17.5.2020. 3:53:00   
Jezera - skriveni dragulj Dalmacije

Mirno, tiho, ali prije svega besprijekorno čisto i uredno. Upravo su mi te riječi padale na pamet kad sam prvi put posjetila Jezera. Iako sam im susjeda iz obližnjeg Šibenika, životni me putovi ovdje nisu nikada doveli.

 

A sada, za početak priče... Pada li vam na pamet po čemu je mjesto dobilo ime?

Po jezerima, naravno. Naime, kako se u prošlosti kišnica zaustavljala na dijelunepropusnog tla, tako su se vremenom stvorile velike lokve, od kojih je jedna, zvana Blato ili Jezero, isušena zbog malarije, dok je druga, imena Lokva i dalje puna vode od prvih do zadnjih kišnih razdoblja.

 

Napisala: Marijana Perinić, snimio: Željko Marušić

 

Iako se stanovnici od davnina bave vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom i klesarstvom, mjesto je prije svega posebno zbog svoje stoljetne ljubavi i života od mora i ribolova, da bi se tek u prošlom stoljeću okrenulo turizmu. Osim što su Jezerani oduvijek bili vješti pomorci i ribari, brodovi su im služili i za prijevoz kamenja kojeg su iz svog kamenoloma vozili prema Šibeniku i Zadru. Oduvijek su imali najviše brodova, tako da nije bilo rijetko vidjeti kako jezerskom rivom predvečer šeću samo kapetani, kormilari, časnici, brodski kuhari i konobari.

A znate li da su Jezerani pravi kavaliri? Istina je da su uvijek štovali svoje more, no ipak su puno više poštivali svoje žene. Po pričama mještanke Marije zaključila sam da je u Jezerima žena oduvijek vodila glavnu riječ, pa kaže: "Žene su ovdje jake, snažne, uporne, radišne, ma prave majke i supruge koje, iako drže tri kantuna kuće, nisu samo kućanice, već i dobre radnice, koje bi većinu svoga života ostavile u radu u polju". Upravo zbog svega ovoga bi ih muževi poštivali više od svega i ophodili se prema njima kao božicama.

Kako su Jezerani oduvijek plovili, znalo se događati da svoju dragu vide svega dvadesetak dana na godinu, a neki još dalji preci se nisu viđali i po četiri godine. Danas je stanje ipak puno lakše, iako im muškarci i dalje plove, ali su kod kuće svaka tri mjeseca.

 

Pokraj stare viknice

Koliko je pomorstvo duboko usađeno u korijene mjesta, pokazuju i narodne nošnje ukrašene brojnim morskim motivima. O utjecaju pomorstva najbolje ukazuje i Kulturno umjetničko društvo "Koledišće" koje izvedbom "Jezerskog pomorskog bala" prikazuje običaj ispraćaja mladog pomorca na njegovo prvo putovanje, a za koje su dobili tri međunarodne nagrade.

Društvo je dobilo ime po starom trgu Koledišću, gdje su se pokraj stare vijećnice (viknice), nekoć sastajali predstavnici svih naselja na otoku Murteru, a gdje se i danas mještani okupljaju, slave, pale kolade i plešu pučke plesove.

 

Upornost i radišnost

Jezera imaju i sportaše koji su ostavili bitan utjecaj na povijest hrvatskog sporta. Neki od njih su: Mario Jelovčić (veslač), Laura Lapovec (veslačica), Alina Petrović (veslačica), Magdalena Munitić (veslačica), Antonijo Pavlić (sportski ribolov), te Danka Frigan (borilačke vještine). Tu su i don Antun Božić, istaknuti pjesnik, kroničar i humorist te Josip Tomina, velikan pisane hrvatske riječi. Tako malo misto, a toliko velikih osoba!

Kao glavni razlog nanizanih uspjeha mještani navode upornost i radišnost, jer kažu da lijenost i pasivnost nisu uobičajene crte karaktera njegovih mještana. Eto, pa nek' mi sad' netko kaže da su svi Dalmatinci lijeni i fjakasti, jer su Jezerani očita iznimka.

U svakom slučaju, mještani će vas oboriti širokim osmjehom, velikodušnošću i uslugom na visokoj razini. Zanimljivo je kako se često svi drže i kao pravi tim, što se pogotovo može osjetiti za vrijeme "Jezerskih dana mora" kada svi do jednoga pridonose dobrom voljom i bezuvjetnom pomoći.

 

Eh, znaju slaviti!

