Grad blizanca u Indiji
Ova neobičnost rođenja velikog broja blizanaca zabilježen je iu gradovima Igbo-Ora u Nigeriji i Cândido Godói u Brazilu. ...
Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Anketa


NALAZITE SE U
Pomaže kod slabog teka, bolova u grlu, pročišćava krv i cijeli organizam, pospješuje izlučivanje mokraće
Objavljeno: 14.09.2019. 08:58  
Vlasac - začin koji oplemenjuje jelo
Vlasac - začin koji oplemenjuje jelo

Poznat pod imenom šnitlauh, sitni luk, ptičji luk, luk drobnjak, vlasac je zeljasta biljka iz porodice ljiljana. Zbog sitnih lukovica u tlu te bogatog okusa i mirisa koji podsjeća na luk, pripada redu lukova.

 

Napisao: Vaško Artur


Od srodnog češnjaka, crvenog luka i poriluka razlukje se oblikom listova. Njegovi uski cijevasti tamno zeleni listovi nalik su na travu, a po obliku i dužini podsjećaju na cvjetne stabljike.

Vlasac potječe iz hladnijih područja Europe i Azije. Pradomovinom vlasca smatra se Kinu. Prema zapisima iz vremena 3000 g. prije naše ere u Kini se luk vlasac rabio kao začin, a u Europu ga je donio Marco Polo. 

Vlasac je poznata začinska biljka još iz antičkog doba. Kao začinsku i ljekovitu biljku preporučao ga je i karlo Veliki u 9. st. Spominje se da je i rimski car Neron još u 1. st. svoj glas održavao uz pomoć vlasca. Prema starom narodnom vjerovanju, da bi vlasac lijepo rastao treba ga ukrasti ili isporositi. Isto se tako vjerovalo da ako vlasac posebno lijepo raste onda je to znak za zlu domaćicu, a ako vlasac potpuno izumre iz vrta onda je to za stare narode bio znak da će netko iz kuće ubrzo umrijeti.

Tek u 19. st. vlasac je postao omiljena začinska biljka, a danas ga se uzgaja, ne samo kao začinsku već i kao ukrasnu biljku.

Vlasac samoniklo raste po cijeloj Europi, Americi i Aziji, i to najčešće uz obale potoka i rijeka, u vlažnim šumama, te u močvarama, livadama i travnjacima. Višegodišnja je biljka, uz eterično ulje koje pospiješuje probavu i potiče tek, dobar je izvor C vitamina, pa ga je preporučljivo dodavati zimi kad nam on najviše nedostaje u hrani. Sadrži i vitamine A, B1, B2, eterično ulje sa sumpornim spojevima te važne minerale poput kalija, magnezije, željeza, kalcija, fosfora i bakra. Zbog važnih mineralnih tvari te obilja vitamina, vlasac je u svakom slučaju i ljekovita biljka, a pomaže kod slabog teka, bolova u grlu, pročišćava krv i cijeli organizam, pospješuje izlučivanje mokraće,

Iza peršina vlasac je najomiljenija kuhinjska trava. Fino nasijeckan ili narezan ne bi smio nedostajati u salatama, jelima od jaja, mesa, ribe i morskih plodova, sviježi sir, jelima od gljiva, umacima, slanim kolačima i palačinkama.

Vlasac nikada ne treba kuhati jer time gubi svoj okus i vitamin C. Treba ga posipati po salatama i jelima, jer svojom nježnim okusom na luk, čvrstom građom i svježim zelenilom, vlasac daje punoću okusa, mirisa i pridonosi lijepom izgledu jela.

Vlasac je otporan na hladnoću, i vrlo izdržljiv, a raste poput trave u gustim busenovima. Zbog malih lukovica koje se nalaze odmah ispod površine zemlje treba ga redovito zalijevati, a posebno za suha vremena. Da bi se potaknuo rast treba ga redovito rezati te uklanjati ocvale cvjetove. Vlasac će osobito dobro napredovati ako ga se gnoji talogom od kave, jer ne podnosi svježi gnoj niti sirovi kompost. Najbolje će uspijevati na vlažnom, vapnenastom tlus malo pijeska, na sunčanoj ili blago sjenovitom položaju. Razmnožava se sjemenjem koje sijemo na otvorenom u travnju ili kolovozu za berbu slijedeće godine, ili dijeljenjem korijenja starije biljke u proljeće. Ako želimo vlasac brati zimi nekoliko buseva vlasca treba iskopati između listopada i prosinca i ostaviti vani da jednom promrznu. Nakon toga vlasac se može posaditi u lonce i staviti na prozore. Mraz će biti znak lukovicama da se probude i ponovo potjeraju.

  isprintaj članak