Trnje – prostor i ljudi
U sklopu projekta Zagrebački kvartovi, Muzej grada Zagreba objavio je novu publikaciju, knjigu / katalog izložbe Trnje – prostor i ljudi. ...
Trebaju li muškarci častiti prilikom prvog spoja
Vječno je pitanje trebaju li muškarci častiti prilikom prvoga izlaska s nekom djevojkom (ženom). ...
Svjetski dan tune - bitne vrste koja zaslužuje to priznanje
Ribolov tune na Tihom oceanu nedvojbeno najbolji i najodrživiji na svijetu ...
Anketa


NALAZITE SE U
Umjerenom vožnjom bickilom troši se otprilike 300 kalorija na sat
Objavljeno: 30.04.2018. 15:59  
Vrijeme je za bicikl
Vrijeme je za bicikl

Novije studije su ustvrdile kako 30 minuta tjelesne aerobne aktivnosti na dan i to pet puta tjedno smanjuje opasnost od nastanka neke od krvožilnih bolesti za 50 posto i kolorektalnog karcinoma za 40%.

Nakon tmurne zime i često neodgovarajućih vremenskih uvjeta za redovite tjelesne aktivnosti na otvorenom, proljeće sa svojim dužim sunčanim danima, ugodnijom temperaturom, mirisima i bojama nagonski u nama budi želju za kretanjem, radilo se tek samo o šetnji u prirodi.

 

Napisala: Kristina Knežević, fotografija: Lidija Vrećar Mišćin

 

Većina ljudi slijedi tri osnovna puta koji će im osigurati dobro zdravlje i neopterećen život: posjeti liječniku, pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Često nismo svjesni da bi naši posjeti liječniku mogli biti znatno smanjeni kada bismo radili na sprečavanju bolesti povezanih s nedostatnom tjelesnom aktivnosti. Još je Krauss 1976. godine doveo u vezu nekretanje s bolestima kao što su arterioskleroza, srčani i moždani udar, dijabetes, gojaznost, nepravilno držanje...

Novija istraživanja potvrdila su kako 30 minuta tjelesne aerobne aktivnosti na dan i to pet puta tjedno smanjuje opasnost od nastanka neke od krvožilnih bolesti za 50 posto i kolorektalnog karcinoma za 40%.

Aerobne aktivnosti pomažu jačanju krvožilnog sustava, kao što su brzo hodanje, vožnja biciklom, jogging, plivanje, vožnja koturaljki itd. Najbolje je izabrati tjelesnu aktivnost koju možemo raditi svaki dan.

 

Vožnja biciklom je gotovo idealan oblik tjelesne aktivnosti, zbog toga što je:

• Aerobna aktivnost

Da biste vozili bicikl morate koristiti velike mišićne skupine nogu, čime se podižu srčani otkucaji i obavlja trenirajući učinak na krvožilni sustav.

• Rasterećuje zglobove donjih udova

Mnogi ljudi moraju odustati od određenih sportova upravo zato što imaju oštećene zglobne strukture koje ne mogu podnositi povećani pritisak, kao npr. trčanje. Kod vožnje bicikla dolazi do rasterećenja tjelesne težine sa zglobova što ga čini idealnim sportom za one koji pate od spomenutih problema.

• Ne zahtijeva veliku vještinu i predznanje

Mnoge ljude odbijaju sportovi koji zahtijevaju visoku razinu vještine kao naprimjer aerobni ples. Većina nas zna voziti bicikl, jednom kad se nauči više se ne zaboravlja. Sve što je potrebno je malo hrabrosti i, naravno, bicikl s dva kotača.

 

Neke važne činjenice vezane uz vožnju biciklom:

• Umjerenom vožnjom bickilom troši se otprilike 300 kalorija na sat. Ako se svakodnevno vozite biciklom pola sata kroz godinu dana ćete izgubiti pet kilograma. Zato što je aktivnost svakodnevna, učinak će biti trajan, a još učinkovitiji kombinira li se s pravilnom dijetom.

• Istraživanja su pokazala da svakodnevno brzo hodanje ili vožnja biciklom do radnog mjesta kroz 15 tjedana, za 3 do 7 posto poboljšati kardiovaskularnu izdržljivost, smanjiti kolesterol za 5, a tjelesnu težinu za 3%. Također je uočeno i smanjenje razine stresa, depresije i strahova.

• Pri vožnji biciklom postoji i određena mogućnost ozljeđivanja, koja se spominje kao čimbenik koji trebamo uzeti u obzir kod odluke za ovu vrstu aktivnosti. Opasnost je slična kao i kod vožnje automobilom. Ustanovljeno je da dobrobiti vožnje biciklom prevaguju nad opasnostima u odnosu dvadeset prema jedan.

 

Koliko voziti?

Uvriježeno mišljenje da je pet polusatnih aktivnosti tjedno dovoljno za postizanje navedenih dobrih učinaka na zdravlje. Voziti treba umjerenom brzinom, a moguće je i podjeliti na dva ciklusa po 15 minuta ukoliko je prošlo duže vremena od uobičajenih tjelesnih aktivnosti. S povećanjem izdržljivosti, po želji možete produžiti i do 45 minuta dnevno. Dakako, izbor opsega vremena ovisi o pojedincu. Vodilja pri izboru opterećenja i brzine je vlastiti osjećaj. Najbolje je ne ići preko granice onda kada počnete osjećati da lagano ostajete bez zraka.

 

Osnovne napomene:

• Ako je prošlo duže vremena od zadnje vožnje biciklom, preporučljivo je provjeriti svoje vještine izvan prometnog područja.

• Početnici bi trebali namjestiti sjedalo dovoljno nisko da mogu bez problema dotaknuti tlo stopalima.

• Za sigurnu vožnju potrebno je moći voziti s jednom rukom, kako bi bez problema davali onima iza sebe signale o skretanju i biti u mogućnosti pogledati iza sebe. Važno je biti svjestan što se događa oko vas, ali i usredotočiti se na to gdje želite ići.

• Ako bicikl ima brzine odaberite onu uz koju se osjećate najugodnije pri vožnji.

• Vježbajte naglo kočenje kako biste stekli osjećaj koliko prostora je potrebno na različitim podlogama.

• Kod kočenja koristite obje kočnice i držite se čvrsto rukama za upravljač.

• Poznavanje prometnih znakova, pravila u prometu i korištenje zaštitne kacige neophodno je za vožnju biciklom na cesti.

• Biciklom se možete voziti gotovo bilo gdje, u svako doba godine, s gotovo nikakvim troškovima. 

• Ne morate gubiti vrijeme čekajući javni prijevoz, vozite se na biciklu do radnog mjesta ili jednostavno uživajte u prirodi u slobodno vrijeme.

• Vožnja biciklom ne pridonosi zagađenju zraka koje uzrokuju astmu i bronhitis. Biciklist je manje izložen zagađenošću zraka nego motorist. 

  isprintaj članak