22.6.2019. 19:19:00   
Norveška - Zemlja vikinga

Vigeland, Alesund, jedan od mnogobrojnih fjordova

 

Norveška je zemlja Vikinga i mitova, dopola okovana snijegom i ledom, te najsjevernija naseljena zemlja u Europi. Duga je 1800 i široka 450 km na najširem dijelu, a nastanjuje je 4,5 milijuna stanovnika.

 

Napisali: Ines Ljubetić Fišer, Edvard Fišer

                             

Norveška se prostire duž zapadne obale Skandinavskog poluotoka. Graniči s Rusijom, Finskom i Švedskom, a okružuju je Sjeverno i Norveško more, tj. sjeverni dio Atlantskog oceana. Pod njezinom vlašću nalaze se i neki od arktičkih otoka kao što je Svalbard oko kojega vodi stoljetne sporove s Rusijom.

Samo najjužniji dio zemlje nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu. Ako se želite osvježiti od naših ljetnih vrućina posjetite je svakako u ljetnim mjesecima kada je ugodnih 22 -25 stupnjeva Celzijevih. No, volite li skijanje i snijeg Norveška je obećana zemlja gotovo cijelu godinu.

 

Vikinzi

Norveška je poznata po Vikinzima koji nisu bili samo ratnici već i odlični trgovci. Svoju kulturu su prenosili u druge zemlje, a dokaz su ostaci njihovih brodova, nakit i crkve pod nazivom Stave Church. Njihov izgled je poseban budući da su u cijelosti drvene. Između 1150. i 1350 godine izgrađeno ih je gotovo dvije tisuće!

Nastale su u doba kada je Norveška tek prisvojila rano kršćanstvo, a budući su ljudi bili pod utjecajem Vikinga na crkvenim krovovima se mogu vidjeti zmajevi, a na ulazu torov čekić. Danas se u tim crkvama ne održavaju mise već su otvorene samo radi turista i naplaćuje se ulaz. Izgledaju tajnovito.

 

Splav Kon Tiki kao povijesni pokus

Splav napravljen od drveta balsa na domorodački način prema crtežima španjolskih konkvisdatora preveo je norveškog istraživača i pisca Thor Heyerdaha i posadu od pet muškaraca preko Tihog oceana od Perua do Polinezije 1947 godine. Htio je dokazati da su ljudi iz rane južnoameričke civilizacije mogli stići do Polinezije. Ekspedicijom Kon Tiki pokazao je da je tehnički bilo moguće preploviti Tihi ocean isključivo uz pomoć materijala i tehnologije iz tog doba. Put od 8.000 km je trajao kao što se i očekivalo, 101 dan.

 

Medeni mjesec

Izabravši ovu predivnu državu za godišnji odmor, u čemu je pomogla činjenica da u njoj imamo rodbinu, nismo pogriješili. Zračna luka je udaljena sat vožnje automobilom, a moguće je stići i vlakom i autobusom. Jedino što putovanje traje dulje. Naši domaćini Anita i Per Ivar smjestili su nas u svoj topao dom u četvrti Aleksandar Kjellands plass nedaleko samog središta Osla do kojeg smo mogli pješice ili autobusom za svega nekoliko minuta vožnje.

 

Grad mladih

Oslo, u prošlosti zvan Kristijana, je smješten uz more i vrhu fjorda Oslo fjorda. Stanovnici Osla - glavnog grada Norveške, stari su prosječno 38 godina, svi su pismeni i ima ih pola milijuna. Većinom su luterani jer to postaju rođenjem. U njemu su svoj dom našli i Šveđani, Vijetnamci, Pakistanci, te Somalijci čijom ćete se brojnošću najviše iznenaditi. Uopće nećete imati osjećaj da ste u Norveškoj u kojoj, naravno, očekujete svjetlopute Norvežane. Useljenici su uglavnom u većim gradovima (Oslo, Bergenao, Trondheim, Alesund) gdje je najviše radnih mjesta, ali čim izađete izvan gradskih sredina bit ćete okruženi samo Norvežanima.

 

Iznenađenjima nema kraja

Oslo svakoga naprosto očara. Krase ga velike i široke ulice, puno trgova u zelenilu, velikih i malih fontana, parkova, čak i jezera i slapova na kojima je dozvoljeno hraniti patke i ostale vrste ptica. Usred takvog jednog velikog parka se nalazi i kućica "od čokolade" poput onih iz priče o Ivici i Marici u koju se svaki dan može doći na kolače što ih peku dobrovoljci čime skupljaju novac za pomoć djeci bez roditelja. U blizini je zgrada nekadašnje ciglane preuređene u elitne poslovne urede. Tako su se u području Aker Brygge nalazile glavna luka i brodogradilište, a danas se tamo nalaze najskuplji stanovi u gradu. Zaključujemo kako Norvežani ništa ne prepuštaju slučaju već u svemu vide funkcionalnost i dobit. Ne može im se, kao Hrvatima, dogoditi da zatvorene tvornice desecima godina ostaju napuštene i neiskorištene. Arhitektura grada je zanimljiva samim skladom starih i novih zgrada.

