranske obale od prijevoja Vratnik iznad Senja do doline Zrmanje u blizini Zadra u duljini od 145 kilometara. Iako djeluje pomalo zastrašujuće najviši vrh je na svega 1757 metara nadmorske visine.

Upravo zbog ljepote krajolika i vegetacijsko-pejsažnih vrijednosti pojedini dijelovi Velebita su izdvojeni i posebno zaštićeni. Tako je daleke 1949. godine osnovan Nacionalni park Paklenica dok su najvredniji dijelovi sjevernog i srednjeg Velebita proglašeni strogim i specijalnim rezervatima.

Nakon što je 1978. godine uvršten u UNESCO-ovu svjetsku mrežu rezervata biosfere, odlukom Hrvatskog Sabora 1981. godine, cijeli je Velebit proglašen parkom prirode, a kasnije je u sjevernom dijelu osnovan Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Na sjevernom Velebitu svakako treba posjetiti Specijalni botanički rezervat Zavižan- Balinovac - Zavižanska Kosa i prelijepi Velebitski botanički vrt.

Od velikih znanstvenih i turističkih zanimljivosti poželjno je posjetiti Cerovačke pećine smještene nedaleko Gračaca i vrelo i tok rijeke Zrmanje o kojoj ćemo drugom zgodom.


Velebit ima dva lica

Velebit ima dva lica. Jedno je u Lici bogato šumom, a drugo okrenuto Jadranskom moru - uglavnom ogoljelom od jakih bura, posolice i stoljetne sječe hrastova. Sjetimo se priče kako je Venecija sagrađena na našem hrastu. Posebnost Velebita i Velebitskog kanala je znani i opjevani vjetar - bura, što puše s Velebita prema Jadranskom moru i često stvara nevolje, posebno zimi.

Velebitske šume bukve i jele dom su velikom broju vukova, medvjeda i risova. Svakako svratite u Kuterevo i obiđite utočište za medvjediće.

Prvi pisani spomenik o boravku čovjeka na Velebitu potječe iz rimskog doba. To je Pisani kamen koji se nalazi u blizini sela Kosinj, a rješavao je spor oko prava korištenja pitke vode između ilirskih plemena Ortoplina i Parentina.


Mrtvaca se nije smjelo položiti na tlo

Iako je nestao sredinom prošlog stoljeća jedan je narodni običaj ostavio svoje tragove. To su mirila, pogrebni običaj stanovništva gdje je, zbog udaljenosti od župne crkve do groblja, svoje mrtve trebali dugo nositi. Naime, bez obzira na udaljenost i napor nošenja mrtvaca nije ga se smjelo odložiti na zemlju pa su se nosači smjenjivali. Odmoriti se i odložiti mrtvaca na zemlju smjelo se samo na određenom mjestu – mirilu, prvom stajalištu za odmor od pokojnikove kuće do groblja. Položenog mrtvaca se "izmjerilo” po dužini tijela i mjeru bi "zabilježili” s dvije kamene ploče. Tek se nakon ukopa mrtvaca izrađivalo mirilo.

Tako se na mjesto na kojem je ležala pokojnikova glava stavljala okomito veća ploča, a na mjestu nogu manja ploča, tzv. podnožnica.

Mirila su za velebitsko stanovništvo bila značajna kao obilježje kulture i bila kult prema pokojniku. Prema tome važnija od groblja jer se pokojnika više nije obilazilo na groblju. Umjesto toga mirila su označavala spomen na pokojnika, kraj njih se prolazilo, pazilo na njihov izgled, odnosno da se ne uruše ili da ih ne obrastu drač ili trava.

 

Granica dviju klima

Na Velebitu je vrijedno vidjeti Poučnu stazu Terezijana koja obuhvaća tri kilometra dug dio stare autro-ugarske ceste koja je preko Velebita povezivala tadašnje pukovnijsko središte Gospić s lukom Karlobag. Terezijana je izgrađena 1786. godine po naputku cara Franje Josipa II., a nazvana je po njegovoj majci, carici Mariji Tereziji.

Početak staze je iza stare škole u Baškim Oštarijama, a već s Oštarijskih vrata divan je pogled na Jadransko more i otočje zadarskog i kvarnerskog otočja (arhipelaga). Tu se može doživjeti i vidjeti granica dviju klima i upoznati s biljnim i životinjskim svijetom, kulturnom i graditeljskom baštinom.

A kada se spustite na more posjetite uvalu Zavratnica koja je jedna od najljepših uvala i podsjeća na norveške fjordove. Udaljena je samo 15 minuta hoda od Jablanca poznatog po trajektima za Rab. Zbog svoje ljepote proglašena je zaštićenim krajolikom.

 

Najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj

A kada putujete put Dalmacije obavezno posjetite Cerovačke pećine koje su najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj. Otkrivene su prilikom gradnje željezničke pruge od Gračaca prema Kninu. Gornja pećina je duga 1200, a Donja 2400 metara. Između njih je znatno manja Srednja pećina. Većim dijelom su pristupačne za razgledavanje i izuzetno su bogate špiljskim nakitom. Nalazište su pećinskog medvjeda, pronađene su fosilne ljudske kosti te brončana sjekira koje su pripadale tzv. lovcu na spiljske medvjede koji je živio pred nekih 20 tisuća godina. Za usporedbu, stari Rim je bio pred samo dvije tisuće godina! 

  isprintaj članak