1.8.2020. 7:01:00   
Labin ste mimoišli na putu u Rabac?

Slike: Turistička zajednica grada Labina

Koliko puta ste jurili prema nekom pravcu u Istri, pa čak išli u Rabac, a da niste stali u Labinu, a kamoli prošetali starim dijelom grada koji se nalazi, uh (!), gore na brdu visokom 320 metara, a udaljenom svega tri kilometra od lijepih plaža u Rapcu.  

 

Labinjani su isprva bili gusari

Labin je još pred četiri tisuće godina bio zanimljiv za stanovanje o čemu svjedoče naseobine kasteljera iz brončanog doba. Inače, staro ime Labina je Albona što na keltskom jeziku znači grad na brdu, odnosno visoko naselje.  Za te stanovnike Tit Livije piše da su bili gusari. Pred 2.181 godinu Labin postaje sastavni dio provincije Ilirik, zatim potpada pod Bizant, pa pod Franačku državu. Neko vrijeme je dio italskog kraljevstva da bi 902. godine postao dio romansko-germanskog imperija. Poslije su gospodari Mlečani, a Labinjani su imali problema i s Turcima. Zahvaljujući Napoleonu Labinom prvo vladaju Austrijanci, a nakon toga ulazi u sastav Napoleonove Ilirske provincije da bi potpao pod Austro-ugarsku monarhiju i na kraju završio u talijanskim rukama. Tek 1945. godine biva pripojen matici Hrvatskoj. 

 

Čuvena Labinska republika

Labin odlikuju bogata povijest i veliko kulturno blago. Ipak najpoznatiji je po rudniku kamenog ugljena kojeg se spominje pred 400 godina. Rekord u iskapanju oboren je 1942. godine kada je 10 tisuća zaposlenih iskopalo 1,157.000 tona kamenog ugljena!  A kada govorimo o rudarima Labina svakako treba podsjetiti na čuvenu Labinsku republiku kao odgovor na sve važniji utjecaj fašista i u Istri koja je Rapalskim ugovorom 1920. pripala Italiji. Naime, počela se provoditi prisilna talijanizacija hrvatskog stanovništva, a 2. ožujka 1921. godine započeo je rudarski štrajk silom ugušen nakon 34 dana. Zanimljivo je da su za to vrijeme rudari raznih nacionalnosti sami organizirali proizvodnju i postavili tzv. crvene straže. 

 

Rodni grad prve komunistkinje u Istri

Današnji Labin nastanjuje približno 10 tisuća stanovnika. Posebno se ističe odlično sačuvan stari grad s vrijednim spomenicima, a iz kojeg su iznikli mnogi velikani poput Matije Vlačića - Ilirika, protestantskog reformatora, teologa, povjesničara i lingvista, skladatelaj Gabriella Pulitija, pjesnikinje Giuseppine Martinuzzi poznate kao prve socijalistkinje i komunistkinje u Istri te Tommasa Lucianija koji se bavio poviješću i arheologijom i istraživanjem običaja svoga kraja. Naravno, i on se borio za neovisnost Istre.  

 

Što pogledati u Labinu? 

S trga Crć, jednog od najljepših i najvećih u Istri, prođite kroz glavna gradska vrata sv. Flora iz 1589. godine, posjetite Ložu iz 1550. godine pred kojom se nalazio stup sramote jer su se tu javno objavljivane presude, ali se i plesalo, i saznajte legendu o uskocima prilikom razgledavanja Uskočkih vrata. Nikako ne propustite pogledati kazalište s kraja 19. stoljeća, a u blizini je i gradska palača stara 450 godina te niz vjerskih objekata poput crkve sv. Marije Tješiteljice s vrijednom zbirkom vjerske umjetnosti. U raskošnoj palači obitelji Battiala-Lazzarini nalazi se Narodni muzej u kojem se, između ostalog može vidjeti rimske kamene spomenike, etnografsku zbirku i odličnu rudarsku zbirku s vjernom kopijom rudarskih rovova.  

Znate li da se uz Labin nalazi gradić Raša kojeg se počelo graditi 1936. godine na osobni podstrek Mussolinija? Izgrađen je suvremeno i funkcionalno, a na središnjem mjestu je crkva sv. Barbare - zaštitnice rudara. Zatvaranjem rudnika Raša danas odumire i treba ga pretvoriti u izletničku atrakciju vezanu uz tzv. kulturni turizam.  

Danas su Labin i Labinština u sjeni poznatog turističkog ljetovališta Rabac izraslog iz sela s desetak kuća. Engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton posjetio je Rabac davne 1876. godine i možemo reći da je bio prvi turist u tom prelijepom mjestu. Nedugo zatim, u Rapcu se grade ljetnikovci, a prvi hotel - Hotel Quarnero otvoren je 1889. godine. Rabac 1907. godine posjećuje i princ Ferdinand - austrijski prijestolonasljednik. Danas Rabac posjećuje tisuće turista koji borave u odličnim hotelima i dobrim kampovima i kupaju se u izrazito čistom moru.  

A ako ste u Labinu ili Rapcu ili namjeravate doći u taj kraj ne propustite posjetiti naselje Šumber koje je poviješću najbogatije selo Labinštine s kaštelom podignutim 1260. godine i crkvom Majke Božje od Drena koja je jedno od poznatijih istarskih svetišta.   

Zatim krenite u Kršan u kojem ćete vidjeti krasan Kaštel. Podsjećamo da je Kršan poznat po prijepisu Istarskog razvoda - srednjovjekovnog pravnog dokumenta o istarskim "kunfinima” pisanom na glagoljici i uporedo na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku što je dokaz o hrvatskoj kulturi na ovim prostorima. Valja posjetiti i crkve svetog Jakova i svetog Antuna.   

A kada govorimo o vjerskim spomenicima posjetite Plomin, nekada općinsko središte, a danas grad osuđen na propast, Pićan, gradić koji je još od sedmog stoljeća bio sjedište biskupije i diči se plemićkim crkvama te kaštel Kožljak u podnožju masiva Učke uz nekadašnje Đepičko jezero, a u čijoj se blizini nalaze dvije, posjeta vrijedne, crkve. Uz Kožljak je vezana knjiga Krvava košulja u kojoj je Vladimir Nazor opisao pobunu tamošnjih seljaka protiv surovog tiranina Josipa Nikolića de Vahštajna, gospodara srednjovjekovnog Kožljaka. 

Neovisno, krećete li na vikend, želite li iskoristiti ostatak godišnjeg odmora ili putujete poslovno u Istru, svratite u Labin - grad velike povijesti u kojem su prepoznali turizam. A večer u starom gradu pridonijet će želji da opet dođete i još duže uživate u čarima spleta povijesti, kulture i suvremenog turizma.

 

Copyright (c) Turistplus
www.turistplus.hr