Jezerski dani traju od sredine srpnja do početka rujna, a obuhvaćaju brojne manifestacije: "Kako su živjeli i feštali naši stari", "Večer dijalektalne poezije", "Jezerska ribarska fešta", te "Večer jezerske spize". Tu ima svega - od tradicionalne dalmatinske pisme, već spomenutog nastupa folkloraša Koledišća, izložbi brojnih rukotvorina i unikatnih radova, pa do bogate ponude jela. Izgleda da je tada najbolje vrijeme za posjet, jer ćete u svega nekoliko metara, na štandovima upoznati svo stanovništvo, te uživati u kulturnoj, zabavnoj, ali prije svega u gastronomskoj ponudi.

Kako sam pravi, iskreni i okorjeli jelac, naravno da sam, i to do najsitnije pojedinosti, istražila ponudu jela i pića. Kako je mjesto poznato po ribolovu, tu se ipak jede manje mesa. Pa je tako i danas aktivno ribolovno društvo "Punta Rata" u kojem možete dobiti dozvolu za sportski ribolov, te loviti sa članovima kluba ili samostalno. Udruga je organizator Međunarodnog sportskog ribolovna na veliku ribu, krajem rujna, kada se okupi 50 do 60 ekipa sa svih kontinenata. 

Mještani su apsolutno ludi za rižotom, koji se priprema s raznovrsnim plodovima mora, ali prvenstveno sipom. Tu je i neizostavni brudet na tisuće načina (čak i s dodatkom grožđa!), suhe ribe, srdele, inćuni, ali i hobotnica koja se, po starijim receptima, radi s jajima.

 

A gdje se dobro jede?

U Jezerima se zaista odlično jede neovisno izabere li netko gostionicu, konobu ili zalogajnicu. Iznenadit će vas, vjerujte mi. Vruća makovnjača, samoborsk bermet, dobri ćevapčići, soparnik i komiška pogača su samo dio jela na koja se nadovezuju panceta, pršut, sir i slane srdele uz sve ono što je uobičajeno u ugositeljskoj ponudi.

 

Mještani obožavaju smokvu

E sad, jeste li ikada čuli za zelenjak? Možda i jeste, jer se ovaj specijalitet može pronaći u brojnim enciklopedijama, ali sigurno niste znali da originalno dolazi iz Jezera, gdje se tradicionalno priprema za vrijeme božićnih blagdana. Inače, to je slatko-slani kolač sličan gibanici u koji idu brojni sastojci: jabuka, kora od limuna i naranača, nita, grožđice, sok od limuna i naranči... I sve to zaokruženo slatkom glazurom. Ma, za prste polizat! Kao što vidite, u kuhinji su Jezerani pravi kreativci! Pravi kavaliri i odlični kuhari, pa što još jedna žena može poželjeti! A znate što još slatko mještani vole? Osim kroštula i fritula? Smokvu. Toliko da među događanjima organiziraju i Feštu od smokava, kada osim 16 vrsta kolača od smokve, možete kušati brojne vrste likera i rakije.

E, sada, kada svu tu bogatu ponudu jela i pića pomiješate s odličnim gostoprimstvom i srdačnošću građana, znate što vas čeka. Odličan provod i sigurnih pet kilograma viška nakon odmora!

 

Turizam za svakog

Ako ste pravi profesionalni nautičar nećete zaobići ACI Marinu Jezera. Ukoliko želite naučiti jedriti tu je i Ana, škola jedrenja i nautička akademija. No, ako vam je puno draža kultura te ste apsolutno ludi za istraživanjem povijesti, Jezera vas niti tada, vjerujte mi, neće ostaviti ravnodušnima.

Prije samog razgledavanja bitno je znati ono najosnovnije, a to je da se mjesto dijeli na tri dijela: More (uz samu obalu), te Selo i Košuluk, koje su mještani izgradili više prema brdu, jer su se bojali moguće najezde pljač- kaša iz Južne Italije.

 

Krv, znoj i suze

Prije svega posjetite Pudaricu, tako nazvanu jer su u starije doba na njoj pudari (tj. poljari) čuvali polja. Kako je okrenuta prema moru, mnogi kažu da je tu bila stražarnica sa koje su žitelji davali znakove brodovima, od čega i ime brežuljka i uvale, a kasnije i otoka Mortar, što znači morska tvrđa.

