Šarene maske za lice dobivaju na popularnosti u Južnoj Koreji
Poznata glumica Kim Hye-soo objavila je na društvenim mrežama svoju fotografiju s maskiom neonske boje. Fotografija je privukla velik broj klikova i lajkova. ...
Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Ribolov
Riba koja juriša i na mamce neprimjerene svojoj veličini
Objavljeno: 03.08.2012. 10:49  
Vrijeme je grgeča
Vrijeme je grgeča

Bez obzira na njihovu veličinu, za sportske ribolovce to je važna riba. Riba koja juriša i na mamce neprimjerene svojoj veličini.

 

Napisao: Siniša Slavinić

Fotografije: Stane Omerzu

 

Bandar, okun, kostreš, neka su od narodnih imena grgeča, latinskim imenom i prezimenom Perca fluviatilis, ribe koja je veoma raširena u nizinskim vodama, rijekama i jezerima, cijele Europe, sjeverne Azije i Sjeverne Amerike. Bez obzira što ova riba ne naraste velika (prosječni primjerci u vodama Hrvatske nisu teži od 200 do 300 grama i duži od 20 cm) ribolovci je cijene zbog ukusnog mesa, ali i sportskih užitaka koje može pružiti. Uz to, grgeč je riba koja se lovi cijele godine (iako najbolje u veljači, studenom i prosincu). Grgeč je grabežljivac i podjednako se uspješno može loviti s prirodnim i umjetnim mamcima. Kada su prirodni mamci u pitanju, lovi se lakšim dubinskim tehnikama, sa ili bez plovka, na gujavice, crve, komadiće ribe (repić) ili filet, te male žive kedere. Umjetnim mamcima grgeča se lovi manjim varalicama, leptirima, žlicama i silikoncima, te umjetnim muhama koje oponašaju male ribice (potezanke ili streameri).

 

Nakon prvog eto i drugog!

Grgeči spadaju u široku porodicu pravih grgeča – Percidae. Lako je prepoznatljiv po dvije leđne peraje, postavljene blizu jedna drugoj, nazubljenom i bodljikavom škržnom poklopcu, te čvrstim, jakim krljuštima, koje se dosta teško čiste. Krasi ga i pet do devet uzdužnih pruga. Žuto-zelenkaste je boje, bijeložutog trbuha i crveno-sivih peraja. Nastanjuje podjednako i otvorene i zatvorene nizinske vode. Nastanjuje i duboka jezera. U Bodenskom jezeru love ga i na 60 do 80 m dubine. Već rekosmo kako nije teži od 300 grama. Živi u jatima, pa gdje se ulovi jedan, često će brzo na udicu doći i drugi primjerak.

 

Odmjeravanje snaga

Ribolovci vole odmjeravati snage i kada su grgeči u pitanju. Zato se diljem svijeta vode razne liste ulova i za najgrgeče. Danas u svijetu ima malo odredišta gdje žive krupni grgeči. Grgeča težeg od jednog kilograma može se uloviti u sjevernim vodama i vodama Dalekog istoka. Tako još u ruskim rijekama ima kapitalaca. U jezeru Onega moguće je loviti primjerke teške i do 3,6 kg, a u Čudskom jezeru i težih. U literaturi se još samo vode zapadnog Sibira spominju kao one gdje se mogu uloviti grgeči teški do 5 kg. Među njih spadaju i vode Mongolije odakle i potječu ove fotografije. Doduše, na mongolske vode europski ribolovci odlaze u potrazi za tajmenom (vrsta glavatice), pa usput love i grgeče teških više kilograma. Na jezeru Tiškin u Rusiji Nikolaj Arturović ulovio je grgeča od 5,96 kg.

 

Europski rekordi

Njemački časopis Fish und Fang, na svojim listama kao rekordni ulov svih vremena u Njemačkoj ima grgeča od 3,20 kg, koji je ulovljen 21. 9. 1998. Preko 3 kg teškog grgeča na sojim rekord listama ima još samo Italija, gdje je ulovljen grgeč od 3,50 kg i Češka, gdje je ulovljen grgeč težak 3,44 kg. Švicarski rekord težak je 2,95 kg, a francuski 2,69 kg.

Na privatnom jezeru Kent, u Engleskoj 1985. ulovljen je njihov službeni rekord težak 2,52 kg. No, u Velikoj Britaniji je zabilježen i veći ulov, težak 2,53 kg. Radi se o grgeču kojeg je 28. 3. 2002. ulovio jedanaestogodišnji Deen Rowling.

Među zemljama koje se mogu pohvaliti s ulovima grgeča težih od 2 kg su još: Irska (2,75 kg), Bjelorusija (2,7 kg), Poljska (2,64 kg), Danska (2,62 kg), Litva (2,01 kg)…

 

Pola kilograma - kapitalno

Na vodama Hrvatske i zemalja u okruženju, posljednjih desetak godina, kada je grgeč u pitanju, rijetki su ulovi teži od jednog kilograma, pa se primjerci od pola kilograma već smatraju kapitalnima. Hrvatski rekordni ulov tako je grgeč težak 1,25 kg, kojeg je u jezeru Trstenik 2005. ulovio Dubravko Hodak. Slijedi ga grgeč od 1,09 kg, kojeg je 2004. u jezeru Čingilingi ulovio Ivica Pačko. Na istom jezeru kod Molvi, grgeča teškog 1,04 kg ulovio je Draško Lacković 1995.

U Srbiji kao naj grgeč vodi se onaj težak 1,30 kg, kojeg je na kedera, ulovio Saša Rangelov na Lipovačkim barama.

 

Vrijeme je grgeča

Bez obzira na njihovu veličinu, za sportske ribolovce to je važna riba. Riba koja juriša i na mamce neprimjerene svojoj veličini. Zato nije čudo kada se a kedera, npr. bodorku od 18 cm, ulovu grgeč tek neznatno duži. No, ciljano, s manjim udicama i prirodnim mamcima ili s manjim varalicama u pokretu na lagani spin pribor, može se uloviti puno ove ribe i provesti lijep dan na vodi.

  isprintaj članak