 

S osmjehom na licu

Ulice su pune ljudi među kojima je cijelu godinu dosta turista. Bez obzira na gužvu osjećat ćete se sigurno i nećete morati strepiti od pljačke. Tako nešto se turistima u Norveškoj ne događa. Ni snalaženje neće biti problem budući da su posvuda smješteni informativni centri u kojima ćete s osmjehom na licu biti opskrbljeni svim mogućim prospektima i kartama za lakše snalaženje. Uz to su odlično organizirana razgledavanja autobusom.

Ipak smo se odlučili za samostalni obilazak i nismo požalili. Već smo u glavnoj ulici Karl Johans imali što vidjeti: Nacionalno kazalište, Nacionalnu galeriju, Parlament i Kraljevu palaču. Podsjetimo se, Norveška je prvi puta ujedinjena u kraljevinu 871 g. prije naše ere i ostala je neovisna kraljevina do 1397. godine. Poslije nekog vremena Norveška je dijelila kralja s Danskom, kasnije i sa Švedskom, da bi 1905. ostvarila neovisnost.

U ulici Aker Brygge, koja je dobila ime po rijeci Aker, nalazi se Muzej Nobelove nagrade za mir, kao i glavna zgrada u kojoj se godinama svečano dodjeljuje ta nagrada. Volite li muzeje Oslo je pravo mjesto za vas. 

U njima se mogu kupiti posebni suveniri!

Podsjećam, poznati norveški umjetnici su: skladatelj Edvard Grieg, pisci Hendrik Ibsen i Bjornstjerne Bjornson, slikar Edvard Munch i kipar Gustav Vigeland.

 

Vigeland park

Biti u Oslu, a ne posjetiti Vigeland park koji se proteže na 320.000 četvornih metara, a krasi ga 212 skulptura od granita, bronce i željeza, bila bi grehota. Ostvario ga je kipar Gustav Vigeland. Temeljac gradnje je fontana oko koje je labirint na 1800 četvornih metara s mozaikom od crnog i bijelog granita. Tri terase vode do glavne atrakcije parka - monolita visokog 17,3 metra i teškog 180 tona, koji se sastoji od 122 figure koje predstavljaju ljude u raznim segmentima života.

Važan dio parka je i "kotač života" kojim je zanimljivo prikazan početak i kraj ljudskog života. Norvežani ovamo dolaze krajem tjedna i uživaju u pikniku na travi okruženi jezerom, cvijećem i šumom.

                                   

Preskupa hrana, jeftina odjeća

Nakon hrane za dušu treba nahraniti i tijelo. Volite li ribe uživat ćete budući da je veliki broj jela temeljen na ribi. Većinom je to losos na razne načine. Kao specijalitet će vam ponuditi smeđi sir, pečenu ovčju glavu i pravu seljačku hranu zvanu "romme grot", kašasto jelo nalik krupici s vrhnjem posipanu cimetom u prahu, šećerom i suhim grožđicama.

S obzirom na visok standard zemlje turistima je boravak poprilično skup. Zato ponesite dosta novca budući da ćete, na primjer, za jedan hamburger morati izdvojiti i do dvije stotine kruna. Za isti iznos noći ćete kupiti hlače, cipele ili neki drugi odjevni predmet. Pa, trebate li obnoviti garderobu, preporučam Norvešku. A što se jela tiče... Alkohol je najskuplji od svih stavki, jer je to ujedno i način države da smanji alkoholizam, a mora se priznati da su uspjeli u tome.

Cijene je lako preračunati. Omjer norveške krune i hrvatske kune je 76 lipa za jednu norvešku krunu.

 

Visoki životni standard

More i fjordovi su stoljećima imali veliku ulogu u životu stanovništva što se ni danas nije promijenilo pa se tako i industrija razvila u tom smjeru. Nafta, prirodni plin, drvna industrija, energetika i ribarstvo su pridonijeli da Norveška postane jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta. Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Pronalaskom nafte i zemnog plina ranih šezdesetih godina u teritorijalnim vodama potpuno se promjenila gospodarska slika te zemlje. Na referendumu 1994. godine građani su odbili pridruživanje Europskoj Uniji. Danas im je glavna zadaća zadržati najveći osobni standard u Europi.

 

Norveška obiluje jezerima u kojima će se hrabri rado okupati, a ribiči uživati u ribolovu

planirati što činiti nakon što se iscrpe pričuve prirodnih energenata. Nezaposlenost je zanemariva, a prosječna plaća se kreće između 30.000 i 50 000 kruna. Posao nije teško naći, a uobičajeno je da i srednjoškolci za džeparac rade u trgovinama mješovite robe. Plaćeni su po satu.