Zanimljivo je kako su sa poluotoka Murtarića žene i djeca, uz snažne zvukove morske sirene, mahali i pozdravljali svoje muževe, očeve i sinove. A skokom s najviše stijene pored svjetionika, tragično su završavale i nesretne ljubavi. Na hridi ispod svjetionika danas piše "krv, znoj i suze " što tumači mukotrpan život zbog čestih napada osvajača. Zanimljiva je pričica o Kukuljari-Vodenom gdje su zakopani gusari koji su se često zalijetali na obalu pljačkajući, ubijajući i vodeći stanovnike u roblje. Naime, kada su jednom prilikom gusari napali Jezera, stanovnici su bili dobro organizirani, dočekali su ih u svojim brodicama i potukli. Kada je nekoliko mrtvih tijela gusara more nanijelo do otočića Kukuljar-Vodeni, jezerski ribari su ih pokopali, pa se tako i dan danas kada se poteže mreža na tom mjestu kaže: "Idemo potegnuti na gusare!".

 

Sedam oltara

Od brojnih crkvica za razgledavanje je značajna je ona u samoj luci, svetog Ivana Trogiranskog, koja često služi i kao izložbeni prostor poznatih likovnih umjetnika. Tu je i crkva svetog Roka u samome polju, zaštitnika od kuge, no od posebnog je značaja upravo ona posvećena svetom Konstanciju, koju su izgradili mještani, i to oni koji su u prošlosti bolovali od malarije. Pretpostavljajući da bakterija malarije ugiba pri visokoj temperaturi, oboljeli bi, obučeni u zimsku odjeću, nosili teško kamenje na sam vrh brda Kružak. Kada bi im temperatura tijela dosegla 40 stupnjeva, bakterije bi uginule, te bi oni najuporniji ozdravili. U uvali Murtar je i crkva svetog Nikole koja je dosta oštećena i slijedi njena obnova. Najupečatljivija je ona čiji se zvonik vidi iz daleka, a to je Gospa od Zdravlja. Izgrađena u sredozemno baroknom stilu, krasi je zvonik visok 32 metra, te sedam oltara, od kojih je osobito značajan oltar Gospe od Sedam žalosti kojeg se smatra najljepšim drvenim oltarom u Dalmaciji.

Značajna je i kuća stara oko 500 godina koju planiraju pretvoriti u muzej, te pučka škola u Selu, na kojoj je spomen ploča napisana latinicom i glagoljicom.

Kako je za vrijeme II. svjetskog rata mnogo Jezerana poginulo, prije pedesetak godina je izgrađen i spomenik u obliku piramide od bijelog bračkog kamena.

 

Karneval ludosti i kreativnosti

Ako ste više zimski tip dođite u veljači na trodnevni karneval koji mještani shvaćaju ozbiljno. Na pitanje koji je najluđi kostim ikad, dobila sam odgovor kako se jedan od mještana prije nekoliko godina obukao u Eilffelov toranj! Dajte zamislite! Tako nešto bi svakako očekivala vidjeti na brazilskom karnevalu, ali u Jezerima? To je samo dokaz koliko se građani trude i koliko su domišljati u svojoj ludosti i kreativnosti!

Ako ste malo topliji tip i obožavate velike ribe jednostavno se morate nacrtati u Jezerima krajem rujna kada je državno prvenstvo u Big game fishingu na kojem se možete natjecati među 60 dobro uhodanih ekipa.

 

Povelja za zabavno-glazbeni program

Za smještaj se ne trebate brinuti jer je tu turističko naselje Jezera-Lovišća s apartmanima i kampom, kojem je Hrvatska glazbena unija dodijelila posebnu povelju za kvalitetu zabavno-glazbenog programa. Jezera ipak najviše odlikuje bogata ponuda kvalitetnog privatnog smještaja. Najviše dolaze Austrijanci, Nijemci, Talijani, ali je i puno gostiju iz Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske. Za visoke sezone broj stanovnika udvostruči, jer mjesto inače broji oko 960 stanovnika.

Ako vam je do kupanja tada slobodno bacite banjadu u kampu Lovišća ili na gradskoj plaži Kućina. Veći broj gostiju rado unajmi čamac te odlazi na kupanje u brojne uvale, koje okružuju Jezera. Česti su i izleti na brodovima (Visko, Tomiša, Barka, Meri) prema obližnjim otocima Kornatima i slapovima Krke, uz puni užitak uz čašu dobroga vina, svježu ribu i prave dalmatinske pisme. Možete unajmiti i bicikl te se voziti po svim stranama otoka, zaigrati nogomet, pridružiti se nordijskom hodanju zajašite magarca ili arapskog konja na farmi "Kukurin".

 

Copyright (c) Turistplus
www.turistplus.hr