Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Bolje smrad negoli ujutro svježe donje rublje
Međunarodni istraživački tim izvijestio je prošle godine da miris znoja zbog određenih kemikalija može usrećiti druge ljude. ...
Anketa


NALAZITE SE U
U popisu Gospinih svetišta 1672. godine.
Objavljeno: 10.12.2012. 16:02  
Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
  • Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
  • Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
  • Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
  • Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin
  • Zaostrog - Na obali morskoj u nahiji Fragustin

Danas vas u našoj maloj turističkoj priči vodimo u Zaostrog, mjesto u Makarskom primorju koje pripada općini Gradac, a smještenom na vječno zelenom polju koje okružuju tri brda i more.

Iako se Zaostrog u pisanoj riječi spominje pred točno 540 godina u hudžetu drinskog kadije Hamze nađeni su na području Zaostroga granitni ručni žrvanj iz kamenog doba, nekropole iz doba Ilira i antički reljef boga Mitre. Još uvijek se mogu vidjeti ostaci srednjevjekovnog grada vlastele Vlatkovići-Jurjevići na Viteru i kameni prag s reljefom ruke i mnogi drugi povijesni ostaci.

 

Na obali morskoj u nahiji Fragustin

Pred 300 godina Zaostrožani se polako spuštaju prema moru da bi nakon potresa 1962. godine većina završila na morskoj obali. Tako danas imamo Zaostrog-Selo koji polako dolazi u turističku funkciju i novi Zaostrog-Kraj koji ljeti vrvi tisućama turista.

Najvažniji i najpoznatiji spomenik cijelog Gornjeg primorja je franjevački samostan Svete Marije koji prema jednom turskom zapisu iz 1671. godine “postoji od davnih vremena, na granici sedam kraljeva, na obali morskoj u nahiji Fragustin” kako se u doba Turaka zvala ta općina.

Samostan su vjerojatno u 14. stoljeću osnovali redovnici “pustinjaci od Augustina”, zvani augustinci,koji su ga nakon pada Bosne napustili i otišli na otoke. Napušteni samostan naseljuju pred 536 godina franjevci ondašnje provincije Bosne Srebrene. Tako su ga lijepo uredili da ga je posjetitelj iz Rima, posjetivši ga 1640. godine, nazvao najljepšim od svih samostana tadašnje prostrane provincije Malo. A o kulturnoj razini samostana govori i natpis pisan hrvatskim jezikom i bosančicom iz 1589. gdoine koji je danas nad glavnim ulazom.

 

U popisu Gospinih svetišta 1672. godine.

Zaostroški je samostan sa svojom crkvom bio poznato svetiše koje je ušlo u popis Gospinih svetišta 1672. godine.

Pet stotina djelovanja samostana najbolje se ogleda u njegovom knjižničnom i arhivskom fondu. Biblioteka broji 15 tisuća knjiga, a među njima su pet inkunabula. Tu je i Razgovor ugodni naroda slovinskoga fra Andrije Kačića Miošića. Mogu se vidjeti Marulićeva djela i čak 457 turskih dokumenata.

Samostan ima bogatu zbirku kiparskih i slikarskih djela, etnološku zbirku s predmetima iz Južne Hrvatske, Hrvatskog zagorja, Posavine, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

U Botaničkom vrtu zasađeno je preko 250 raznih biljaka od kojih ističemo kinesko bombon drvo, kineski ribiz i sedam vrsta mimoza.

Dozvolite ljubaznim domaćinima da vas provedu klaustrom (unutrašnjim dvorištem) samostana sa zdencem iz 1744. godine i neizostavno pogledajte pomorsku kuhinju s originalnim predmetima u originalnom okruženju.

Podsjetimo, Zaostrog je 96 kilometara južnije od Splita, odnosno 132 kilometra sjevernije od Dubrovnika. Od Makarske do Zaostroga je svega 33 kilometra.

 

Ukoliko odlučite pobliže upoznati taj kraj noćite u odličnom hotelu-restoranu Villa Neretva u Metkoviću budući da će vas u svakoj sobi dočekati primjerak Turist plusa.

 

  isprintaj članak