29.4.2019. 8:22:00   
Tratinčica - Lijepom biljkom do zdravlja

Iskrica, bjelka, krsnica, behar, krasuljak, katarinčica... neki su od brojnih naziva ove čudesne biljke i cvijeta, a latinski naziv bellis perennis dobila je od pridjeva „lijep". Skoro tijekom cijele godine cvate (od ožujka do listopada), a za lijepa vremena i do studenog.

 

Napisala: Vesna Plesa


Poznato je da tratinčica ima ljekovita svojstva, korisna za rane, protiv grčeva, za čišćenje krvi, kod bolesti bubrega i jetre. Također je izvrsna kod liječenja plućnih bolesti te za smirenje i uspavljivanje. Kod kure pročišćavanja krvi, ili s ciljem smanjenja kašlja i groznice preporuča se pijenje sirupa, koji se pripravlja na slijedeći način: cvjetove poparimo, ostavimo ih preko noći, ujutro ih ocijedimo, istisnemo i dodamo šećer. Potom kuhamo na laganoj vatri dok ne dobijemo sirup. Najbolje je popiti tri čajne žličice ovog sirupa na dan.

Tratinčica je biljka od koje se može napraviti i slasni sok i to na način da se kroz laneno platno procijedi istisnuti sok iz biljke s cvjetovima i pije svježe pripravljenog. Prije pijenja soku se može dodati šećer, med ili čak vino. Dnevno se uzima po nekoliko velikih žlica soka, sve dok se količina ne poveća na 100 ml na dan, potom se smanjuje dok ne završi liječenje. Sok je koristan kod jačanja organizma i/li slabokrvnosti. Sok se može koristiti i za masažu mišića otvrdnulih uslijed tjelesnih napora, tada mu se doda malo vinskog octa. Ako želite izliječiti organe za disanje, tada preporučamo da u svježi sok dodate malo meda.

Čaj od tratinčice nije potrebno dodatno predstavljati, ali za one koji ipak ne znaju, podsjetimo: tri čajne žličice prelijte šalicom vrele vode.

 

Mast za bolne zglobove

Novost u zbirci vaših domaćih lijekova može biti i mast od tratinčice, koju se uglavnom koristi za bolne zglobove. Mast pripravljamo na način da na neslanom maslacu popržimo jednaku količinu listova tratinčice i listova crnog sljeza. Vruću smjesu procijedi se kroz krpu izravno u posudu, pusti da se ohladi, a nanosi se na bolne zglobove nekoliko puta na dan.

 

Salata od tratinčice za proljetno čišćenje krvi

Iako je kod nas manje poznata činjenica da je tratinčica jestiva biljka, mnogi narodi (i iz našeg susjedstva), jedu je redovno i smatraju je pravom divotom. U Njemačkoj je tako na cijeni salata od tratinčice isto kao i salata od matovilca. Mlade listove može se jesti sirove (u salati), ili prokuhane. Salata je ukusnija ako se pusti odstajati začinjena barem sat vremena. Dobra je ako se pomiješa sa salatom od krumpira ili raznog divljeg povrća. Kao zdravo jelo preporučuju se usitnjeni listovi pomiješani sa svježim kravljim sirom. Ta smjesa proljetna je kura čišćenja krvi. Listove se može jesti i u obliku miješanih variva, ili ih se stavlja u juhe. U mladim listovima ima od 20 do 40 mg vitamina C i do 4 mg karotina.

 

Tratinčica kao varivo

Nijemci vrlo često koriste i zelene pupoljke tratinčice, koje se marinira poput kapara i koristi kao začin. Jestivi su i otvoreni cvjetovi, koje se može koristiti za ukrašavanje gotovih jela od mesa ili slastica. Ova ljekovita biljka je dobra za pripravljanje raznih variva, a posebno preporučamo divlje povrće lagano kuhano na pari i preliveno maslinovim uljem ili maslacem. Listovi za varivo se prije pripremanja usitni, a poslije kuhanja i posoli. 

 

I jadranske tratinčice su jestive

Jestive su i dvije slične jadranske biljke: šumska tratinčica (bellis slivestris cyr.) i jednogodišnja tratinčica (bellis annua). Listovi šumske tratinčice imaju tri provodne žile, a glavice su im razmjerno široke od 25 do 35 mm i cvate uglavnom u jesen. Jednogodišnja cvate uglavnom u proljeće, a prepoznaje se po znatno manjim cvjetovima (od 10 do 15 mm).

 

Odavna poznata ljekovitost

Njena medicinska i hranjiva svojstva bila su poznata već u srednjem vijeku. U nordijskoj mitologiji bila je posvećena božici proljeća, kao i u slavenskoj mitologiji - Vesni. Sustavno je uništavana u 18. stoljeću u Francuskoj, jer se smatralo da izaziva pobačaje, što se, naravno, kasnije pokazalo netočnim.

Tratinčicu nalazimo gotovo posvuda, po livadama, travnjacima, čistinama, uz putove, sve do 2.400 metara nadmorske visine. Uzgaja ju se i kao ukrasnu biljku u raznim oblicima.

Ima 4 do 15 cm visoke stapke, u sredini žute, a na rubovima bijele ili crvenkasto bijele latice, a cvijet je promjera od 15 do čak 30 mm. Ima duguljaste dlakave listiće, lopatičasta ili jajasta oblika s jednom provodnom žilom u sredini. Listovi su složeni u dva dijela koja se postupno suzuju u peteljku te zajedno stvaraju prizemnu rozetu.


 

Copyright (c) Turistplus
www.turistplus.hr