Nove SightRun ture za novu turističku sezonu za one koji vole trčanje
SightRun tim kaže kako bi trčanje nakon biciklizma moglo zapravo postati novi zaštitni znak Hrvatske, ako se dovoljno potrudimo. ...
Prvi strip na svijetu

Strip je pridonio nazivu "žuti tisak" za novine i časopise sa senzacionalističkim sadržajem. ...
Boraks – Počnite ga koristiti u svakodnevnom životu

Boraks je prirodni mineral koji nastaje sezonskim isparavanjem slanih jezera, a sastoji se od vode, natrija, kisika i bora. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
Najveći svjetski turistički sudionik je Njemačka
Objavljeno: 05.12.2018. 11:22  
Zdravstveni turizam nekada i danas
Zdravstveni turizam nekada i danas

Nairobi, Kenija


Putovanje u turističke svrhe potječe još iz davnih vremena. U starom Rimu, prije oko 2.000 godina, postojali su specijalni turistički vodiči (danas bismo rekli prospekti), posebno za zimsko, a posebno za ljetno razdoblje. Veliki je značaj pridavan udobnosti. Bogatiji i viđeniji su spavali u lijepo uređenim kućama, dok su siromašniji spavali u kočijama ili pod šatorima. U to vrijeme su građeni i luksuzni hoteli s centralnim grijanjem, ali ne viši od 4 kata. Hoteli su pružali razne vrste zabave (kockanje, ljubavne pustolovine itd.). Političari i moćni ljudi su imali zasebne luksuzne rezidencije, uz mogućnost bavljenja lovom. 

 

Napisao: prof. dr. sci Miroslav Cuculić

 

Samo su stari provodili ljeto kod kuće

Mladi su najradije išli na Jadran, Cipar, Siciliju, zatim obalu Male Azije, Egipat oko piramida i čak do hramova kod prve katarakte Nila. Studenti su išli u Kartagu, a znanstvenici su organizirali ekspedicije u najudaljenije dijelove Carstva, u kojima trenutačno nisu vođeni ratovi. Putnici-turisti su obilno jeli i pili uprkos preporukama higijeničara da umjesto doručka popiju samo čašu vode kako bi spriječili pretilost. Jedni su putovali na kulturne priredbe koje su se održavale u velikim kazalištima, a na kojima se davalo sve, od recitacija do tragedija. Posvuda su bila javna kupališta (terme) da osvježe umorne i iznemogle.

 

Putovalo se često

Neki su putovali jašući na konju, a neki (stariji i deblji) su bili nošeni na posebnoj vrsti stolica ili na posebnoj ležaljci. Ceste su bile dobre i dobro označene. Najveća dnevna udaljenost koju su mogli iznosila je do 60 km. Ponekad su turisti donosili kući ne samo poklone i uspomene, već i bolest.

Putovanje u Rimskom Carstvu je bilo jednako često kao i u Europi u XIX. stoljeću do razvoja cestovne mreže. U kršćanskoj Europi su osobito popularna bila hodočašća pješice u Rim, Santiago de Compostelu i Jerusalem.

 

Što se promijenilo u međuvremenu?

Promijenili su se značaj i veličina turizma. Od godine 1800. aristokracija je počela sebe nazivati turistima. To je u početku bila samo manjina privilegiranih. Kasnije se u to uključuje i cijeli građanski stalež Europe, a od 1950. godine gotovo svaki čovjek postaje turist, a turizam kao masovni pokret postaje nezaobilazni dio uobičajenog čovjekovovog života. U procesu industrijalizacije javlja se pojam godišnji odmor, isto tako i pojam slobodno vrijeme. Oni pružaju novi poticaj razvoju turizma koji sada poprima novu kvalitativnu dimenziju. U službenom dokumentu WTM (Svjetski sastanak o turizmu), god. 1982., navedeno je, između ostalog, i sljedeće: "Pravo na odmor, kao prirodna posljedica prava na rad, mora biti afirmirano kao temeljno pravo u okviru ostvarenja ljudske sreće.”.

