3.2.2021. 8:09:00   
Križobolja

S napredovanjem degenerativnih promjena, a napose pomicanjem diska, bol se može proširiti u debelo meso, po prednjoj i/ili vanjskoj strani natkoljenice, niz potkoljenicu sve do stopala.

Zbog starenja i brojnih vanjskih čimbenika (prekomjerna tjelesna težina, nepravilno opterećenje kralježnice pri radu i hobiju) smanjuje se količina vrijednih kemijskih sastojaka u disku.

Križobolja je bol u području križa, različitog porijekla i snage. Javlja se u gotovo svim dobnim skupinama, najčešće u srednjoj dobi i kod muškaraca i žena. Češće se javlja u osoba koje obavljaju teže tjelesne poslove. 

 

Uzroci križobolje

Uzrok križobolje leži u brojnim promjenama slabinskog dijela kralježnice i u promjenama mekog tkiva oko kralježnice. Bol se u područje križa može prenijeti iz utrobnih i zdjeličnih organa kada su zahvaćeni bolešću, npr. bubrega, crijeva, maternice i jajnika, visećeg trbuha itd. Najčešći su uzrok križobolje degenerativne promjene diska. S vremenom se najkasnije već u tridesetoj godini života, zbivaju blage biokemijske promjene koje su potpomognute mehaničkim opterećenjima. Zbog starenja i brojnih vanjskih čimbenika (prekomjerna tjelesna težina, nepravilno opterećenje kralježnice pri radu i hobiju) smanjuje se količina vrijednih kemijskih sastojaka u disku. To uzrokuje smanjenje jezgre diska koja postaje manje otporna na različita opterećenja, što predstavlja početak degenerativnih promjena. Jezgra diska postaje manja i neelastična, više ne može ublažavati pritisak i slabije odolijeva malim ponavljanim oštećenjima, a vezivni prsten koji okružuje jezgru diska puca. Prostor između dvaju kralježaka postaje uži. S napredovanjem degenerativnih promjena diska raspada se hrskavična pokrovna ploča tijela kralješka i diska. Trupovi se kralježaka sve više približavaju pa kost reagira stvaranjem niza promjena koje konačno dovode do stvaranja koštanih ušiljavanja na rubovima kralježaka i promjene u pomičnosti. Dok je degenerativni proces samo na jezgri diska znakovi križobolje nisu izraženi. S napredovanjem degenerativnih promjena na prstenu diska, na hrskavičnoj ploči kralješka i mekom tkivu oko diska i njegovog koštanog dijela, nastaju prvi znakovi križobolje. Brzina nastanka i jakost tegoba ovise o veličini i brini nastanka degenerativnih promjena diska i kralješka. 

 

Kada nastaje križobolja

Mehanizam nastanka križobolje kod drugih uzroka je različit. Kod upale zglobova kralježnice i sakroilijakalnih zglobova te bolesti mišića i vezivnog tkiva oko kralježnice, tegobe nastaju brže. Križobolja kod osteoporoze nastaje na drugi način. Osteoporoza znači manjak kalcija u kosti. Također uzrokuje križobolju i bol u prsnom dijelu kralježnice. Osteoporoza zahvaća kralježnicu svake četvrte žene i svakog četrdesetog muškarca. Razvija se polagano i tiho nakon pedesete godine života, ali iznimno može nastati i u tridesetoj godini života. U mlađoj dobi osoba se drži uspravno, u dobi od 55 godina nešto pognuto, a nakon 60 godina jako sagnuto i pogrbljeno. U toj dobi prvi znak boli javlja se kod malog pokreta naprijed ili natrag prema boku. Prijelom kralješka nastaje obično u prsnom dijelu. 

 

Znakovi križobolje

Pomicanjem jezgra diska prema živčanim okrajinama u površini diska i okolnim ligamentima nastaje bol u križima koja se pojačava pri opterećenju. Bol izazvana degenerativnim promjenama prvo se javlja u križima. U početku je tupa, a pri pokretu ili nekoj radnji se pojačava. S napredovanjem degenerativnih promjena, a napose pomicanjem diska, bol se može proširiti u debelo meso, po prednjoj i/ili vanjskoj strani natkoljenice, niz potkoljenicu sve do stopala. Smanjuje se ili iščezava pri ležanju u najpovoljnijem položaju za bolesnika, a pri stajanju i hodu opet se pogoršava. Ponekad je bol jače naglašena u mirovanju i traje dok se bolesnik ne razgiba, odnosno dok ne učini nekoliko vježbi ili nekoliko koraka. Križobolja izazvana degenerativnim promjenama diska pojačava se i kašljanjem, saginjanjem, kihanjem i smijanjem. Kada se bol širi u jednu ili obje noge govorimo o ishijalgiji, a ona obično upućuje na jače podraživanje korijena oshijadičnog živca pa su prisutni i drugi znakovi ishijalgije. Križobolja koja se naziva lumbago ili lumbalni bolni sindrom, karakterizirana je i drugim znakovima.  Bol se pojačava pri pokretu dijela kralježnice gdje su razvijene degenerativne promjene diska i na dodir. Smanjena pokretljivost kralježnice u jednom smjeru ili više smjerova. Mišići križa su napeti i bolni. Bolesnik često zauzima položaj u kojem osjeća najmanju bol. Taj bezbolni položaj je koristan jer sprečava daljnje podraživanje korijena živca pa ga bolesnik treba održavati. S ozdravljenjem bolesnik se ispravlja, a bolni položaj iščezava. 