Kod Norvežana nema Božićnice, ali su zato u prosincu oslobođeni poreza čime im je jeftinije kupovati darove za Božić. Vole blagdane i međusobno se puno darivaju. Posebnost većine poklona je u tome što ih sami izrađuju od raznih tkanina i papira.

 

Ljeto i jesen u jednom danu

Zahvaljujući Golfskoj struji koja dolazi iz Meksičkog zaljeva preko Atlanskog oceana cijela zemlja, iako smještena blizu Sjevernog pola, ima klimu usporedivu s klimama zapadnoeuropskih zemalja. Upravo zbog utjecaja Golfske struje vrijeme je tijekom dana promjenjivo pa se najbolje slojevito obući i uvijek nositi kišobran sa sobom. Kiša zna padati neprekidno i po sedam dana, čak i usred ljeta, pa se temperatura znade spustiti na jesensku.

U južnoj Norveškoj šume mogu rasti do 800 metara nadmorske visine, a najveće planine dosežu do 2.000 metara. Na njima leži snijeg i nalaze se glečeri još iz ledenog doba.

 

Pogled na igru kitova

Norveška je pravo mjesto za ljubitelje sporta, no i za druge se pružaju razne mogućnosti odmora i zabave: planinarenje, skijanje, vožnje biciklom, šetnje, kupanje u jezerima, a za pravi odmor daleko od civilizacije moguće je iznajmiti drvene kućice uz predivne fjordove s jutarnjim pogledom na igru kitova.

 

Život na farmi

Jedan od najljepših doživljaja je odlazak u regiju Lyabigda u kojoj se nalaze obiteljske farme, a odlikuje ih izuzetna čistoća. Iako je dosta posla na njima nije ništa neoično da vlasnici rade i u državnim službama. Ustaju prije pet sati ujutro kako bi nahranili životinje, odlaze na posao, a po povratku s njega čekaju ih još sati rada na farmi. Upoznali smo sedmeročlanu obitelj Lied. Djeca Unni i Einara su odgojena u tom duhu i rado pomažu roditeljima na farmi. A kada s 18 godina postane punoljetan sin će, prema zakonu, od oca naslijediti farmu.

 

Alesund

Jedan od najljepših gradova u Norveškoj je svakako grad Alesund poznat kao Venecija na sjeveru. Pred 105 godina, davne 1904., izgorio je do temelja. Iznova je izgrađen i njegovih 38.000 stanovnika može se pohvaliti da živi u vrlo razvijenom i bogatom gradu. Iznad grada se nalazi velik vidikovac s restoranom, kafićem, suvenirnicom i panoramskim dalekozorima kako bi se uživalo u čarobnom pogledu na grad i okolicu.

 

Nordkapp

Jedan od razloga dolaska u Norvešku je svakako Nordkapp u regiji Finmark. U ovom najsjevernijem dijelu Europe može se doživjti prava polarna svjetlost. Stijena na kojoj se 300 metara nad morem nalazi Nordkapp stoljećima je pomagala mornarima prilikom navigacije, a danas služi turistima za fotografiranje. Iskoristite priliku u tu kupite za uspomenu kupite kipiće trolova i sobova, te vunene veste, čarape, rukavice i kape.

 

Zemlja tisuću fjordova

Norveška, nazvana i "Zemljom tisuću fjordova", ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. s 50.000 otoka! Obiluje kristalno čistim slapovima, glečerima i fjordovima koji oduzimaju dah, a poseban doživljaj je mogućnost promatranje kitova u njihovom prirodnom okolišu.

Krenete li zapadom doći ćete do Geirangera - najvećeg fjorda koji dolaze vidjeti većina turista i to uglavnom brodom koji polazi iz grada Alesunda, a atraktivan je zbog slapova koje su iz davnina nazvani "prosac i sedam sestara".

Popularni glečeri su i Briksdal, Sogn, Fjordane, a najveći glečer - Jostedal, površine 480 četvornih metara, dugačak je 74 kilometra.

 

Norveška info

Dolazak u Norvešku: zrakoplovom izravno iz Zagreba u sezoni, a ostatk godine preko Beča ili Praga. 

Kućice za odmor na fjordovima: www.novasol.no

Muzeji: Norveški narodni muzej (Bygdoy, Oslo), Muzej brodogradnje (Bygdoy, Oslo), Kon-Tiki muzej (Bygdoynesveien 36, 0286 Oslo), Munch muzej (Toyengata 53, 0578 Oslo), Vikinški muzej (Bygdoy, Oslo). 

Mjesta za izlazak: Spektrum Scene, Rockfeller, Trumpeten klub, Hard Rock cafe, Mona Lisa restoran, Da Vinci cafe bar. 

Mjesta za kupovinu: Aker Brygge, Oslo City, By Porten

 

Copyright (c) Turistplus
www.turistplus.hr