Turizam, sa svojom izrazitom usmjerenjem prema prirodi, poprimio je esencijalni značaj u onom što danas nazivamo kvaliteta života. Kroz turizam čovjeku se omogućava zadovoljenje nekih temeljnih i iskonskih potreba (bijeg od svakidašnjeg života, afirmiranje osobne kreativnosti, osobno potvrđivanje i stvaralaštvo), što se sve povoljno odražava na njegov emocionalni život. U tom smislu turistička putovanja i odmori moraju biti vrijeme za zadovoljenje temeljnih ljudskih potreba kroz koje se treba i obnoviti i umne i tjelesne sposobnosti, kao i ostvarenje želje za mirom i odmorom. Isto tako treba biti poticano zanimanje za razvoj kulturnih, rekreativnih i sportskih aktivnosti.

Spektakularni porast turizma u Europi je posljedica visokog životnog standarda, slobode putovanja uz odbacivanje svih ograničenja, dovoljno visokog dohotka, mogućnost plaćanja na kredit te dobro razrađenog koncepta korištenja slobodnog vremena. U Europi prevladava potražnja za suncem i ugodnom klimom, udružena s upoznavanjem kulturnih znamenitosti nekog područja. To sve se može naći na području Sredozemlja.

 

Novi oblici turizma

Uz uobičajena putovanja i boravke u okviru godišnjih odmora, postoje novi oblici turizma (poslovni, znanstveni, kongresni) za koje nije potrebno koristiti godišnji odmor. Za ove oblike turizma je karakterističan dosta brzi trend porasta u svijetu. Uočljiv je također porast zdravstvenog turizma. U svijetu se u zadnje vrijeme nudi sve više aranžmana s etiketom rekreacijskih ili terapijskih procedura. Prema anketama provedenim u Zapadnoj Europi oko 12% turista je spremno učiniti nešto za svoje zdravlje za vrijeme odmora i spremno je za to posebno platiti. Gospodarska kriza, nezaposlenost i svugdje prisutne restrikcije nisu bitnije utjecale na turizam koji pokazuje trend stalnog porasta, u prosjeku 4 do 6% godišnje. Izuzetak su područja s ratnim stanjem i ratnim  djelovanjima. Osim rata, borbenih djelovanja i terorističkih akcija na cjelokupan razvoj turizma vrlo nepovoljno utječu i pojave epidemija zaraznih bolesti, neorganizirana zdravstvena služba i svaka druga nesigurnost za vrijeme odmora.

 

Zašto je turizam postao nezaobilazan dio svakodnevnog života?

Turizam je narastao iz marginalnog sektora nacionalnog gospodarstva važan socijalno-ekonomski resurs, tzv. "nevidljivi” izvoz, drugi po redu iza izvoza energija i motornih vozila. Prije 40 godina bilo je ostvareno oko 25 milijuna turističkih putovanja godišnje, 1980. već blizu 300 milijuna, a 1990. više od 500 milijuna. Na Europu otpada oko 60% ostvarenih prihoda od turizma, na SAD 15%, a na ostale zemlje svijeta oko 25% ukupnog prihoda od turizma.

Najveći svjetski turistički sudionik je Njemačka na koju otpada jedna petina svjetske turističke potrošnje. Na drugom su mjestu SAD, a zatim slijede Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i druge zemlje.

Za razliku od ukupne turističke potrošnje, u turističkoj potrošnji po glavi turista na prvom je mjestu Švicarska, a Njemačka zauzima tek peto mjesto. Po dohotku od turizma Njemačka zauzima, računato po glavi stanovnika, 25. mjesto, a po ukupnom dohotku od svjetskog turizma šesto mjesto. Razvijene zemlje zauzimaju posljednja mjesta na ljestvici prihoda od međunarodnog turizma, ali se računa da će turistička putovanja u razvijene zemlje rasti. Sredstva koja se ostvaruju u turizmu na svjetskoj razini su ogromna. Zbog toga je sasvim razumljivo da svaka zemlja nastoji dobiti što više od tog "kolača”. Zbog toga se svim silama nastoji što više unaprijediti vlastiti turizam i povećati posebno međunarodni turistički promet u zemlji te savjetovati građanima da provedu godišnji odmor u domovini.

  isprintaj članak