Bolni položaj se lako prepoznaje jer se bolesnik drži iskrivljeno. Kod ishijalgije bol se širi u nogu. Bolesnik ne može u dovoljnoj mjeri odizati nogu iz ležećeg položaja na leđima zbog bola kroz cijelu nogu. Što je bol jača, podizanje noge od podloge sve je teže i bolnije. osjet dodira i refleksi na donjim udovima su oslabljeni ili odsutni. U težim oblicima ishijalgije izražena je mišićna slabost te otežan hod na prstima i peti. 

Kod križobolje izazvane upalom ili degeneracijom mekih okolnih tkiva bol je smještena u tom području križa. Kod upale zglobova kralježnice i sakroilijakalnih zglobova bol je najjača u njihovoj visini. Tada je bol najjača u drugom dijelu noći i pred zoru, a praćena je jutarnjom zakočenošću križa. Bol se naziva jutarnja bol budući da budi bolesnika i remeti mu san. Jutarnja zakočenost traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Što jutarnja zakočenost duže traje, stanje je obično teže. Ako je zakočenost u mlađih muškaraca praćena bolom u peti, zglobnom oteklinom i krvi u prisutnim antigenom HLA – B 27 treba pomišljati na ankilozantni spondilitis ili Behtjerljevu bolest, koja se u početku očituje križoboljom, a poslije dovodi do zakočenosti kralježnice.

 

Različito liječenje

Križobolja koja nastaje zbog drugih razloga može se u nijansama karaktera boli razlikovati od gore navedenih, ali su takvi oblici ipak rjeđi pa ih ovdje nećemo opisivati. Bez obzira na uzrok, križobolja može nastati naglo ili postupno. 

U prvom se slučaju govori o aktualnoj križobolji ili akutnom bolnom lumbalnom sindromu, a traje prvih deset dana. Takva se križobolja pogoršava kašljanjem, kihanjem i sagibanjem naprijed te se često ponavlja. Bolesnici je opisuju kao da ih je nešto presjeklo u križima ili kao da je nastalo uklještenje. 

Kronična križobolja ili kronični lumbalni sindrom nastaje postupno, a očituje se s boli i otežanim pokretima u trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Liječenje je i jednog i drugog oblika različito pa oba oblika križobolje treba razlikovati. Bol koja nastaje postupno, a najjače je izražena u donjem dijelu slabinske kralježnice i krstače, javljajući se ujutro pred zoru zbog čega se bolesnik budi, upućuje na upalu. Ako je bol praćena zakočenošću u križima nakon ustajanja i nestaje čim se osoba razgiba, potvrđuje gornju pretpostavku. 

Križobolja u žena koja se javlja otprilike tri mjeseca nakon poroda, a porođaje je bio teži, upućuje na oštećenje sakroilijakalnih zglobova pri porodu. Križobolja praćena bolom u zglobovima ruku ili nogu s bolom u peti, psorijazom kože i nokata upućuje na reumatsku križobolju. Spomenut ćemo osteoporozu kao čest uzrok križobolje. Glavni znakovi osteoporoze su bol u kralježnici, ali i u rukama i nogama. Osoba hoda pogrbljeno i postaje kraća, odnosno niža. Rado se služi štapom. Ruke postaju prividno duže i njima se može dohvatiti noga do koljena i niže. Rebreni luk sjedi na crijevnjači. Križobolja koja nastaje bez određenog povoda upućuje ponekad na prisutnost tumora slabinske kralježnice koji razara trup kralješka.

 

Alternativna pomoć

Bioenergetske terapije su vrlo učinkovite kod smanjivanja ili čak potpunog uklanjanja križobolje na vrlo dugo vrijeme.

 

Copyright (c) Turistplus
www.turistplus.hr